Prezime Srna
Darijo Srna. Izvor: Wikipedia
Ovoga puta u svojim zapisima o prezimenima s razlogom odstupam od uhodanog načina obrade prezimena 34-godišnjeg kapetana hrvatske nogometne reprezentacije Darija Srne.
Naime dio Srna, kojima pripada Darijo, prema nacionalnoj pripadnosti su Bošnjaci iz sela Gornjih Stopića pokraj Čajniča u istočnoj Bosni, danas etnitet Republika Srpska. Upravo se tu 1941. godine zbio iznimno tragični događaj: četnici su u zapaljenoj obiteljskoj kući spalili Darijevu baku, tada trudnicu visokom stupnju trudnoće skupa s njezinom maloljetnom kćeri. Dvojca sinova stariji Safet i 10-godišnji Uzeir, otac Darijev, koji je upravo u vrijeme europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj preminuo u svom domu u Matkoviću, uspjeli su pobjeći i postati izbjeglicama u Bosanskom Šamcu odnosno Sarajevu, gdje Uzeir zatekao i rođaka danas pokojnog Zulfu Srnu. Uzgred rečeno on je otac Segmendine Srne, novinarke i voditeljice Federalne televizije Bosne i Hercegovine i izvjesno vrijeme i zastupnice u bosanskom Parlamentu.
Nova nesreća je zadesila Srne u Šamcu, kad je Safetov i Uzeirov otac usmrćen zalutalim metkom dok je radio u jednoj aščinici (narodnoj kuhinji) u tom posavskom mjestu.
Uzeir Srna je kao siroče udomljen od slovenske obitelji Kelenc iz Donje Lendave pokraj Murske Sobote, koja mu je dala ime Mirko. Zanimljivo je spomenuti da je dječak Uzeir bio potpuno zaboravio svoj bosanski jezik. Zahvaljujući požrtvovanju brata Safeta i pomoći jednog Slovenca časnika JNA pronađen je Uzeir i doveden u Bosanski Šamac, gdje mu je živio stariji brat. Tu je nakon pučke škole završio pekarski zanat, a zatim prešao u Sarajevo kod rođaka Zulfe. Tu je nastupa kao vratar za FK Sarajevo, gdje su treneri bili Franco Lovrić i Ivica Glavočević.
Vojsku je služio u Busovači i igrao za tamošnji NK Jedinstvo, kada je zenički prvoligaš Čelik pozvao tog darovitog momka u svoje redove.
Za daljnju karijeru i život uopće sudbonosne su bile pripreme Čelika u Metkoviću, gdje je Uzeir stjecajem okolnosti stao na gol domaće Neretve, a uskoro odlučio prihvatiti i poziv Metkovac da prijeđe u njihove redove. U tom se gradu dva puta ženio i iz brakova s Metkovkama Nadom i kasnije Milkom dobio tri sina (Renata, Igora i Darija). Uzeir je, skratimo priču, najzaslužniji što je Dario izrastao u nogometaša svjetske vrijednosti i rekordera s 136 utakmica u dresu nogometne reprezentacije Hrvatske. Uz to sretno je oženjen Mirelom Forić i ima dvoje djece: Kasiju i Karla.
Dodajmo još: Srne su i uposljednjem ratu 1991. godine prognani od srbočetničkih agresora sa svoje starine u čajničkom kraju.
Inače prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine Srne u Metkoviću imaju dvije obitelji s ukupno osam duša što je najviše u Hrvatskoj; slijede Gunja pokraj Županje s dvije obitelji i šest duša, zatim Županja (1, 4), Zagreb (2, 3) i Ladrovići pokraj Poreča (1, 1). [1]
Dakle u Hrvatskoj u ukupno pet naselja živi osam Srninih obitelji s ukupno 22 duše.
S jezičnog motrišta prezime je istovjetno s nazivom ženke šumske divljači iz porodice jelena (Capreolus capreolus), kojoj se mužjak zove srnjak, a mlado lane). Budući da su temeljne karakteristike te životinje izražena plahost, neke vrsti i sramežljivost, vitkost tijela s gizdavim hodom i ritmičnim trkom, nije nimalo čudno da je Srna u Hrvata postalo i žensko ime, [2] o čemu svjedoči i naslov istoimene novele i glavne ličnosti u njoj hrvatskog književnika Dinka Šimunovića.
Danas je Srna već zastarjelo ime u Hrvata, a nosi ga svega desetak osoba (u Bizovcu, Kloštar Ivaniću i Zagrebu).
Literatura:
- F. Maletić i P. Šimunović, Hrvatski prezimenik, knjiga II., Zagreb 2008.
- Hrvatski enciklopedijski rječnik, knjiga 10., Zagreb 2002-2004.
