“Nepristojna” hrvatska prezimena

Hrvati ne spadaju u narode koji olako mijenjaju prezimena, makar bila ona što ih kolokvijalno zovemo nepristojnim ili čak i bezobraznim, stvaraju manje ili veće poteškoće. Bilo kako bilo nije lako ostati ravnodušan, pogotovo, ozbiljan na prezimena kao što su: Prdić, Prdavica, Prnić, Šupak, Mošnja,
U Hrvatskoj danas primjerice žive 83 osobe s prezimenom Šupak, 126 stanovnika preziva se Mošnja, 12 njih uz ime ima prezime Guzi, a Guzana i Guzanovića je 19 odnosno 10, Kenjalo se preziva 11 ljudi, Piški 14, a Glavić više od 600 ljudi.

Prezime Prnić

Najprije o događaju s početka školske godine 1958/59. u mom osmom A razredu splitske Gimnazije Ćire Gamulina. Profesor tjelesnog odgoja I. Eterović, inače iznimno duhovita osoba, kad je saznao kako se svih nas tridesetero prezivamo, obratio se učeniku Ž. Prniću, koji je sjedio pokraj prozora: – Prniću, otvori prozor, ova je sparina neizdrživa…

Zarazni smijeh cijelog razreda potvrdio je da smo shvatili profesora.

Inače prema popisu stanovništva iz 2001. u 13 naselja Republike Hrvatske živi 20 Prnića obitelji s 59 duša, a najviše ih je: u Zagrebu (tri obitelji, 11 duša), Splitu (3, 10), Potomju na Pelješcu (1, 8).

Upravo iz Potomja (Pelješac) je Božo Prnić (1963-2020), vrsni hrvatski automobilist koje je uspješno nastupao u svom bolidu Formula Opus Lotus. Bio je član AK Pelješac Racing.

Prezimena Prdić i Prdavica

Dakako u Hrvatskoj je još nekoliko prezimena, izvedenih od vulgarnog glagola prditi sa značenjem puštati vjetrove (plinove) iz crijeva, ali i lupetati gluposti, pričati besmislice. Prdić je ponajprije prezime lećevačko-mućkog područja u Dalmatinskoj zagori.

Prdići su zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to:

• u Lećevici je tada domove imalo šest Prdića obitelji (u izvorniku Perdić, a čitalo se Prdić), kojih su domaćini bili: Šimun na kućnom broju 20 naselja Lećevica, Nikola (21), Mijo (22), Nikola drugi (23), Luka (24) i Jure (25);
• u Ogorju Gornjem pokraj Muća 1835. zabilježene su tri obitelji Prdića roda: Barišina, Petrova i Šimunova (u izvorniku također Perdić).
  Prema popisu stanovništva Hrvatske iz 1948. u Lećevici je živjelo 10 Prdića obitelji s 44 duše, dok su u Ogorju Gornjem tada upisane dvije obitelji i njihovih 12 duša s tim prezimenom.

Te 1948. u Splitu je prebivala tročlana obitelj s preoblikovanim prezimenom Perdić, ali i jedan samac s prezimenom Prdić.

Naime, prezime Perdić sadržavalo je tzv. vokalno „r“, koje se pisalo kao „er“ i „ar“, a čitalo se kao „r“. Zamjena prezimena Prdić s oblikom Perdić je ustvari vraćanje na nekadašnji pisani oblik tog prezimena, što se pisalo Perdić, ali se čitalo Prdić.

Godine 1968. gotovo svi su se Prdići iz Ogorja Gornjeg opredijelili za novo prezime Barišić, izuzev dvočlane obitelji koja je ostala vjerna prezimenu Prdić.
Što se pak tiče promjena u Lećevici, stanje izgleda ovako: dvije obitelji sa šest duša opredijelile su se za novi oblik prezime Perdić; tri pak obitelji s 10 članova ostale su vjerne starom prezimenu Prdić; jedna dvočlana obitelj s prezimenom Prdić našla je treće rješenje: umjesto za Perdić odlučila se za preoblikovano prezime Per(d)ić = Perić.

R. Milićević među hercegovačkim navodi i prezime Prdavica u Konjskom (zubački kraj trebinjskog područja). Prezime su dobili nakon što se nekom njihovu davnom pretku „omaklo“ na nekom važnom skupu, i to “i glasno i dugotrajajuće“, pričaju nositelji tog prezimena. Dio zubačkih Prdavica nakon odseljenja u zapadnu Srbiju (valjevski kraj) pobrinuo se za promjenu u novo prezime – Jovanović.

