Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Hrvati ne spadaju u narode koji olako mijenjaju prezimena, makar bila ona što ih kolokvijalno zovemo nepristojnim ili čak i bezobraznim, stvaraju manje ili veće poteškoće. Bilo kako bilo nije lako ostati ravnodušan, pogotovo, ozbiljan na prezimena kao što su: Prdić, Prdavica, Prnić, Šupak, Mošnja, O “nepristojnim” prezimenima piše Ante Ivanković.
U prosincu 2021. godine student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Luka Slišković obranio je diplomski rad “Genealoška literatura: bibliografija knjiga dostupnih u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljenih od 1846. do 2020.” pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Barbarić. Uz dopuštenje autora, objavljujemo rad.
Evangeličke matične knjige iz Hrvatske, odnosno Slavonije, koje su potkraj Drugog svjetskog rata kada je njemačko stanovništvo izbjeglo u Austriju i Njemačku, pohranjene su u Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu. U ovom zapisu rodoslovac iz Brazila Renato de Lucca daje popis tih matičnih knjiga po mjestima i ukazuje na njihov značaj za istraživanje, ponajprije rodoslovlja.
Na web-stranicama „Geni“ se u jednom od dvaju zapisa u kojima je spomenuta, Mariji Jurić pripisuje čak četvero djece: jedna kćer i čak trojica sinova! Za svakoga tko nešto znade o životu prve hrvatske novinarke i naše najpoznatije spisateljice ovo sa sinovima ordinarna je besmislica, dok podatak o kćeri koja je na žalost živjela samo jedan dan potvrđuju i zapisi iz 1891. godine iz matičnih knjiga župe u Krapini
Promotor rodoslovnih istraživanja među našim iseljenicima u SAD-u i njihovim potomcima i član našeg Društva g. Robert Jerin, i ovog je ljeta u Hrvatsku doveo skupinu od dvadesetak Amerikanaca hrvatskog porijekla zainteresiranih za obiteljske korijene.
Jedna od stvari na koje nas htjeli-ne htjeli podsjeti već sam spomen legendarnog filma „Tko pjeva zlo ne misli“ je i lik „gospona Fulira“ kojeg je glumio nezaboravni Relja Bašić. O prezimenu Fulir piše g. Vladimir Matek.
Posvećeno stogodišnjici završetka Prvoga svjetskoga rata Bilježim pričanja svoga jape (djeda po majci) koja se odnose na njegove istinite doživljaje iz razdoblja Prvog svjetskog rata kada je bio ruski zarobljenik. Vrativši se živ i zdrav, sa sobom je donio niz zanimljivih uspomena koje su mu se urezale duboko u dušu i sjećanje te...
Ne događa se često da u Hrvatskom rodoslovnom društvu kao predavač gostuje punopravni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što više, njen glavni tajnik. Predavanje akademika Pavla Rudana na temu „Antropologija, genetika i rodoslovlje“ bilo je stoga povod da potražimo malo podrobnije informacije o prezimenu Rudan i njegovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj i svijetu....
Osvajanje titule svjetske prvakinje u boksu, naše izuzetne sportašice i kako čitamo u medijima, izuzetno zanimljive mlade osobe, Ivane Habazin, pravi je poticaj da se na ovom portalu pozabavimo njezinim prezimenom. Piše Darko Lacković.
General stožera pobjedničke hrvatske vojske ostat će upamćen kao zapovjednik koji je u majci svih operacija Domovinskog rata VRO Oluja primorao na bezuvjetnu predaju 21. korpus vojske krajinskih Srba . Uz Oluju on je bio planer i ostvaritelj pobjede i u operaciji hrvatskih oružanih snaga Bljesak. Zapis o prezimenu Stipetić pripremio je naš stalni suradnik Ante Ivanković
Više
