Enciklopedija hrvatskih prezimena

Nakon dva pokušaja u posljednjih par godina, Nacionalni rodoslovni centar iz Zagreba uspio je iznjedriti dobrodošlu Enciklopediju hrvatskih prezimena te s velikom pompom najavljuje njeno predstavljanje, koje će se održati u subotu, 4. listopada 2008. u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u 10 sati. Na predstavljanju knjige posjetitelje će na neke pomalo zaboravljene nacionalne stihove podsjetiti klapa Intrade i Zagrebački liječnici pjevači, a tada će vjerojatno biti objavljena i cijena enciklopedije.

Izradu ove enciklopedije inicirao je pokojni akademik Vlatko Pavletić, a u uređivački savjet i uredništvo okupio je nekoliko akademika, sveučilišnih profesora, te doktora znanosti i javnih radnika. Članovi uređivačkog savjeta su Jakša Barbić, Inoslav Bešker, Damir Boras, Dunja Brozović-Rončević, Dubravko Jelčić, Ljubo Jurčić, Radoslav Katičić, Franjo Komarica, Slaven Letica, Petar Selem, Marija Ujević-Galetović, Darko Vitek, Antun Vrdoljak i Jozo Zovko. Neke od njih, možda, teško je povezati s genealoškom znanosti, što začuđuje!?

Enciklopedija hrvatskih prezimena sadržavat će detaljniji opis njihova podrijetla, migracija, brojnosti i rasprostranjenosti te ponešto o poznatim prezimenjacima, i to za najmanje osam tisuća najbrojnijih hrvatskih prezimena koja danas nosi više od 80% građana Republike Hrvatske. Svako od obrađenih prezimena bit će ilustrirano i malom kartom podrijetla i glavnih migracija u posljednjih stotinu godina, po hrvatskim županijama i bosanskohercegovačkim kantonima.

U svom pozivu ističu da je misija Nacionalnog rodoslovnog centra zamišljena vrlo opsežno: prikupiti, analizirati i učiniti dostupnim sve genealoške podatke u Hrvatskoj, uključujući podatke o hrvatskim povjesničarima te znanstvenicima svih struka i drugim istaknutim osobama u zemlji i iseljeništvu. Osim toga vizija Centra je stvoriti jedinstveno referentno mjesto koje će postati ishodištem svih istraživanja, i to rodoslovlja, podrijetla i identiteta, te mjestom susreta obitelji Hrvata u iseljeništvu i domovini.

Svakako su ove namjere za pozdraviti, ali silno će ih teško biti ostvariti. Posebno zanimljivo bilo bi usporedno istražiti podatak iz ove dobrodošle enciklopedije Hrvatskog rodoslovnog centra o 8.000 najbrojnijih prezimena u nas – s brojkom 114.643 prezimenskih natuknica u nedavno objavljenom Hrvatskom prezimeniku, kapitalnom djelu, autora Franje Maletića i Petra Šimunovića.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

29 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Najnovija vijest iz Nacionalnog rodoslovnog centra, a preko upita na info@nrc.hr o cijeni knjige upravo dobih odgovor slijedećeg sadržaja, koji djelomično izdvajam: «Enciklopedija hrvatskih prezimena neće biti u slobodnoj prodaji, a javnosti će biti dostupna kroz gradske, školske i sveučilišne knjižnice. To su nam omogućila hrvatska poduzeća koja su bila pokrovitelji ovoga izdanja.
    Na samoj promociji nećemo prodavati enciklopediju. Međutim, tijekom promocije moći ćete pregledati izložene primjerke Enciklopedije hrvatskih prezimena».
    Stoga predlažem vodstvu našeg Hrvatskog rodoslovnog društva «Pavao Ritter Vitezović» da se pripremi odgovarajuće nas predstaviti na info-punktu (usmeno i pismeno) na promociji enciklopedije te tako osiguraju da i za našu društvenu knjižnicu u Nacionalnom rodoslovnom centru predvide besplatnu knjigu.

  2. Božidar Ručević says:

    POST FESTUM PREZENTACIJE NRC-ENCIKLOPEDIJE.

    Listajući izložbeni primjerak enciklopedije uočih da se pretežito radi o proturječnoj, spornoj i netočnoj dokumentaciji, koja je rodoslovcu po malo čemu bolja, mišljenja sam, od mnogih dobrih starih telefonskih imenika!?

