S europskih dvorova: od Zrinskog do Elizabete II

Ljetne vrućine (prekinute ponekim ljetnim nevremenom) pravo su vrijeme za zanimljive vijesti koje dolaze s europskih dvorova – nakon što su prošli tjedan Belgijanci promijenili kralja, svoju su kraljevsku lozu obnovili i Englezi. Vjerojatno nema nikog tko ne zna da je rođen budući engleski kralj. U općoj histeriji gotovo nitko ne primjećuje da nam možda ova vijest i ne bi trebala biti tako bitna, budući da će, kako sada stvari stoje, njegova vladavina započeti za šezdesetak godina – Elizabeta II dobro se drži, ako je na majku, vladat će još barem deset godina, dodajmo njenoj vladavini barem dvadeset Charlesovih i barem trideset Williamovih godina (ako ne bude preranih i neočekivanih smrti) i eto nas u 2073. – taman kad će autor ovih redaka puhati u sto svjećica na rođendanskoj torti.

U čast budućeg britanskog kralja prenosimo vijest iz Večernjeg lista od 24. srpnja 2013. iz pera Stjepana Bubala u kojem prenosi otkriće Gorana Mladinea, znanstvenog novaka na Hrvatskom institutu za povijest, gdje se bavi suvremenom hrvatskom poviješću, a bavi se i istraživanjem rodoslovlja i prezimena.

Tekst prenosimo u cijelosti, s poveznicom na izvorni tekst.

Kraljica Elizabeta potomak je Nikole Šubića Zrinskog

autor: Stjepan Bubalo, Večernji list

Nakon što je britanska kraljica Elizabeta II. u ponedjeljak popodne dočekala rođenje praunuka i zasad najmlađeg potomka, povjesničari su dali na posao da joj pronađu i najstarije pretke.

Otprije je naime poznato da britanska kraljevska obitelj među precima ima niz znamenitih povijesnih ličnosti, što je rezultat stoljetnih sklapanja brakova među europskim kraljevskim obiteljima. Neki su od tih predaka na prvi pogled pomalo neočekivani: tako genealozi dovode kraljicu Elizabetu II. u rodbinsku vezu i s muslimanskim prorokom Muhamedom i velikim mongolskim vladarom Džingis-kanom.

A zbog rodbinske povezanosti s nizom zvučnih povijesnih imena, europskih i svjetskih, pomalo je u sjeni ostala činjenica da kraljica Elizabeta II., a time i njezin upravo rođeni praunuk, dijete princa Williama i Kate Middleton, ima i hrvatske krvi.

Potomci junaka

Kraljica je izravan potomak Nikole Šubića Zrinskog (1508.-1566.), hrvatskog bana i branitelja Sigeta od Turaka.

Riječ je o podatku koji je slabo poznat u Hrvatskoj iako bi mogao biti iskorišten za turističku promociju, posebno u Velikoj Britaniji. Princ Charles i princeza Anne, kraljičina djeca, više su puta posjetili Hrvatsku posljednjih godina, međutim nisu dobili informaciju, koja bi im sigurno bila zanimljiva, a to je da su oni izravni potomci jednog od najvećih nacionalnih junaka njima slabo poznate i udaljene zemlje, kojem je posvećena i najpoznatija hrvatska opera.

Goran Mladineo znanstveni je novak na Hrvatskom institutu za povijest, gdje se bavi suvremenom hrvatskom poviješću. Istraživanje rodoslovlja i prezimena njegov je hobi. Do ovog otkrića je došao sasvim slučajno.

– Kad sam uočio da je kraljica Mary, baka sadašnje britanske kraljice, potomak niza mađarskih plemićkih obitelji, odmah sam pomislio da bi vrlo lako među njima mogle biti i najuglednije hrvatske plemićke obitelji koje su se rodbinski povezivale gotovo isključivo s Mađarima. Bio sam malo skeptičan prema tome jer mi se činilo da, ako to i jest istina, to bi već zasigurno bilo poznato. Međutim, na svoje sam iznenađenje prilično brzo i lako ustanovio da današnja britanska kraljevska obitelj doista među izravnim precima ima Nikolu Šubića Zrinskog. To znači da preko njega vuku i podrijetlo od čitavog niza važnih hrvatskih povijesnih ličnosti iz obitelji Zrinski i Frankopan te srednjovjekovnih Šubića – kaže Mladineo.

Kraljicu Elizabetu i Nikolu Šubića Zrinskog spaja niz od 13 generacija uglavnom mađarskih plemićkih obitelji. Sve počinje udajom Ane, kćeri bana Nikole Šubića Zrinskog i njegove supruge Katarine Frankopan, za mađarskog plemića Ferenca Thurza.

Brak s princezom

Linija se dalje nastavlja preko mađarskih obitelji Perenyi, Kemeny, Banffy i Rhedey. Potomci bana Nikole Šubića Zrinskog teško da bi iz Mađarske stigli do britanskog dvora da nije bilo zanimljive ljubavne priče iz prve polovice 19. stoljeća. Grofica Claudine Rhedey (1812.-1841.), potomak Zrinskih, rođena u Transilvaniji, zaljubila se u princa Alexandera od Wuerttemberga i udala se za njega. U doba kad je izbor supružnika određivao doslovno sve u plemićkim krugovima, grofica iz ugarske provincije nije smatrana dovoljno dobrim izborom za jednog njemačkog princa.

Claudine stoga ni brakom nije dobila pravo na titulu princeze, a njihova djeca (sin i dvije kćeri) nisu mogla naslijediti ni očevu titulu ni tron Wuerttemberškog Kraljevstva.

Sin jedinac Franz, igrom slučaja rođen u Osijeku, postao je samo grof od Hohensteina.

No splet okolnosti ga je, kaže Mladineo, doveo ipak do uskraćene prinčevske titule i velikog životnog uspjeha po tadašnjim mjerilima, a to je bio brak s britanskom princezom.

Claudine nažalost nije dočekala vidjeti sinov uspjeh, koji je svakako bio i velika zadovoljština za tretiranje njegove majke kao nedovoljno dobre supruge za jednog princa. Poginula je sa 29 godina u bizarnoj nesreći – pala je s konja na vojnoj paradi te su je pregazili ostali konji u galopu. 

Skicu rodoslovnog stabla možete pogledati na webu Večernjeg lista (autorica: Kristina Franić)

Ostatak teksta pročitajte na webu Večernjeg lista. Uz savjet: ne čitajte komentare, po običaju, potpuno su glupi i primitivni.

Fotografije: Wikipedija

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *