Prezime Rudan

Ne događa se često da u Hrvatskom rodoslovnom društvu kao predavač gostuje punopravni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, što više, njen glavni tajnik. Predavanje akademika Pavla Rudana na temu „Antropologija, genetika i rodoslovlje“ bilo je stoga povod da potražimo malo podrobnije informacije o prezimenu Rudan i njegovoj rasprostranjenosti u Hrvatskoj i svijetu.

Web-stranice koje se bave tom vrstom istraživanja navode da u svijetu danas živi nešto više od dvije tisuće nositelja tog prezimena, s time da ih je najviše u Hrvatskoj. Pretraživačka aparatura „Forebearsa“ je npr. među 11 milijuna u svijetu zabilježenih prezimena 2014. godine registrirala 2128 Rudana, od čega u Hrvatskoj više od 800. Oko 280 ih je bilo u Srbiji, 200 u Ukrajini, 134 u Njemačkoj, 133 u SAD (plus još devedesetak čije se prezime piše Ruddan ), 131 u Mađarskoj, te 115 u Kanadi. U Francuskoj ih je bilo 61, u Rusiji 56, Australiji 48, Indiji 35, Indoneziji 34, Danskoj 20, a manje od 10 u Španjolskoj, Kirgiziji, Sloveniji, Latviji, Italiji, BiH, Kini, Engleskoj, Norveškoj itd…

Zanimljivo je da na internetu i drugim izvorima nema nekog ozbiljnijeg podatka o tome kako je to prezime nastalo. Tek se na jednom forumu može naći teza da je porijeklo prezimena grčko i da je izvorno bilo Rodanus i da je označavalo ljude porijeklom s otoka Rodosa, ali to se – s obzirom na gornje podatke o geografskoj rasprostranjenosti i na činjenicu da ga u Grčkoj i neposrednom susjedstvu uopće nema – čini malo vjerojatnim. Tu je možda vrijedno spomenuti da u svom radu pod naslovom „Nepoznata i manje poznata hrvatska osobna imena IX., X. i XI. stoljeća“, a pozivajući se na „Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije“ (JAZU, 1967.) Mate Šimundić uz ostala danas gotovo nepoznata osobna imena navodi i jedno identično prezimenu kojim se ovdje bavimo – Rudan…

Nakon ovog uvoda vratimo se informacijama o Rudanima u Hrvatskoj. Na internetskoj stranici „Acta Croatica“ posvećenoj tom prezimenu, kaže se da su Rudani u Hrvatskoj većinom Hrvati, i to pretežno s otoka Hvara, otkuda je porijeklom i akademik Rudan, i gdje se – prema u drugim izvorima dostupnim podacima – to prezime javlja uglavnom u Sućuraju i Bogomoljama, otkud je porijeklom i akademik Rudan, čija je obitelj – prema rodoslovu kojeg su sastavili – tamo zabilježena još u prvoj polovici 17. stoljeća.
No, već u sljedećoj rečenici navodi se da je u 20. stoljeću najviše Rudana rođeno u Puli i Karlovcu.

Većina „istarskih“ najvjerojatnije je porijeklom iz mjesta Rudani (općina Žminj, okolica Pazina), gdje je prema posljednja dva popisa stanovništva živjelo 108 stanovnika u 39 kućanstava. Godine 1948. bilo ih je 184, više od pola nosilo je prezime Rudan, pa nema dvojbe da je po njima i selo dobilo ime.
Kad je riječ o „karlovačkim“ Rudanima, taj podatak nedvojbeno proizlazi iz administrativne podjele popisne građe iz koje su ti podaci preuzimani, a – kako pokazuje uvid u digitalizirani dio matičnih knjiga preko „Family Searcha“ – to se prezime javljalo pretežno u široj karlovačkoj okolici – Cerovcu, Gornjem Dubovcu i Mrežnici. Zabilježeno je i puno sjevernije u Jalžabetu, Gornjoj Stubici, itd.

Tako zapravo i ne čudi podatak koji se može naći na spomenutoj, prezimenu Rudan posvećenoj stranici „Acta Croatica“, tj. da ih ima u većini hrvatskih županija, u 34 grada i 51 manjem naselju , pa se tako navodi da ih je u Zagrebu registrirano 65, u Splitu 35, u Puli 35, u Šibeniku 30. Zanimljivo je da se tu kaže da je Rudana u Hrvatskoj danas oko 570 u 240 domaćinstava, dok ih je sredinom 20. stoljeća bilo 640, tako da bi zacijelo bilo potrebno temeljitije istraživanje kako bi se utvrdilo kako je nastala razlika između tih brojeva i one koju daje na u početku spomenuti „Forebears“.

Iako, dio se iselio: na „Acta Croatica“ navodi se da je riječ o najmanje 16 iz Hrvatske iseljenih obitelji s ovim prezimenom, od čega 6 u SAD (neke već polovinom 19. stoljeća), 5 u Australiju, po dvije u Švedsku i Njemačku.

I na kraju, treba spomenuti i nekolicinu Rudana koji su – uz akademika Rudana, uglednog profesora i u međunarodnim razmjerima priznatog istraživača na području antropologije te njegova nećaka dr. Igora Rudana koji je kao prvi Hrvat nakon Ruđera Boškovića primljen za redovitog člana britanskog Kraljevskog društva – ostavili traga u javnom životu. To su prije svega književnica i novinarka Vedrana Rudan, kirurg i znanstvenik Nikola Rudan, sudac Mario Rudan, publicist Ive Rudan te pjesnikinja Lucija Rudan, a svakako je zanimljiv i podatak da je 1571. istarski svećenik Brnaba Rudan bio notar (javni bilježnik) u mjestu Mošćenice.

Vladimir Matek

Od 2009. do 2013. bio je hrvatski veleposlanik u Stockholmu, a prije toga pri OESS-u i međunarodnim organizacijama u Beču (2002. – 2008.) te pri Vijeću Europe u Strasbourgu (1996. – 2000.). Prije ulaska u diplomaciju radio je – iako je diplomirao medicinu - kao vanjskopolitički novinar u „Večernjem listu“, a bio je i dopisnik „Vjesnika“ iz Pariza. Od umirovljenja potkraj 2013. godine istražuje obiteljsku povijest.

Možda vam se svidi

8 komentara

  1. vladimir Matek says:

    Naknadno od samog akademika Rudana doznajem da su neke od na kraju članka spomenutih osoba njegov najbliži rod: dr Nikola Rudan njegov je stariji brat, a sudac Mario Rudan i pjesnikinja Lucija Rudan su njihovi roditelji.

    U toj se obitelji kao jedna od mogućnosti nastanka prezimena spominjalo da bi korijen mogao biti u lokalizmu “RUDON” kojim se označava osobe kovrčave crvene kose, a kakvih je bilo u lozi Rudanovih.

  2. Nina says:

    Poštovani, voljela bih dodati podatak da je u “Verbario di Moschenize” -Urbar Mošćenica iz 1622 navedeno prezime Rudan.
    Te obitelji Rudan imale su svoje nadimke i oni glase Arbanas, Ghersinich, Glussaz, Kapitan,Lovrinich, Semar,Stibrich, Veli, Zoletich.
    Osobno smatram da je prezime nastalo od patronima Rudo, Rude kao i nekoliko nadimaka uz prezime npr. Gržan- Gržinić, Zole-Zoletić, Lovre-Lovrinić.
    Iako je Urbar zanimljiv za proučavanje prezimena tog kraja iz njega je vidljivo da je stanovništvo bilo pod utjecajem migracija ( turska osvajanja), to potvrđuju i prezimena u Urbaru kao Bošnjak, Bribilizza, Černogorac, Ugrin, te nadimci Cragniac i Arbanas.
    Ono što je zanimljivo, zabilježeno je i prezime Sandal/Sandalj.

  3. Nina says:

    Poštovanji, malo sam se zaigrala oko vašeg spomena Rodosa u pokušaju da ne odbacim i tu mogućnost za Rudane.
    Naime, ako je iskon hrvatskih Rudana s otoka Hvara, a poznata je povijesna činjenica ( antičkih pisaca) da su isti naselile grčke kolonije s otoka Pharosa, ne bih odbacila mogućnost i s Rhodosa.
    Akademik Pavle Rudan navodi za hvarske Rudane haplogrupu Q.Iako se ta haplogrupa povezuje s Hunima, nekako mi taj nomatski- konjački narod ne priliči Hvaru, otoku.
    S druge strane isto tako je poznata činjenica da je otok Rhodos u svojoj povijesti pretrpio perzijsku invaziju pa je ova haplogrupa mogla stići iz tog smjera.
    Interesantno je i to da mnoga imena (kada se latiniziraju/romaniziraju) u Iranu, razne pokrajne,gradovi nose ime Rūdān.

  4. Nina says:

    Plinije Stariji spominje u svojoj NATURALIS HISTORIAE LIBER III -plemena kod Skadra i Lješa
    LABEATAE,SENEDI,RUDINI,SASAEI GRABAEI
    za koje kaže da su Illyri,Taulanti i Pyraei
    Evo moguće je i da su Rudani od Rudina.

  5. Ivan says:

    Postoji također i prezime Rudanović koje je postojalo u Tučepima kod Makarske do prije 150 g. Prvi zabilježeni nosioci tog prezimena potiću iz druge polovice 17. st., a ponavljaju se imena: Krste, Lovre, Jure, Vid, Bože, Šimun… što su sve karakteristična imena toga kraja. U maticama krštenih iz Makarskog samostana navodi se da su porijeklom iz Ružića kod Drniša, što se baš i ne slaže sa nekim drugim podacima, ali možda su starinom (15.-16. st.) iz Ružića. U nekim dokumentima se za Vida i Šaru kaže da su Rudanovi (Vid i Šare Rudanović – harambaše u Tučepima). U jednoj kronici o četovanju sa kraja 17. st. spominje se događaj da brat ubija brata, Križan Juru, sinovi Radanovi; što odgovara Križanu (Krste) i Juri Rudanoviću iz Tučepi – 17. st. Mislim da se kod prezimena Rudan ili Rudanović najvrerojatnije radi o Imenima (nadimcima) Rudan, Rudiša ili možda Radiša, Radko.

  6. STIPE RUDAN says:

    Poštovani,
    Svaki Rudan sa otoka Hvara zna da je mjesto Bogomolje na otoku Hvaru nastalo znatno kasnije nego ostala mjesta na otoku, a da je mjesto nastalo nakon što su franjevci iz Samostana u Zaostrogu na današnjoj Makarskoj rivijeri, organizirali prebacivanje mnogih obitelji na Hvar u Bogomolje, među kojima su se najvjerojatnije našli i Rudanovi i od tada postali hvarani. Tek od 1745. godine postoji neovisna župa u Bogomolji , a do tada je bila ovisna od Župe u Gdinju. Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća dio stanovništva kupuje posjede na susjednom poluotoku Pelješcu i tako danas nalazimo prezime Rudan i na vrhu poluotoka Pelješcu u mjestu Lovište.

    S poštovanjem!

    Stipe Rudan

  7. Biljana says:

    A sta cemo sa Rudanima u selu Duboka iznad Ljubinja ? Jesu li i oni sa Rodosa?

  8. Dean says:

    Rudani iz Bogomolje na otoku Hvaru nisu oduvijek bili Rudani .
    Posjedujem cijelo stablo koje su godinama istraživali dvojica Stipana Rudana !
    Izvorno naše prezime je bilo Mateljan.
    Pozz,Dean Rudan!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.