    Stoga, dođoh, vidjeh i …pobjegoh!

  3. mladen paver says:

    Smatram da bi bilo od koristi da naše Društvo pokrene javnu raspravu o Enciklopediji hrvatskih prezimena – u kojoj bi sudjelovali naši afirmirani stručnjaci s područja antroponimije, genealogije i demografije, ali i građani koji su ne malim iznosima stekli pravo da budu uvršteni u natuknice o svojim prezimenima. Kod ne malog broja naših rodoslovaca naišao sam na mišljenja o Enciklopediji vrlo slična izloženim ocjenama našeg uvaženog ćčlana g. Božidara Ručevića.

  4. Marko says:

    Poštovani

    Moram izraziti svoje nezadovoljstvo pojašnjenjem o prezimenu Galiot, a posebno onim dijelom gdje se govori o podrijetlu osoba s prezimenom Galiot.
    Od kuda vama podatak kako su Galioti doselili u Hrvatsku iz okoline Višegrada? Tu je istina samo u toliko što se tamo spominje toponim Uništa (prolaz kroz udolinu ili klanac u planinskom masivu „unišao, ušao…), dok selo od kud su galioti podrijetlom na drugoj strani Bosne i Hercegovine, u srcu planine Dinare, i upravo kroz unišku prodolinu bio je karavanski put, kojim se ulazilo iz grahovske u vrličku dolinu, odnosno tu bi putnik namjernik „unišao“ iz osmanskog u mletačko područje, kasnije austrougarsko carstvo, jugoslavensko, i danas u hrvatski državni teritorij (nekad je bio u funkciji granični prijelaz „Raštela Uništa“, dok je danas bez graničnog nadzora, iz razloga ne postojanja puta iz Uništa dalje za Bosnu, jedini put iz sela vodi preko RH, odnosno susjednog dalmatinskog sela Kijeva).
    Uništa u Dinari su bila ispasište (staje) u ljetnim mjesecima, na koje su gonili blago seljani Mahovica kod Vrlike, a kada su Turci zabranili transhumanski način, osim za one koji su stalno živjeli na njihovom teritoriju (oko 1770. godine) mahovički starci su doskočili Turcima, po jednog sina su ostavili na Uništima cijele godine, tako bi na sljedeće ljeto izgnali svoje blago kod sina i tako dugi niz godina, a sin bi se oženio, dobio djecu, i tako se skućio U Uništima. U Uništa su naseliliz Mahovica: Galioti, Grizelji, Samardžije, Samardžići, Škorići, svi katolici, te Maljkovići i Petkovići, pravoslavni. Dosta kasnije (oko 1850.) u unišku dolinu, u Donje selo, naseljavaju Kovačevići iz Podosoja kod Vrlike i Utrženi iz Kosora.

    Galiot je prezima nastalo iz zanimanja galiot, galeot=mornar, pomorac, tako u mnogim matičnim knjigama po dalamtinskim gradovima, i zaleđu zapisano uz ime neke osobe koja se ženi ili je umrla npr. Ivan Skorup, zanimanje galiot, Ante Brajković, zanimanje-galiot…, i kako se krajina oslobađala od Turaka, a granica odmicala na dinarske visove, tako su primorci GALIOTI, sudionici ratnih zbivanja dobili zemlju najprije u dalmatinskoj zagori (Ogorje, Milešina, ispod Svilaja), a poslije 1718.godine s druge sjeverne strane na Mahovicama, i uniškoj dolini.

    U priobalju i na otocima za vragolasta momka kažu „vidi galiota“ odnosno vidi berekina, ali isto tako znamo da su na brzim brodicama ti isti mornari-galioti sačekivali najprije turske, a po nastanku mira i druge trgovačke brodove i pljačkali ih, pa se isto tako za nekog „lupeža“ ili ako se karaš s nekim punih usta izbaci „Ajde galiote jedan“
    Molim da se ova Vaša blamaža odmah ispravi, jer ćemo vas tužiti, neozbiljni ljudi prave medvjeđu uslugu hrvatskoj povijesti neprovjerenim pisanijama, pa ozbiljan povjesničar ima teških muka da ukaže na te gluposti.

