Muslimanska prezimena u Hrvata

Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne (Eugen Savojski, 1697.) i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Ta činjenica u nekim rodoslovnim istraživanjima otkriva puno zanimljivih onomastičkih spoznaja na koja treba ponuditi objašnjenje i/ili o tome otvoriti raspravu, kao što je dobra namjera ovog štiva. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.

U proučavanju tvorbi mnogih hrvatskih prezimena nalazi se puno muslimanskih grafija koje upućuju kako na našu autohtonost tako i na osmanske tragove u njima. Slična pojavnost nazire se i u dosta bošnjačkih imena. Stoga je jedno od najbrojnijih hrvatskih prezimena Kovačević brojno i u Bošnjaka, a što važi i za na primjer prezime Hajdarević iz Bjelovara u usporedbi s istim iz okolice Bosanske Krupe.

Iz kontakta s uvaženom autoricom i najave članka Hrvatska prezimena orijentalnog podrijetla (Dunja Brozović Rončević, 2005. ?) – proizlazi i za očekivati je znanosti primjereniju obradu ove teme. "U radu se tumače i analiziraju hrvatska prezimena turskog podrijetla. Ističe se kada i kako su takva prezimena nastajala. Upozorava da se nositelje prezimena turskog podrijetla ne smije izjednačavati s turskim etničkim podrijetlom."


Džamija u Zagrebu, izvor: Islamska zajednica u Hrvatskoj

U želji za dobivanjem što više podataka o ovoj zanimljivoj temi mailom je kontaktiran i Mešihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. U crtici o muslimanskim prezimenima i njihovom suživljenju u pretežito trokonfesionalnom prostoru u nas (katoličanstvo, muslimanstvo, pravoslavlje) uvaženi gospodin muftija Šefko Omerbašić je s toliko malo riječi, toliko puno toga objasnio te srdačno ukazao na neke važne činjenice, koje se u genealoškim istraživanjima bošnjačkih prezimena ne smiju zaobići.

Tekst pisma u cijelosti glasi:

Kao što znate sadašnja prezimena koja imaju na kraju (ić) novijeg su datuma i u genealogiju su unijela veliki nered.

Kod Bošnjaka-muslimana imena su imala tri imena i to ime, ime oca i ime obitelji. Kod muslimana s ovog područja susreću se prezimena istovjetna katolicima i pravoslavnima. To ima dvojako značenje, da su narodi istog etničkog porijekla pa su jedni ostajali kršćani, pravoslavni ili katolici, a drugi muslimani.

Ševko OmerbašićNeka prezimena koja Vi navodite imaju Bošnjaci: Čengić, Alajbeg-ović, Arapović, Kadija-ić, Mustafić. Prezimena Kuran za muslimane su preteškog značenja jer su vezana za našu svetu knjigu Kur'an pa se ona izbjegavaju kao što kršćani izbjegavaju davati imena Isusa. Beg kod muslimana nije prezime nego titula. Kod nas postoji prezime Hadžaga, a ne Adžaga. Murat je ime, a ne prezime, ali zato postoji Muratović. Isto također kod muslimana prezimena su u dosta slučajeva uzimana iz profesije koju su obavljali kao na primjer: Imamović (od imama), Kadić (od kadije), Hafizović (od hafiza), Serdarević (od serdara), a neka od nacionalnog porijekla kao što je: Arapović (od Arapa), Adžamić (stranac). Hrvatska prezimena koja Vi navodite vjerojatno su porijeklom iz turskoga doba. Tako na primjer moje prezime Omerbašić sastavnica je dvije riječi baša (general) i Omer (ime).

Cijela Hrvatska premrežena je brojnim prezimenima ove vrste, tako da u nas skoro nema kraja u kojem ne bi mogli pronaći Hrvata s prezimenom muslimanskog izvora. Neka islamska imena pri nama nalazimo kao prezimena: Hasan (Sv. Ivan Zelina), Murat (Zamosorje), Osman (Podravina)… Tako i neke titule u Bošnjaka – u Hrvata postale prezimena: Beg – vlastelin, Baša – general, Paša – visoki turski civilni ili vojni čin…

  • Devedeset i stopostotna hrvatska prezimena i u zagradi pretežiti iskon: Adžaga – (Tešanj, Bugojno); Adžamić (Bos. Posavina); Adžić (Imotski); Adžija (Bos. i Slav. Posavina); Adžijević (Lipik); Akšamović (Sl. Brod, Garčin); Alajbeg, Alagić (Trogir); Amić (Banovina, Lika, Primorje); Arabadžić (Podrinje); Arapović (Srednja Bosna, Hercegovina); Arnaut (Valpovo); Asanović (Zagora, Hercegovina); Bajramović (Hrvatska, Bosna); Bajan (Kijevo, Knin); Bazija (Ludbreg, Zabok); Beg, Begić, Begović (Cazin, Rab, Dalmacija, Travnik); Bosnić, Bosančić (diljem Hrvatske); Bošnjak, Bošnjaković (diljem Hrvatske); Čatić (Požega); Čelebija, Čengić, Čengija (Bos. Brod i Bos. Posavina); Čorluka (Vinkovci); Delija (Lepoglava); Dilber (Slavonija); Ećimović (Pleternica); Efendić (Sinj); Ferhatović (Osijek); Furundžija (Sred. Bosna); Hajdarović (Čakovec); Han (okolica Virovitice); Hasanagić (Cazin); Hasanović (Samobor); Huseinović (Bjelovar); Hečimović (Virovitica); Hećimović (Gospić); Ibrahimpašić (Bihać); Islamović (Cazin); Kadija (Koprivnica); Karabatić (Trogir); Karaga (Knin); Kuraja (Rama); Kuran (Vrgorac); Kurbaša (Livno); Matahlija (Rab); Mustapić (Hrvatska, BiH).
  • Nakon abecednog slova M ne nalazi se tako visoki skoro stopostotni udjel Hrvata u ovoj vrsti prezimena?!
  • U skupini za koju se može reći da je udio Hrvata oko ili veći od 50% nalazi se također čitav niz zanimljivih prezimena, i to: Abdić, Amidžić, Avdagić, Arnautović, Hadžić, Hamzić i mnoga druga.
  • Prezime Amidžić (pretežito Hrvati – Našice, manje Srbi – Daruvar i tek malo Bošnjaci) uz svoje varijacije Amiđić i Amižić akademik Petar Šimunović, jezikoslovac, povjesnik i genealog, u svojoj knjizi – Hrvatska prezimena 2006: 157. – prikazuje na posebno zanimljiv način te se taj tekst ovdje prenosi kao citat: ''Amidžić je prezime iz turske srodstvene terminologije i znači – stric (poput Stričević, Čikić, Barbić, Dundić). Rašireno je po Slavoniji i Hercegovini, zajedno s manje čestom varijantom Amiđić ili na primjer u splitskoj varijanti Amižić (proizlazi iz u govoru ne postojanja /dž/ i /đ/: žep, svidožba, sržba'').

Istražujući građu za ovu rodoslovnu crticu autor je svoje prezime pronašao u sve tri u članku spomenute konfesije, međutim, malo opsežnija pretraga rezultirala je s još jednim prevažnim dokazom o točnosti vrela roda Ručevića u i oko područja Đakova i Vinkovaca. O tome više, drugom prilikom?

U ovoj pretrazi autoru je veliku poteškoću uzrokovala neujednačenost podataka u istraživanim vrelima te je prihvatio i uskladio one zabilježbe, koje poput zajedničkog nazivnika pokrivaju najveći broj istovjetnosti.

Dakle, sve u svemu, nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko i iz Bosne (Eugen Savojski, 1697.) te šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji podsjećaju na muslimanski iskon. Ta činjenica u nekim rodoslovnim istraživanjima otkriva puno zanimljivih onomastičkih spoznaja na koja treba ponuditi objašnjenje i/ili o tome otvoriti raspravu, kao što je u dobroj namjeri u ovom štivu pokušano.

