Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Ladice su vam prepune starih, izblijedjelih i oštećenih fotografija? U dva teksta koja smo objavili ranije opisali smo kako čuvati stare fotografije i kako ih digitalizirati. Tada smo najavili i tekst o restauraciji oštećenih fotografija, koji napokon objavljujemo.
Autor piše o genealoškom istraživanju obitelji Ručević. Ona potječe iz Slavonije u istočnom dijelu Hrvatske s područja između gradova Đakovo i Vinkovci. Prezime je prvi put uporabljeno kao RUCH 1310., kao Ručevački (RUCHevachki) 1525. i kao Ručević (RUCHevich) 1670.
Alaupovići su jedna od najpoznatijih srednjovjekovnih obitelji u Bosni, čiji potomci danas žive ne samo u srednjoj Bosni nego i u Hrvatskoj. Korijeni Alaupovića sežu do 1333. godine kada se prvi put spominju u pisanim dokumentima. Tekst o Alaupovićima napisao je Raif Čehajić, autor weba rodoslov.ba.
Janko Hitrec rođen je 7. studenog 1854. godine u selu Martinci, kraj Zlatara, postojbini Hitreca, kao treće dijete Jure Hitreca i Bare Drašić. Povijest je htjela da upravo Janko bude taj koji će u lipnju 1931. godine održati govor dobrodošlice kralju Aleksandru Karađorđeviću, a da nakon 80 godina tom događaju pronađem trag…
Projekt indeksiranja skeniranih matičnih knjiga putem Interneta traje već nekoliko godina, pri čemu se koristi najsuvremenija programska podrška. Do sada su za indeksiranje bile dostupne samo matične knjige iz inozemstva, no ovih je dana uvršteno i nekoliko knjiga iz Hrvatske.
Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
Nediljko Budiša i Branko Ivančević u svom istraživanju pokušali su odgonetnuti moguće uzroke seljenja Ivančevića iz Mirlovića u Ceru u prevratnim vremenima od prije 300 godina, oslanjajući se na dokumentirane povijesne izvore.
U četvrtak, 16. prosinca 2010. godine u sklopu tribine HRD-a dipl. ing. molekularne biologije Marin Ježić održao je predavanje pod naslovom “Biologija plave krvi – manje poznata strana povijesti”. Za naše je sjedište napisao tekst o svom predavanju.
U četvrtak, 18. studenog 2010. godine u 17 sati u Maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje je održao naš član g. Želimir Mateljan, dipl ing elektrotehnike. Zamolili smo ga da svoje predavanje prilagodi za ove stranice…
U trećem, posljednjem nastavku teksta u kojem Mario Bjedov piše o svom istraživanju prezimena Brlek, pročitajte kako premostiti situaciju u kojoj matične knjige više ne daju novih informacija…
Više