    Znamenitih Uništana ima puno više od onih koje ste naveli, npr. Ivan Bikan Galiot, hajduk, odveden u Vidin gdje je u tamnici umro, Marijan Galiot, ajdučki arambaša, četovao sa Kalabom i Mijatom Tomićem, Milan Galiot, seoski glavar, Mijo Galiot, hrvatski uznik, osuđen od Titina sistema na smrt, koja je zamjenjena zatvorom od 20 godina, Marko Galiot, odlikovan odličjem junaka od dr. Ante Pavelića, Jozo Galiot, istaknuti hrvatski emigrant u Torontu Canada, Mijo Galiot, sudac općinskog suda u Splitu, Jadranka Galiot Kovačić, ravnatelj etnografskog muzeja u Vinkovcima, Slavko Galiot, prof, dr. arheoloških znanosti, sudionik Domovinskog rata, časnik HV, dr. Boško Galiot, bojnik HV, Frane Galiot, pekar i predsjednik ceha pekara grada Zagreba do smrti, Miljenko Galiot, eoc. revizor, Marinko Galiot, ing., Ivan Galiot. dr. stom., Marko Galiot, rukometaš, Vesna Galiot Gala, pjevačica, Kris (Boris) Galiot, pjevač „Rodila me majka Hrvatica“, Ilija Ile Galiot Karimov, istaknuti hrvatski emigrant itd.
    Molim da se ovaj Vaš sramotni uradak odmah isparvi.
    Sramota.

  5. Dragi g. Marko, ne znam od koga tražite ispravak, koga ćete tužiti i čija je ovo blamaža – izgleda ipak da ste se obratili na krivu adresu. Smirite strasti i pokušajte svaj tekst poslati autorima ili urednicima Enciklopedije. Ne napadajte glasnika!

  6. Marko says:

    Poštovano Uredništvo Enciklopedije!

    Moram izraziti svoje nezadovoljstvo pojašnjenjem o prezimenu Galiot, a posebno onim dijelom gdje se govori o podrijetlu osoba s prezimenom Galiot.
    Od kuda vama podatak kako su Galioti doselili u Hrvatsku iz okoline Višegrada? Tu je istina samo u toliko što se tamo spominje toponim Uništa (prolaz kroz udolinu ili klanac u planinskom masivu „unišao, ušao…), dok se selo, od kud su galioti podrijetlom, nalazi na drugoj strani Bosne i Hercegovine, u srcu planine Dinare, i upravo kroz ovu unišku prodolinu bio je karavanski put, kojim se ulazilo iz grahovske u vrličku dolinu, odnosno tu bi putnik namjernik „unišao“ iz osmanskog u mletačko područje, kasnije austrougarsko carstvo, jugoslavensko, i danas u hrvatski državni teritorij (nekad je bio u funkciji granični prijelaz „Raštela Uništa“, dok je danas bez graničnog nadzora, iz razloga ne postojanja puta iz Uništa dalje za Bosnu. Jedini put iz sela vodi preko RH, odnosno susjednog dalmatinskog sela Kijeva).
    Uništa u Dinari su bila ispasište (staje) u ljetnim mjesecima, na koje su gonili blago seljani Mahovica kod Vrlike, a kada su Turci zabranili transhumanski način, osim za one koji su stalno živjeli na njihovom teritoriju (oko 1770. godine) mahovički starci su doskočili Turcima, po jednog sina su ostavili na Uništima cijele godine, tako bi na sljedeće ljeto izgnali svoje blago kod sina i tako dugi niz godina, a sin bi se oženio, dobio djecu, i tako se skućio u Uništima. Dinarska Uništa su naselili iz Mahovica: Galioti, Grizelji, Samardžije, Samardžići, Škorići, svi katolici, te Maljkovići i Petkovići, pravoslavni. Dosta kasnije (oko 1850.) u južni dio uniške dolinu, u Donje selo, naseljavaju Kovačevići iz Podosoja kod Vrlike i Utrženi iz Kosora.