Šturi pregled literature:

  • Wikipedija: Eugen Savojski (8.5.2011.)
  • August Kovačec, (ur.) Od indoeuropeistike do kroatistike: Zbornik u čast Daliboru Brozoviću. Zagreb: HAZU. U njemu je i članak dr. sc. Dunje Brozović Rončević, Hrvatska prezimena orijentalnog podrijetla. 2005: 81. – 90.
  • Jovan Erdeljanović. Stara Crna Gora: Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena. Beograd: Slovo Ljubve (1978.)
  • Petar Šimunović, Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Posebno za temu zanimljiva crtica: Bošnjačkomuslimanska osobna imena i prezimena. 2006: 398. – 405.
  • Mnogovrsna arhivska građa.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

65 komentara

  1. Gordan says:

    Istina je da Bosnicha ima muslimana, katolika i pravoslavaca – dakle u sve tri ovdašnje religije. Ja se ne odričem Bosnića-Hrvata i Bosnića-Srba, ali Bosnići-Bošnjaci su poseban korpus i to je jasno kao dan. Inače Bosnići pravoslavci i katolici su jednako pokršetni kao što su muslimani poislamljeni. Tako je nestalo autohtone Crkve Bosanske koja nije bila ni katolička ni pravoslavna.

  2. Tomo says:

    Gordane kako si samo tako neuk? Kao prvo Bosnici pravoslavci/muslimani nikako ne mogu biti “pokrsteni” kao sto ti kazes. Jer su i pripadnici Bosanske crkve bili KRSCANI. Kao drugo. Za vrijeme postojanja Bosanske crkve bilo je i katolika po Bosni koliko hoces. Te mitove o srednjovjekovnom posebnom bosanskom narodu okaci maku o rep. Gdje se spominje bosanska crkva prije 12 stoljeca?

  3. Rifet Cehic says:

    Lijepo je pročitati ove komentare i naučiti nešto iz istih interesuje me konkretno Cetinska Kraina i porjeklo naroda tog kraja.Rodjen sam i odrastao u mjestu Ostrožac-Cazin(BiH) gdje se nalazi jedan srednjovjekovni dvorac i ono što sam primjetio da su na ulaznim vratima prostorija istog dvorca su simboli tipa Polumjeseca,Zvijeda,Jarac itd Ako se nevaram ti isti simboli se nalaze na grbu R Hrvatske tačnije na uzglavlju više šahovnice interesuje me porijeklo istih simbola(Oni danas ne postoje nažalost jer sam gledao osobno da su ih vojnici Francuskog bataljona UN-a odlijepili noževima i uzeli kao suvenire) Hvala unaprijed ako neko zna šta o ovim stvarima

  4. Borislav says:

    Gordane, ‘Bosanska crkva’ je nastala iz Rimokatoličke i u vrijeme cijeloga svojeg trajanja koristila je Misal Rimske crkve (zapadni obrednik). Štoviše, Ispovijed (vodstva i pripadnika ‘Bosanske crkve’) na Bilinom polju sadrži i nedvosmislenu prisegu vjernosti Rimskoj crkvi. Bosanske biskupije, osim u vrijeme “stanja bez biskupije” kada je Franjevačka vikarija u Bosni bila izravno podređena Rimu, bile su podređene Dubrovačkoj metropoliji, a tek posve neefikasna biskupija Bosanska i Srijemska sa sjedištem u Đakovu bila je podređena Kaločkoj (mađarskoj) metropoliji. Bosnići su hrvatsko plemstvo koje se nakon Krbavske bitke bilo izgubilo, ali se ponovo pojavilo kao mađarsko plemstvo. Domicilni su u području oko Plitvica.

  5. Mintas Lanxor says:

    Iznenadjuje me tvrdnja da se prezime Kovacevic nalazi pretezno kod Hrvata mada sam ga ja mnogo vise susretao kod Srba i Crnogoraca.

    Mislim da je povodom ove teme uputno da se setimo Sekspirovog stiha: “What’s in a name?” (Kakve ima veze ime?” – u smislu da ime nije toliko vazno koliko svojstvo predmeta ili karakter coveka kojim ga oznacavamo). Da je ta mudrost usadjena u ljudsku psihu, izbegle bi se bezbrojne istorijske tragedije kod nas i u svetu.

  6. Mandy says:

    Karabatići iz Marinskog kraja su bili Scarabatići ali tko se toga još sijeća

  7. Božidar Ručević says:

    1. Sustavom ‘Mintas Lanxor’ (prikrivena uvažena gđo ili gospodine) obrćete u nemogućnost sumjerljivost prezimena (Hrvatska, Crna gora, Srbija) uspoređujući nedefiniranu opću vrijednost (mnogo više i sl.), a zanemarujete potrebitu statističku (%-tnu ili izbrojenu) vrijednost, a to se tako ne radi! Koliko se sjećam na popisima stanovništva 2001. i 2011. prvo prezime u Hrvata bilo je HORVAT, a drugo KOVAČEVIĆ i po izbrojenosti, naravno, i po postotku!

    2. Ne znam čemu služi u ovom kontekstu ovaj nadodani Šekspirov stih s ‘ljudskom psihom’ ili s ‘izbegnućem bezbrojnih povijesnih tragedija kod nas i u svijetu’! Pokušati ću i na to odgovoriti iako se nisam u svojoj umirovljeničkoj razbibrizi (genealogija-rodoslovlje) previše bavio onomastikom, ali čitao sam i danas čitam izvrsne imenoslovce (negda akademika prof.dr.sc. Petra Šimunovića i sada dr.sc. Domagoja Vidovića i druge). Temeljem znanstveno utvrđenih istina mogu reći da su se prezimena u Srba počela njedriti tek u XVIII. stoljeću, a u Hrvata po crkvenim kanonima od sredine XVI. st. kroz obvezne matice rođenih, vjenčanih i umrlih, ali i po mnogim drugim dokumentima (u nas) nalazimo obiteljska prezimena (ime i prezime) čak od X. stoljeća. Tako svako prezime u Hrvata: Jovanović, Milošević, Stanković, Stojanović . . . je bitno starije od istovjetnog srpskog.

    3. Prezimena u pravilu niti mogu biti oznaka međusobne srodnosti, niti obilježje narodnosti. Nadam se da ste zadovoljni odgovorom, jer dugo sam hvatao slobodno vrijeme da Vam se javim!

  8. Đorđe says:

    Bosnić, Bosannčić, Bošnjak , Bošnjaković nijesu tursko-arapska prezimena. Da bi neko prezime bilo tursko-arapskog porijekla, ono mora da nastane od tursko-arapske riječi, a Bosna i Bošnjak to nijesu.

  9. Božidar Ručević says:

    Gospodine Đorđe,
    izgleda da ste Vi u pravu, jer prema ActaCROATICA: ” <Prezime Bosnić u Hrvatskoj većinom su Hrvati, dobrim dijelom s otoka Korčule, a mogu biti i Srbi te su vrlo rijetko i Bošnjaci. <Prezime Bosančić u Hrvatskoj u pravilu su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Solina, a u manjem broju su i Srbi. <Prezime Bošnjak uglavnom u Hrvatskoj nose Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko i Srbi. <Prezime Bošnjakovići u Hrvatskoj gotovo su u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Našica, a vrlo su rijetko Bošnjaci.''
    Puno Vam hvala na i meni novoj spoznaji! To je još jedan dokaz da prezimena ne označuju i nacionalnost!

  10. Božidar Ručević says:

    Negdje prije mi je u ruke došla zanimljiva knjiga u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ”Od indoeuropeistike do kroatistike”, i to kao Zbornik u čast akademiku Daliboru Brozoviću iz 2013. gdje u kolopletu dobrih štiva vrlih autora pronalazim uradak (danas akademkinje) Dunje Brozović Rončević, koji vrijednosno oplemenjuje kontekst članka kojega ovdje znalački debatiramo. Toplo preporučujem da se štivo ” Turski jezični sloj u hrvatskim prezimenima” pročita, i to ne samo zbog njegove onomastičke i genealoške nego i povijesne te jezikoslovne vrijednosti .
    (Knjiga je dostupna na svim razinama kako se obično do knjiga može doći!)

  11. Miro says:

    Avdagić prezime je Hrvatsko bilo i bit če,!!! A dajako da npr. Knežević krstič itd ima i srba ne mora značiti da je čovik srbin ili Avdagić musliman,, a korjeni samo Bog zna odakle smo odnosno tko i kada nas je sve naselio tu na balkan . JER MNOGI NEUKI NEŠKOLOVANI SELJACI SPOMENI MU AVDAGIĆ On odmah misli eno musliman ne prijajatelju HRVAT iz Posavine jer je i bosanska posavina bila od uvijek hrvatska ali eto POLITIKA. HVALA VAM

  12. Miro says:

    Komentirao sam Sarajevo gosp. Miličević i pomogla mi je kao profesorica u mirovini danas da mi pomogne oko mog prezimena Avdagić !? Žena mi kaže Miro vi ste iz posavine i podjednako Hrvati a dakako da ima imuslimana ali ne Srba eto toliko i hvala joj na pomoči. Mene osobno boli k…c di sam što sam bitno je da su me mater i otac napravili živog i zdravog HVALA BOGU. I ČOVJEK SAM NISAM SVEMIRAC A ONE KOJI PROVOCIRAJU UPRAVO OKO OVOG MOG PREZIMENA BOLI ME OPET NEKA STVAR . NIKAD MI NIJE BILO BITNOTKO JE KONEG BUDI ČOVJEK U PUNOM SMISLU TE RIČI. ETO OVOSAM DVIJE PORUKE POSLAO DA SVI AVDAGIČI ZNATE KOJI STE ROĐENI OVDI U RH I NEMA VEZE AKO VAM JE OTAC PORIJEKLOM IZ BIH VI STE HRVATI A ONE ŠUPKE PROVOKATORE ko jebe

  13. mirsad samardzic says:

    Vece mitomanije ni u p…i materinoj.Nacionalitet religiju svatko tumaci po svojoj tocki gledista, od prezimena ispade da postoje tri boga sa malom razlikom dva imaju nacionalitet i religiju a ovi treci samo religiju !!!!!!

  14. Vidić says:

    Kad rješavate problem podrijetla pomaže DNK- a i genetika.Prezimena su i danas promjenjiva kategorija koja zavise od političkih kretanja bliske okoline i same osobe.
    Genetska istraživanja naših prostora jasno se vidi da genetika bosanskih Hrvata ukazuje tko je živio na dinarskom području prije dolaska Turaka i Vlaha:(Slaveni I2a din S i R1a = 85% te ostaci Tračana,Ilira i Kelta 15%. Mislim da je svakome jasno da bi u turskoj Bosni vlastodršci i njihovi suradnici Vlasi bili ludi kad bi im palo na pamet prijeći na katoličanstvo.
    Genetika dinarskih Srba se temelji na genetici Vlaha katunara (čuvara ovaca po dinarskim planinama) koji su najvećim dijelom doselili iz Tesalije,Epira i Makedonije. Skoro svaki katun ima različitu genetiku što ukazuje na to da su mješavina djelova naroda,grupa i pojedinaca koje je Bizant naseljavao kao čuvare granica.Budući da imaju mnogo sjeverne genetike smatra se da su daljnjim podrijetlom sa sjevernih granica Dacije. Zbog svoje političke,ekonomske,vojne pa i konfesionalne nadmoći nad katolicima jedan dio katoličkog stanovništva je prišao na pravoslavlje otud im 30% genetike, jednake, genetici katolika Hrvata.
    Bošnjačka genetika je prije dolaska Turaka bila jednaka genetici Hrvata iz Bosne ali se kasnije malo pomješala s raznom genetikom Turskih doseljenika u Bosnu. Zbog raznih razloga i interesa oko 10 % Vlaha je prešao na Islam te se to danas primjećuje u genetici Bošnjaka.Prvobitni naziv Vlaha koji su prešli na islam je bio Balije.
    Propašću Turske na našem prostoru jedan dio Muslimana u Hrvatskom okruženju prelazi na katoličanstvo a u okruženju Vlaha prelazi na pravoslavlje.Otud jedan dio Bošnjačkih prezimena u Srba i Hrvata.

  15. Dubravka says:

    U Promini, Prominski kraj, Oklaj, Nečven i mnoga sela, koja se nalaze uz rijeku Krku, gdje je od 1522-1688 godine bilo vrijeme osmanske kulture u Hrvatskoj, imamo mnoga prezimena turskog podrijetla.
    Prezime BAKMAZ, moje majke iz sela Gornje Mratovo, kao i prezime ČILAŠ, moje prabake, zatim druga prabaka udana BRAČIĆ u Puljani, rođena DOGAN Lucija iz Bogatići Prominski, potom jedna pra-prabaka KARAGA iz Ljubotića kod Čitluka(kod Oklaja), a za još tri pra-prabake u tijeku istraživanje…
    MOŽETE LI MI POJASNITI PODRIJETLO PREZIMENA BAKMAZ, ČILAŠ, DOGAN, BRAČIĆ, KARAGA…? Usmenom predajom za drugu pra-prabaku, majku Lucije Dogan, imam prezime PARAĆ…proučavanje se nastavlja…Prominski kraj do današnjih dana ima govorne termine: avlija, pendžer i mnoge druge…

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.