Slična jezičnog postanja su i hrvatska prezimena: Prdelet (u Makarskoj sedam obitelji, 17 duša); Prđan (u dva naselja pokraj Svetog Ivana Zeline dvije obitelji sa šest osoba); Prđokaj (u Velikoj Pisanici tročlana obitelj); Prđun (u osam hrvatskih naselja 22 obitelji s 49 duša); a najviše ih je u dvama naseljima pokraj Novog Marofa: u Jelinščaku (8,13) i Donjem Makojišću (3, 10).

Prezimena Šupak i Šupek

U „nepristojna“ spada i prezime Šupak, istovjetno s vulgarnim nazivom otvora na kraju debelog crijeva, koji se naziva anus (analni otvor) i čmar.
Prema popisu iz 2001. u 15 naselja Republike Hrvatske živi 45 obitelji i 115 osoba s prezimenom Šupak. Najviše ih je, gotovo dvije trećina, na riječkom području: u Grobniku, općina Čavle (12 obitelji 34 duše), Rijeci (14, 34), Podčudniću, također u općini Čavle (3, 10), itd.

Šupek, kajkavski oblik tog prezimena, nosi 15 obitelji s 67 duša, koji su raspoređeni u 10 naselja: u Zagrebu (16 obitelji, 43 duše), Čavlima (1, 6), Rijeci (2, 4), itd.

Ovom prigodom ne treba zaobići ni prezime Šupe, najzastupljenije na šibenskom području; u 19 naselja Republike Hrvatske živi 129 obitelji i 371 duša s prezimenom Šupe: u Šibeniku (56 obitelji, 153 duše), Gradini pokraj Šibenika (21, 86), Radonićima pokraj Šibenika (7, 17), Zagrebu (21, 50), Zadru (5, 14) itd.
To prezime sadrži arhaični oblik pridjeva šup sa značenjem šupalj, praznoglav.

Slična jezičnog postanja su i hrvatska prezimena: Šupeljak, Šupeljaković, Šupeljinac, Šuper, Šuperak, Šuperba, Šuperina.

Prezime Guzina

Prezime Guzina i još 15 sličnih prezimena u Republici Hrvatskoj izvedeno je od riječi guzica, vulgarnog naziva dijela ljudskog tijela, na kojem se sjedi, a koje se još zove i stražnjica, zadnjica, rit, dupe, kanta.

S ovim prezimenom prvi put sam se susreo pedesetih godina prošlog stoljeća, kad sam kao petnaestogodišnjak od starijih saznao da je na svim papirnim novčanicama tadašnje Jugoslavije posve čitko otisnuto ime guvernera Narodne banke SFRJ Vojina Guzine (i latinicom i ćirilicom), koji je tu dužnost obavljao od 1953. do 1958. godine.

Osobu s prezimenom Guzina uživo sam upoznao u liku i djelu mog tadašnjeg (danas odavno pokojnog) kolege novinara TV Sarajevo Ilije Guzine, kojeg u početku nitko u redakciji nije oslovljao prezimenom, već su mu svi obraćali imenom. Jednom zgodom zazvoni telefon, najbliži Ilijinom mjestu sjedenja, on se javi i ubrzo sugovorniku objasni da s njim razgovara i glavom i bradom Ilija Guzina. On također potvrdi onom s druge strane žice da su oni stvarno zemljaci iz Fojnice pokraj Gacka, u istočnoj Hercegovini.

Malo kasnije Ilija je objasnio da je na prezime Guzina, koliko god nekom izgledalo nepristojno ili smiješno, iznimno ponosan, dodajući da su se njegovi preci prezivali Perovići, ali su nakon bijega zbog krvne osveta sklonili u Nikšić, koji je tada pripadao Hercegovini. Odatle su ih begovi Mušovići otjerali jer nisu htjeli prijeći na islam, a kad su isto odbili i sljedećem gospodaru Dizdar-agi, onda ih on „kazni“ tako da će u sve službene knjige biti upisivani s prezimenom Guzina.

Ljudi odista imaju različite razloge za ponos…

U Hrvatskoj prema popisu iz 2001. Guzine žive u šest naselja s isto toliko obitelji, od kojih je pet jednočlanih i jedna s dva člana (Velika Ludina u Moslavini).