    Galiot je prezime nastalo iz zanimanja: galiot,galijat, galeot=mornar, pomorac, tako je u mnogim matičnim knjigama po dalmatinskim gradovima, i zaleđu zapisano uz ime neke osobe koja se ženi ili je umrla npr. Ivan Skorup, zanimanje galiot, Ante Brajković, zanimanje-galiot…, Vremenom je od malog galiot, postalo veliko Galiot, odnosno odbačena su starija prezimena i umjesto njih je ustaljeno novo GALIOT, i kako se krajina oslobađala od Turaka, a granica odmicala na dinarske visove, tako su primorci GALIOTI, sudionici ratnih zbivanja dobili zemlju najprije u dalmatinskoj zagori (Ogorje, Milešina, ispod Svilaja), a poslije 1718.godine s druge sjeverne strane na Mahovicama, i uniškoj dolini. Galioti su bili Jurišići iz Prološca, Medvidovići, Brajkovići, Šimunovići, Šimovići, Penave; Skorupi, Podrug, Škoro i čitav niz s dodatko Galiot po primorju i zaleđu, nitko od njih nije za trajno zadržao prezime Galiot, samo je danas neki Jurišić iz Podstrane svoju bravarsku radionu nazvao po nekadašnjem prezimenu “Galiot”, kojeg su nosili do Drugog rata, kada su se vratili starom Jurišić, isto je sa Jurčićima u Brelima.

    U priobalju i na otocima za vragolasta momka kažu „vidi galiota“ odnosno viodi berekina, ali isto tako znamo da su na brzim brodicama ti isti mornari-galioti sačekivali najprije turske, a po nastanku mira i druge trgovačke brodove i pljačkali ih, pa se isto tako za nekog „lupeža“ ili ako se karaš s nekim punih usta izbaci „Ajde galiote jedan“.
    Molim da se ova Vaša blamaža odmah ispravi, jer ćemo vas tužiti, neozbiljni ljudi prave medvjeđu uslugu hrvatskoj povijesti neprovjerenim pisanijama, pa ozbiljan povjesničar ima teških muka da ukaže na te gluposti.

    Znamenitih Uništana ima puno više od onih koje ste naveli, npr. Ivan Bikan Galiot, hajduk, odveden u Vidin gdje je u tamnici umro, Marijan Galiot, ajdučki arambaša, četovao sa Kalabom i Mijatom Tomićem, Milan Galiot, seoski glavar od 1902. Do 1918.,, Mijo Galiot, hrvatski uznik, osuđen od Titina sistema na smrt, koja je zamjenjena zatvorom od 20 godina, Marko Galiot, odlikovan odličjem junaka od dr. Ante Pavelića, Jozo Galiot, istaknuti hrvatski emigrant u Torontu Canada, Mijo Galiot, sudac općinskog suda u Splitu, Jadranka Galiot Kovačić, ravnatelj etnografskog muzeja u Vinkovcima, Slavko Galiot, prof, dr. arheoloških znanosti, sudionik Domovinskog rata, časnik HV, dr. Boško Galiot, bojnik HV, Frane Galiot, pekar i predsjednik ceha pekara grada Zagreba do smrti, Miljenko Galiot, oec. revizor, Marinko Galiot, ing., Ivan Galiot. dr. stom., Marko Galiot, rukometaš, Vesna Galiot Gala, pjevačica, Kris (Boris) Galiot, pjevač „Rodila me majka Hrvatica“, Ilija Ile Galiot Karimov, istaknuti hrvatski emigrant itd.
    Molim da se ovaj Vaš sramotni uradak odmah isparvi.
    Sramota.
    Galioti u Podrinju? a tko zna možda su tamo potomci nekih „Panonskih mornara“, ili je Pavletić ko Konstatin Porfirogenet sklepao podatke „ofrlje“, a za posljedice koga zaboli glava.

    Galioti iz Uništa, kako navodi književnik Emil Žeravica, bili su uglavnom hajduci, a kao razlog podjele uniške doline na dva dijela “osmanski i mletački”, opat Pison piše 1723. “Uniška dolina je podjeljena na dva dijela zbog svoje znamenite trgovine” odnosno zbog pogodnosti izgradnje graničnog sustava: kula, karaula, lazareta i drugih graničnih pratećih potreba-

  7. Marko says:

    Onaj jučerašnji komentar poslao sam autorima, nisam ni znao da će biti objavljen na ovim stranicama, zato sam danas napravio neke lektorske zahvate.
    Pa eto nek ovo bude poticaj i drugima da provjere svoja prezimena u ovom uratku koji se naziva Enciklopedija, i neki popis Jasenovačkih žrtava bi trebao imati žrtve Jasnenovca, a ne sve žrtve u bivšoj NDH-a, i što je najtragičnije kao žrtve su navedeni i oni koje su ucmekali partizani ili četnici. Tako tamo stoji ime Jure Galiota, kojeg su četnici ubili kod crkve SVETOG SPASA na Vrilu Cetine, ostavljen je nezatrpan, zvjeri su se klale za njegove ostatke, i sad ajde ti to ispravdaj.

