O neobičnim prezimenima u južnoj Hrvatskoj u četvrtak, 26. studenog 2009. godine u emisiji “Dossier.hr” emitiranoj na prvom programu HRT-a objavljen je prilog Srebrenke Herold Mijatović pod nazivom “Moje ime, moj ponos”. Prenosimo taj prilog uz zanimljiv uvod g. Mladena Pavera.
U utorak, 20. listopada 2009. godine u Večernjem je listu objavljen tekst o rodoslovnom priručniku “Pred zagonetkom obiteljskog stabla”, autora Mladena Pavera i dr. sc. Gordana Gledeca. Prenosimo tekst sa stranica Večernjeg lista.
“Magazin”, tjedni prilog “Jutarnjeg lista” u broju od 12.rujna 2009. donosi reportažu o Josipu Schlessingeru, jednom od najpoznatijih u svijetu istraživača raka – po rođenju Hrvata a podrijetlom Židova, pročelnika Odsjeka za farmakologiju na Sveučilištu Yale, USA.
U Jutarnjem je listu 18. travnja 2009. godine objavljena priča o prezimenu Gotovac. Prenosimo je u cijelosti.
Jutarnji list objavljen u nedjelju, 1. ožujka 2009., donosi tekst o “nezgodnim” prezimenima iz pera Ante Tomića pod naslovom “Teret prezimena – od Drka do Dreka”. Prenosimo ga u cijelosti.
Organizacijski odbor za obilježavanje četiristote obljetnice postanka Raguža za područje Zagreba i Zagrebačke županije, organizirao je 7. studenog 2008. godine održavanje „Večeri Raguža“. Prenosimo tekst iz Večernjeg lista.
U povodu izlaska Hrvatskog prezimenika, u srpnju 2008. godine na webu Hrvatskog kulturnog vijeća objavljen je ovaj razgovor s akademikom Petrom Šimunovićem. Prenosimo ga u cijelosti.
Početkom rujna 2008. godine, novinarka Jutarnjeg lista Anamarija Vujaklija javila se na adresu elektroničke pošte Hrvatskog rodoslovnog društva zanimajući se tko je od istraživača rodoslova u svojim istraživanjima došao najdalje. Dana 8. rujna objavljena je ova priča o istraživanju braće Rimac.
U časopisu Zagreb News od 10. rujna 2008. objavljena je vijest o održavanju radionice Za svojim korijenima. Prenosimo presliku teksta.
Moram Vam priznati da sam prije 30-40 godina imao neke drukčije pretpostavke: domišljao sam se da je prezime Šegvić nastalo kontrakcijom ili od Šegović, ili od Šehović – što je lingvistički bilo moguće, ali je faktički bilo pogrešno – piše Inoslav Bešker odgovarajući na pitanje čitatelja Jutarnjeg lista.
