Prezime Kujundžić

Prezime Kujundžić ima 1210 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 432. hrvatsko prezime.

Kujundžića je najviše: u Ivanbegovini pokraj Imotskog (74 obitelji, 263 duše), Zagrebu (63, 149), Splitu (37, 107), Grubinama pokraj Imotskog (22, 103), Osijeku (18, 42), Imotskom (10, 33), Slavonskom Brodu (8, 27), Glavini Donjoj pokraj Imotskog (5, 23), Kamenmostu pokraj Imotskog (5, 20), Belišću (5, 20).

Prezime nastalo od naziva zanimanja kujundžija (> kuyumcu< turski kuyum = izrađevine od zlata i srebra + sufiks –cu), što na turskom jeziku označava obrtnika koji izrađuje uporabne i filigranske predmete (džezve, ibrici, đugumi itd.) od zlata i srebra i ukrašava ih na tradicionalni orijentalni način. Dakle kujundžija je zlatar. Kako naziv ovog zanimanja ima i više inačica: kujundžija (kujunđija), kojundžija (kojunđija), kolundžija (kolunđija), kulun-džija (kulunđija), tako je i više inačica tog prezimena.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Kojundžić. Kojundžija, Kojunđić, Kojunđija, Kolundžić, Kolundžija, Kolunđija, Kujundžić, Kujundžija, Kulundžić, Kulundžija, Kolunđić.

U Dalmaciji je popis iz 2001. godine zabilježio više od polovice svih hrvatskih Kujundžića: 187 obitelji sa 679 duša s maticom u Imotskoj krajini (112, 458).

Najzanimljive je imotsko naselje Ivanbegovina, u kojem je popis iz 2001. godine zatekao 97 obitelji s 268 duša, a gotovo svi se prezivaju Kujundžić (74, 236); dvije osobe u Ivanbegovini imaju dvoriječna prezimena: Kujundžić Lautero i Ujević Kujundžić.

Osim u Ivanbegovini tada su u Imotskoj krajini Kujundžići zabilježeni još i: u Donjem Prološcu (tri obitelji, 12 duša), Glavini Donjoj (5, 23), Grabovcu (1, 1), Grubinama (22, 103), Kamenmostu (5, 20) i Krivodolu (2, 4).

Prezime Kujundžić u Zmijavcima se „pretvorilo“ u dvoriječno prezime Kujundžić Mišević, koje je prema popisu iz 2001. godine u uporabi u dvama naseljima općine Podbablje: Drumu (šest obitelji, 13 duša) i Kamenmostu (1, 4).

Kujundžići u Imotskoj krajini participiraju i u dvoriječnom prezimenu Kujundžić Lujan: u Glavini Donjoj (dvije obitelji, osam duša), Imotskom (1, 5) i Poljicima Imotskim (11, 28).

Kad se uzme u obzir da je Imotska krajina bila 225 godina pod turskom vlašću (od 1493. do 1718. godine), posve je razumljivo da u tom kraju ne postoji prezime Zlatar. Također treba dodati da su se nekoć pod kujundžijama podrazumijevali i kovači, koji su izrađivali široki spektar predmeta od metala, alate i različita pomagala na poljoprivrednom gospodarstvu.

Imotskih korijena je većina hrvatskih Kujundžića, kojih je prezime nekoć glasilo Kulunžić. Naime prema venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine mletačke su vlasti dodijelile Filipu Kulunžiću u Poljicima pokraj Imotskog dva kanapa zemlje, dok je Luka Kulunžić dobio 10 kanapa ali u Zastružju, zaseoku sela Runovića također pokraj Imotskog.

Pri diobi močvarnog zemljišta Imotskog polja 1747. godine banderija harambaše Ivana Kulundžića sa 78 obitelji dobila je 159 kanapa močvarnog tla.”[1]

Kujundžići iz Poljica (Imotskih) raseljavaju se čak i na istok od zavičaja, što je u tom vremenu bila prava rijetkost: u selo Služanj pokraj Čitluka, tada Turska, oko 1870. godine odselio je Ivan Kujundžić Filipov, “koji se prvi put spominje u matici vjenčanih 1873. godine prigodom upisa njegova vjenčanja s Božicom, kćeri Nikole Škegre iz Služnja, doseljenog iz Buhova pokraj Širokog Briga.[2] Dakako riiječ je o domazetskom braku.

Od imotskih pripadnika tog roda je i dr. Milan Kujundžić (rođen je 27. travnja 1957. godine u Ivanbegovini, jedan od kandidata za predsjednika Republike Hrvatske na predstojećim izborima.w

U Kosorima pokraj Vrlike prema popisu iz 2001. godine živi tročlana obitelj s prezimenom Kujundžić, dok su se ostali pripadnici tog roda na vrličkom području opredijelili za oblik Kojundžić: Maovice (osam obitelji, 18 duša) i Vrlika (1, 2).