• Prezime Guzalić: u Pofukima (sic!) pokraj Križevaca (osam obitelji, 21 duša) i Križevcima (2, 7).
• Prezime Guzan: u Strmcu pokraj Svete Nedjelje (2, 7), Zagrebu (2, 3) i Prhoću pokraj Jastrebarskog (1, 4).
• Prezime Guzanić: u Leknenom pokraj Velike. Gorice (5, 10), Trnju pokraj Velike Gorice (2, 5).
• Prezime Guzanović: u Dragi pokraj Velike (2, 6) i Kaptolu pokraj Požege (2, 5).
• Prezime Guzej: u Zagrebu (2, 3).
• Prezime Guzelj: u Gradišćaku pokraj. Svetog Martina na Muri (1, 1) i Rijeci (2, 2).
• Prezime Guz: u Koprivničkom Ivancu (2, 7) i Trnovcu Bartolovečkom (1, 3).
• Prezime Guzić: u Belom Manastiru (3, 10), Benkovcu (9, 31), Perušiću Benkovačkom (24, 68) i Zadru (6, 20).
• Prezime Guzijan: u Buzetu (1, 2) i Zagrebu (1, 1).
• Prezime Guzin: u Metohiji pokraj Stona (1, 4), Vrbovskom (1, 2) i Zagrebu (1, 1).
• Prezime Guzmić: u Požegi (4, 13) i Zagtebu (3, 10).
• Prezime Guzobad: u Lukoranu na Ugljanu (3, 5), Rijeci (2, 2) i Zadru (3, 12).
• Prezime Guzović: u Drenju Brdovečkom (1, 4), Rijeci (2, 3) i Velikom. Grđevcu pokraj Zagreba (1,1).
• Prezime Guzovski: u Osijeku i Vukovaru po jedna četveročlana obitelj.

Prezimena Dupalo i Dupanović

Drugi, također vulgarni naziv stražnjice je dupe. S jezičnog motrišta naziv je nastao od osnove dup imenice duplja sa značenjem „rupa u drvetu, stablu“, kao i još nekoliko izvedenica: dupašce, dupešce, dupence, dupetina, dupeško, dupeška. Mađari su pozajmili naziv dupe iz južnoslavenskih jezika.
Od imenice dupe izvedeno je sedam hrvatskih prezimena (popis iz 2001.).

• Prezime Dupalo: u Dvoru, Grmušanima pokraj Dvora i Blacu (neretvanskom) po (jedna obitelj, jedan član), Rujevcu pokraj Dvora (5, 8), Sunji (1, 5), Novom Selu Palanječkom pokraj Siska (1, 2), Sisku (2, 4), Sunji (1, 5), Vukovaru (2, 6) i Zagrebu (2, 3);
• Prezime Dupan: u Belišću i Novakima Bistranskim po (jedna obitelj, pet duša), Gatu pokraj Belišća (1, 1), Josipovu pokraj Sopja (2, 3), Osijeku (2, 4), Rezovcu pokraj Virovitice (1,3), Rušanima pokraj Gradine (5, 12), Slatini (2, 3), Strugi Nartskoj (1, 4) i Zagrebu (5, 15);
• Prezime Dupelj: u Daruvaru (jedna oobitelj, dvije duše), Dežanovcu (2, 5), Donjoj Stubici (2, 3), Gornjoj Podgori pokraj Stubice (10, 27), Hruševcu pokraj Stubice i Makarskoj po (1, 1), Matencima pokraj Stubice (1, 5), Milekovu Selu pokraj Stubice (3, 8) i Zagrebu (14, 34);
• Prezime Dupin: u četiri sela općine Krašić: u Čunkovoj Dragi, Rudama Pribićkim, Pribiću Crkvenom po (jedna obitelj, dvije duše) i Dolu (1, 5); Draganiću (1,3 ), Dugom Selu (2, 4), Karlovcu (3, 8). Kutini i Samoboru po (1, 1), Zagrebu (8, 17);
• Prezime Dupko: u Podstrani pokraj Splita (jedna obitelj, tri duše), Selnici pokraj Marije Bistrice (6, 18), Starom Petrovu Selu (1, 2), Veleškovcu pokraj Zlatar-Bistrice (1, 4), Velikoj Gorici (1, 5), Zagrebu (6, 17) i Zaprešiću (1, 1).

Ovoj skupini pripadaju i prezimena: Dupanović, Duparov, Duparova, Dupca, Dupček, Dupčić, Dupelnik, Duper, Dupić, Dupković, Dupor, Dupski, Dupuis i Dupoy.