  8. Marko says:

    Uredništvu Enciklopedije!

    Predmet: Galioti u Hrvatskoj- podrijetlo

    Prezime Galiot se javlja u Dalmatinskoj zagori u XVII. I XVIII. Stoljeću, tako se u Slimenu, Kučićim, Brelima spominju nositelji tog prezimena krajem XVII. Stoljeća, a u isto vrijeme i u Sratoku, Visokoj i još nekim selima kaštelansko-trogirskog zaleđa. Poslije 1799., odnosno 1701. Poslije uređenja granice iz velikog rata, osobe s tim prezimenom javljaju se oko Skradina, te Ogorja i Milešine, selima ispod Svilaje. Poslije malog rata, iza 1721. Godine Galioti se javljaju u Gali kod sinja, te Mahovicama kod Vrlike. Danas u Gali potomci prvih galiota nose malo „ULJEPŠANO“ prezime Galiotović, a Galioti iz Mahovica do početka dvadesetog stoljeća iselili su u Uništa, odnono zadnji Galiot je umro bez potomstva i svo imanje nasljedio je neki Blažević koji ga je uzdržao do smrti. Tako danas na Mahovicama postoje toponimi Galiotova ulica, Galiotovo bunari, podvornice i galiotovi doci.
    Svi Galioti u Hrvatskoj i drugim državama vode podrijetlo od uniških Galiota iz Dinare, samo su im matičari kvarili prezime, po sluhu i pismenosti, tako da se neki danas pišu Galijat, Galijot, a Galioti u Danili (naselili u Danilo kod Šibenika dvadesetih godina prošlog stoljeća iz Uništa) imaju dvojako prezime, jedan brat je ostavio staro prezime, dok je drugi svoje uljepšao dodatkom –vić (Galiotović).
    Neki Galioti su promijenili prezime: Brajković, poznati liječnik u Sarajevu prije ovog zadnjeg rata, Bošković u Mostaru, poradi napredovanja u vojnoj karijeri (JNA), razlog mu je bio sudjelovanje rođaka u vojsci dr. Ante Pavelića.
    Zanimljivo je da je jedan Galiot u Prvom ratu otišao (odveo ga jedan srpski vojnik k sebi) u Negotin, a njegovi potomci su ostali katolici i danas nose prezime Galiot.
    Iz Drugog rata najviše je iselilo u Hrtkovce, Viroviticu, Banja Luklu, te Zagreb i dalmatinska mjesta, a mnogi su se povukli 45. U prekomorske zemlje, dok je bilo i onih koji su emigrirali šezdesetih godiona dvadesetog stoljeća, bježeći od Titinog režima.

  9. Marko says:

    Ja sam sasvim suprotnog mišljenja, javnost mora znati da je ova tzv. Enciklopedija jedna obična SVAŠTARA, a to treba znati svaka osoba s hrvatskim prezimenom. Najlakše je izdati neko dijelo, dati mu zvučno ime i zgrnuti novce, bez provjerenih činjenica svako dijelo je SVAŠTARA.

  10. Božidar Ručević says:

    U članku-najavi i prvom komentaru samo sam utvrdio najavnu informaciju kroz medije da se na rodoslovnom obzorju pojavljuje knjiga koja je u autorsko-uređivački tim uključila zvučna imena od kojih se malokoje može povezati s genealoškom znanošću te izrazio skepsu u uspjeh tog “veličanstvenog” posla – predloživši i usporedbu s izvrsnim tada netom izašlim Hrvatskim prezimenikom (Šimunović-Maletić)!?

    U dva navrata sam dostavio, po od njih dobivenom predlošku, podatke za svoj rod, i to u razmaku od dvije godine, od čega u tu rodoslovnu patvorinu nije ušao niti zarez. U međusobnoj korespondenciji i telefonskom kontaktu sam im odgrmio svoje mišljenje o korištenju paraznanstvenog puta za zgrtanje novca te na puno mjesta, pa i u našem društvu nekoliko puta usmeno iznio još jedan svoj stav, i to da je jedina korist ove knjige ta – da je na promociju okupila većinu prisutnih koji se prviputa nađoše u hrvatskom hramu glazbe – “Lisinskom”.