Oni su u venecijanskom zemljišniku iz 1710. godine zabilježeni s prezimenom Kujundžija (u izvorniku Cuiunqia).[3]

Tadašnje Kujundžije u Vrliku su doselile s livanjskog područja, na koje su stigli oko 1720. godine iz okolice Jajca.[4]

Spominju se i u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine: u Zastinju pokraj Livna dvočlana obitelj Lovre Kujundžije, u Konjicu (devetočlana obitelj Pave Kujundžića), u Kopiću i Tomiću pokraj Kreševa (dvije obitelji: Matina s četiri i Ivanova s 11 duša) te u Bistrici pokraj Jajca (13-člana obitelj Luke Kujundžića). [5]

Od livanjskih Kujundžija nastali su Šukeri u Donjim i Gornjim Rujanima te u Lištanima, a od njih je i istaknuti hrvatski nogomeataš Davor Šuker, čiji su roditelji iz Rujana preselili u Osijek.

Pretežiti dio sadašnjih zagrebačkih Kujundžića potomci su doseljenika iz Imotske krajine: u šest naselja 72 Kujundžića obitellji sa 185 duša, a najviše ih je: u Zagrebu (63 obitelji, 149 duša), Velikoj Gorici (2, 14), Svetom Ivanu Zelini (3, 11), Sesvetama (2, 9) itd.

U 14 pak naselja dalmatinskog područja prema popisu iz 2001. godine s uporabi je i modificirani oblik prezimena Kojundžić (41 obitelj sa 106 duša): na Kamenu pokraj Splita (jedna obitelj, dvije duše), Kaštelima (9, 20), Kninu (5, 12), Maovicama (8, 18), Mravincima (1, 4), Okrugu Gornjem (2, 6), Sinju (1, 4), Solinu (2, 5), Splitu (4, 15), Supetru (1, 3), Sutini pokraj Muća (1, 2), Šibeniku (2, 6), Trogiru (3, 8), Vrlici (1, 2).

U Metkoviću živi petočlana obitelj s oblikom prezimena Kojunđić.

U Šibeniku je 1695. godine zabilježen Bartholomeus Culuncich (Bartol Kulunčić), a ista osoba upisana je i 1700. godine u Šibeniku s neznatno preoblikovanim prezimenom: Bartholomeus Culungich (Bartol Kulundžić ili Kulunđić).[6]

Popis iz 2001. godine zatekao je na šibenskom području samo u Skradinu tročlanu obitelj Kolundžić.

Na brodskom području pripadnici tog roda nekoć su se služili s tri oblika prezimena, a zabilježeni su 1760. godine: u Svilaju osmočlana obitelj Jure Kujunčića; u Dubočcu dvije obitelji s prezimenom Kujundžić: Katina s jednom i Ivanova s dvije duše; u Slavonskom Kobašu obitelj Mije Kolunđića s četiri člana i samac Petar Kolunđić.[7]

U 27 naselja pet slavonskih županija popis iz 2001. godine zatekao je 74 Kujundžića obitelji s 200 duša. Ovom prigodoma navodimo samo naselja s 10 i više Kujundžića: u Antunovcu (tri obitelji, 16 duša), Babinoj Gredi (4, 12), Belišću (5, 20), Ivanovcu (3, 10), Osijeku (18, 42), Slavonskom Brodu (8, 27), Bebrini (jedna obitelj, pet duša), Gornjoj Vrbi (1, 4), Kaniži Bebrinskoj (1, 1) i Slavonskom Brodu (8, 27), Vinkovcima (7, 17).

Spominjemo još dvije skupine Kujundžića: primorsko-istarsku (10 naselja, 17 obitelji, 57 duša) i sisačku (14, 10, 57), a najbrojniji su: u Rijeci (šest obitelji, 18 duša), Puli (3, 15), Jurdanima (1, 5); Novskoj (4, 11), Jazavici i Starom Grabovcu po (1, 6) itd.

Mjesto u kojem zasigurno živi najviše Kujundžića Hrvata katolika je Subotica (Bačka) s oko tisuću duša.

Od Hrvata Kujundžića iz Bačke (Srbija, Vojvodina) spominjemo i one iz grada Baje (Mađarska), koji su 1835. godine dobili od kralja Ferdinada V. plemstvo s pridjevom Lemeški (Josip Kujundžić i njegova supruga Elizabeta), jer su im posjedi bili u Lemešu, a kasnije u Subotici, gdje danas žive potomci te obitelji.

Kujundžić je prezime sve tri vjerozakona na južnoslavenskim peostorima: u rimokatolika u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u pravoslavaca u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji te i u muslimana u Bosni i Hercegovini.

Literatura

  1. V. Vrčić, Plemena Imotske krajine, Imotski 1996.. str. 201.
  2. N. Mandić, Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Brotnju, Mostar-Brotnjo 2001., str. 259.
  3. Državni arhiv u Zadru, Venecijanski zemljišnik iz 1709. oodine za naselje Maovice pokraj Vrlike.
  4. M. Petrić,Porijeklo stanovništva Livabjskog polja, Sarajevo 1962., str. 79.
  5. D. Mandić,Chroati catholici Bosnae et Hercegovine in descriptionibus annis 1643. et 1768. exaratis , Chicago.Roms 1962 ., str. 102., 99., 98. i 36,
  6. I. Ostojić, Šibenska omomastika, nastavak III., str. 321; Zbornik Kačić Split 1989/1990.
  7. A. Zirdum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog područja (1698- 1991.), Slavonski Brod 2001., str. 202., 36-37. i 218.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *