Nacional o Mladenu Paveru
Tjednik Nacional nedavno je u povodu emitiranja rodoslovnog dokumentarnog filma Željka Rogošića “Čovjek s tri domovine” objavio priču o našem članu i osnivaču HRD-a, Mladenu Paveru. Razgovor prenosimo u cijelosti.
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Tjednik Nacional nedavno je u povodu emitiranja rodoslovnog dokumentarnog filma Željka Rogošića “Čovjek s tri domovine” objavio priču o našem članu i osnivaču HRD-a, Mladenu Paveru. Razgovor prenosimo u cijelosti.
U Vjesnikovoj temi dana u broju od 13. siječnja objavljen je razgovor Vlade Rajića s akademikom Petrom Šimunovićem o pomodnim prezimena u Hrvatskoj. Razgovor prenosimo u cijelosti.
Predzadnjeg dana 2010. godine na prvom programu Hrvatske televizije u 21:30 emitiran je dokumentarni film Željka Rogošića pod naslovom “Čovjek s tri domovine”. U povodu prvog dokumentarca ovakve vrste razgovarali smo s njegovim autorom.
Objavljujemo drugi nastavak razgovora s gospodinom Peterom Hawlinom, osnivačem i predsjednikom Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva s njim je razgovarao naš član, gospodin Mladen Paver. U ovom nastavku g. Hawlina govori o financiranju i projektima slovenskog društva, rodoslovnim programima i o značaju genetike za rodoslovna istraživanja.
Peter Hawlina u rodoslovnim je krugovima poznat kao osnivač i predsjednik Slovenskog rodoslovnog društva. O temama vezanim uz rad i projekte slovenskog društva razgovarao je naš član, gospodin Mladen Paver. Zbog iscrpnosti odgovora, razgovor ćemo objaviti u dva nastavka. U prvom, g. Hawlina govori o sebi i svom interesu za rodoslovlje te o osnivanju Slovenskog rodoslovnog društva.
U povodu izlaska Hrvatskog prezimenika, u srpnju 2008. godine na webu Hrvatskog kulturnog vijeća objavljen je ovaj razgovor s akademikom Petrom Šimunovićem. Prenosimo ga u cijelosti.
Bryan Sykes, čuveni genetičar iz Oxforda, za Nacional govori o istraživanju gena i o tome da 95 posto suvremenih Europljana potječe od samo sedam žena.
Sljedeći tekst prenesen objavljen je u Vjesniku, 28. veljače 1999. godine. Prezimenima, tim pokretnim spomenicima, možemo pratiti zov potomaka za vlastitim korijenima Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su...
Više