Oznake: zagorje

6

Prvozabilježena prezimena Marije Bistrice

Izvori za istraživanje najstarijih bistričkih prezimena datiraju krajem 15. i tijekom cijelog 16. stoljeća. To su u prvom redu Glavnicza in cultello decimarum regestum (Popisi desetina iz desetinskog kotara Glavnica) Zagrebačkog kaptola. Taj desetinski kotar je tada obuhvaćao veleposjede Susedgrad, Donju Stubicu, Bistricu i posjede gornjostubičkih plemića. Ovdje se radi o popisima obveznika...

3

Svadbeni običaji Hrvatskog zagorja

Sklapanje braka od davnina je predstavljalo važan i veliki trenutak kako za pojedinca, tako i za njegovu zajednicu. Donosimo zapis Ivane Domitran o svadbenim običajima Hrvatskoga zagorja s primjerom svadbe njene bake i djeda.

3

Rod Draškovića trakošćanskih

Ime Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Na Trakošćan i Draškoviće podsjeća nas naš član Božidar Ručević.

5

Najstarija prezimena: Oroslavje

Temeljit i strog prema sebi, Josip Adamček godinama je “rudario” po arhivima u Zagrebu, Grazu, Beču i Budimpešti i odatle nam donio niz dotad nepoznatih dokumenata koji, u cjelini, bacaju novo svijetlo na opće prilike Zagorja u XVI stoljeću, a osobito na uzroke i pripreme najvećeg ustanka hrvatskih i slovenskih kmetova protiv feudalnog sustava. Njemu treba zahvaliti između ostalog i to što danas pouzdano znamo za najstarija prezimena u Oroslavju, koje je bilo u žarištu Gupčeve bune 1573. godine. Ta ćemo prezimena iznijeti na temelju pet dokumenata., od kojih je – do Adamčekovih istraživanja – javnosti bio poznat samo jedan.