    Napustio sam neviđeno neprimjerenu i neobičajenu promociju knjige te u hodnicima “Lisinskog” dva sata razgledavao sadržaj i činjenice u njoj i o tome komentirao i ovdje (vidi komentar br. 2)!

    “Enciklopedija” nije u javnoj prodaji, pa sam ju uz jedvite jade ipak uspio nabaviti te i u temeljitijem pregledu zaključio da se u cijelosti mogu složiti da se radi o svaštari – kako je to ovdje već izrečeno!

    Nova, zapravo već nekoliko mjeseci stara, informacija iz tog glamuroznog NRC-entra je da će uskoro otvoriti web-stranicu te objaviti internetsko izdanje enciklopedije u kojem će omogućiti ispravljanje podataka! To je dobar način za “prigušivanje”, vjerojatno, mnogih prigovora na njihov neozbiljan pristup ozbiljnom poslu!

    Živi bili, pa vidjeli!

  11. frane says:

    dali mi moze ko reci odakle doalzi sve dolazi prezime pestić, moji su iz zadra(bokanjca-selo koje je danas u gradu) moji govore da su se tu doselili ima 700 godina ali me bas zanima di jos ima tih prezimena

  12. Poštovana  gospodo ,
    rado bih saznao   odakle  datira  moje  prezime .
     
    Ratko Španja

  13. mladen paver says:

    Poštovani g,. Pestiću, popis stanovništva 1948.g. zabilježio je u Hrvatskoj samo osam osoba Vašeg prezimena – šest u Zadru i dvoje u Bokanjcu. Po značenju, prezime bi se  moglo vezati za čovjeka sa snažnom   pešču (šakom), dakle nešto slično Šakićima.

  14. mladen paver says:

    Poštovani g. Španja,
    popis stanovništva 1948. zabilježio je u cijeloj Hrvatskoj 140 osoba s prezimenom Španja, od kojih je 83 živjelo u Vodicama, a 45 na Krapnju. Nastanak prezimena očito je vezan za riječ Espagna, Španjolska.

  15. DINKO KARDUM says:

    Štovana gospodo,
    Rado bih znao podrijetlo prezimena Kardum. Da li je prezime nekad bilo Kardumović ili … Da li smo se u ove prostore nekad davno doselili iz Roškog Polja ili … Inače moji preci su se doselili iz Nunića ( Kistanje ) i nastanili u mjesto Vukšić ( kod Benkovca ). Da li su se moji prezimenjaci prije doselili u DUGOPOLJE ili NUNIĆ ??  Sve bi to želio znati – pomozite ??? 
    S poštovanjem.
    Mr. sc. Dinko Kardum

  16. Za ovakva pitanja postoji forum, kao što i piše iznad obrasca za unos komentara.

  17. Stjepan Kasapović says:

    Štovana gospodo, želim vam skrenuti pažnju na netočnom objašnjenju  na strani  1238 knjige Hrvatskih prezimena pogrešno je objašnjeno  pod Općinan Petrijevci NEKOĆ  I  DANAS  jer ovi pod danas su starosjedioci  a oni pod nekoć su došljaci poslije drugog svjetskog rata, tako da je nama starosjediocima nanesena nepravda, manje više je sve smješano apsolutno neprofesionalno izvedeno.
    Molim odgovor.
    Sa štovanjem Stjepan Kasaoović

  18. Odgovor možete tražiti od autora, a ne od Hrvatskog rodoslovnog društva. Sretno u tom pothvatu.

    HRD s ovom knjigom ima veze isto onoliko koliko ta "knjiga" i "enciklopedija" ima veze s istinom i zdravim razumom. Dakle, ništa.

  19. Ponavljam, za pitanja o prezimenima postoji forum, kao što i piše iznad obrasca za unos komentara. Ovdje ne postavljajte pitanja vezana uz svoje prezime!

