Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Naš brazilski član Renato De Lucca, koji je nedavno izabran i za predsjednika Brazilskog genelaoškog društva (ASBRAP), bio je jedan od suorganizatora velikog genealoškog skupa u Muzeju useljeništva u Sao Paulu 29., 30. i 31. kolovoza…
Slijedom sporazuma Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske iz 2005. godine privodi se kraju proces povrata matičnih knjiga koje su nakon II. svjetskog rata komunističke vlasti otele iz župnih ureda. Obveza povrata tih knjiga ubrzala je unos podataka u računalne sustave matičnih ureda i njihovu digitalizaciju u arhivima, što uvelike ubrzava pretraživanje i povezivanje informacija…
Prezime Burburan endemsko je prezime. Kontinuirano se javlja u prezimenskom korpusu na cijeloj okomici cresko-lošinjske i riječke prošlosti te ga, osim u ovome arealu, nema ni u jednom drugom antroponimikonu. Ono je, dakle, dio tankog odnosno ekskluzivnog, a ne reprezentativnog sloja prezimenskog leksika Hrvatske. Burburan je jedno od najrjeđe prisutnih prezimena u Hrvatskoj....
U Valpovu je 21. listopada 2023. godine, u sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, u kapeli Sv.Trojstva u Dvorcu Normann-Prandau, predstavljena knjiga Zdravka Birovljevića „Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova“. Za naš portal pišu Milan Salajić i Dragan Milošević.
Hrvati ne spadaju u narode koji olako mijenjaju prezimena, makar bila ona što ih kolokvijalno zovemo nepristojnim ili čak i bezobraznim, stvaraju manje ili veće poteškoće. Bilo kako bilo nije lako ostati ravnodušan, pogotovo, ozbiljan na prezimena kao što su: Prdić, Prdavica, Prnić, Šupak, Mošnja, O “nepristojnim” prezimenima piše Ante Ivanković.
U prosincu 2021. godine student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Luka Slišković obranio je diplomski rad “Genealoška literatura: bibliografija knjiga dostupnih u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljenih od 1846. do 2020.” pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Barbarić. Uz dopuštenje autora, objavljujemo rad.
Evangeličke matične knjige iz Hrvatske, odnosno Slavonije, koje su potkraj Drugog svjetskog rata kada je njemačko stanovništvo izbjeglo u Austriju i Njemačku, pohranjene su u Državnom crkvenom arhivu u Stuttgartu. U ovom zapisu rodoslovac iz Brazila Renato de Lucca daje popis tih matičnih knjiga po mjestima i ukazuje na njihov značaj za istraživanje, ponajprije rodoslovlja.
Na web-stranicama „Geni“ se u jednom od dvaju zapisa u kojima je spomenuta, Mariji Jurić pripisuje čak četvero djece: jedna kćer i čak trojica sinova! Za svakoga tko nešto znade o životu prve hrvatske novinarke i naše najpoznatije spisateljice ovo sa sinovima ordinarna je besmislica, dok podatak o kćeri koja je na žalost živjela samo jedan dan potvrđuju i zapisi iz 1891. godine iz matičnih knjiga župe u Krapini
Promotor rodoslovnih istraživanja među našim iseljenicima u SAD-u i njihovim potomcima i član našeg Društva g. Robert Jerin, i ovog je ljeta u Hrvatsku doveo skupinu od dvadesetak Amerikanaca hrvatskog porijekla zainteresiranih za obiteljske korijene.
Jedna od stvari na koje nas htjeli-ne htjeli podsjeti već sam spomen legendarnog filma „Tko pjeva zlo ne misli“ je i lik „gospona Fulira“ kojeg je glumio nezaboravni Relja Bašić. O prezimenu Fulir piše g. Vladimir Matek.
Više