  20. Antonija Brozovic says:

    Kako bih mogla da je narucim preko interneta jer zivim u Parizu. Unaprijed zahvalna

  21. mladen.paver says:

    Poštovana gđo Brozović,
    Enciklopedija hrvatskih prezimena nije nikada bila u prodaji, izdavač je obznanio da se može naći jedino u knjižnicama kojima je donirana.  Predlažem da pogledate gornje komentare  onih koji su je čitali, a više informacija možda se može dobiti od dr.sc. Dunje Brozović-Rončevič, članice Uređivačkog savjeta Enciklopedije ili od prof.dr.sc. Damira Borasa, dekana Fioozofskog fakulteta u Zagreba koji je vodio izdavanje te knjige ( e-mail: dekan@ffz.hr ) S poštovanjem, Mladen Paver

  22. nobile says:

    Osim prof.dr. Radoslava Katičića nitko od drugih u uređivačkom savjetu nije stručan za onomastiku. Zbog toga je enciklopedija i ispala kao svaštara, a ne znanstveno i stručno djelo, Bolje bi bilo da su u uređivačkom savjetu bili rodoslovci koji imaju iskustva i znanja, a ne sociolog, svećenik, redatelj itd. Takvo nam je stanje i u državi jer nestručne osobe rade ono za što nisu kvalificirane.

  23. I.Tabakovic says:

    Stovani gosp. D. Kardum,
    O etimologiji i znacenju Vasega prezimena naci cete na:
    imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime -kardum
     
    i
    http://www.ogorje.net/prezime/kardum/69.html#komentar
    I. Tabakovic, prof. povijesti

  24. Marijan Oštarjaš says:

    Prezime Oštarjaš potjeće iz Klenovnika, ma gdje god bilo.

  25. bego says:

    Poštovani!
    Pod hitno morate dopuniti navedenu enciklopediju, jer u njoj nedostaje vrlo mnogo prezimena. Čudim se da je jedna takva akademska ekipa objavila, u stvari, poluproizvod. Prikazali ste prezimena na vrlo neobičan način. Valjda tko plati to će prezime biti uvršteno. Kako drugačije to protumačiti? Nedostaje Vam, pregledavajući “ofrlje”, kako je enciklopedija i izvedena (čini mi se!?) npr. prezime Klinžić (sudac županijskog suda u Zagrebu, prije toga bio predjsednik najvećeg općinskog suda u Europi – općinskog suda u Zagrebu • njegova supruga Zorica Klinžić je dobitnica nekoliko Porina i autorica mnoštva popularnih zabavnih i narodnih skladbi…, zatim tu su prezimena Pankaz, Pankasz, Pitomačan, Klimek (bivši načelnik policije u Pitomači), Grgačić (Željko G. sadašnji načelnik općine Pitomača) itd. Ovo je vrlo neozbiljno djelo! Lp

  26. bego says:

    Evo još prezimena: Fel, Bakan… – kojih nema na popisu. Nevjerojatno je da ste imali hrabrosti objaviti takvo što! Našao sam još 50-ak prezimena koja su zaslužila da ih se objavi, jer na kraju konca i egzistiraju u Republici Hrvatskoj. Sudeći prema tome, mislim da ste izostavili nekoliko stotina prezimena, sada da li namjerno ili slučajno ne možemo znati. U svakom slučaju morate to ispraviti. Lp

  27. Marina says:

    Poštovani,
    Da li se knjiga hrvatskih prezimena može naručiti

  28. Saša says:

    Marina, imate Enciklopediju hrvatskih prezimena za naručiti na Amazonu (u dva sveska, A-L i M-Z), a vidio sam ih i u knjižari Algoritam. Doduše, to nije ova enciklopedija spomenuta u tekstu, ali koliko vidim ona se ni ne može nigdje kupiti.

    http://www.amazon.com/s/ref=nb_sb_noss?url=search-alias%3Dstripbooks&field-keywords=Enciklopedija+hrvatskih+prezimena

  29. Paladin Damian says:

    Ima puno netocnih podataka jer osobno znam porijeklo sa oceve strane i njegovih roditelja tj.moj nono i nona i baziraju se na dosta podataka kad je nastala titova jugoslavija kad su se ljudi upisivali u knjige drzavljana po sluzbenoj duznosti,a ne po izricitoj volji građana i naravno postali su hrvati,dok ta prezimena nisu nikad gravitirala u Hrvatskoj u nazad cca70,80 god.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *