Najstarija prezimena: Lobor

Najstariji trag loborskih prezimena otkriva isprava pod naslovom "Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg doprinosa od jednog florena i denara 10, Ljeta Gospodnjeg 1507 – Varaždinska županija" (Registrum factum super liberos paupere set oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis). Taj dokument se danas nalazi u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti pod oznakom Diplomatikai leveltar Nr. 104179.

Pred nama je papir star ravno pet stotina godina.

Dovoljno je reći da je taj popis sačinjen samo 15 godina nakon Kolumbovog otkrića Amerike, a 20 godina prije nego što će hrvatski Sabor u Cetinu izabrati jednog Habsburga za hrvatskog kralja. Kad je taj papir nastao još se nije rodio ni Gubec,vođa velike seljačke bune,a budući zagorski velikaši Keglevići i Draškovići još su živjeli u svom starom zavičaju, u Dalmaciji. Dodajmo još i ovo: taj najstariji papir s prezimenima Loborčana nastao je i skoro dva stoljeća prije najstarijih matičnih knjiga u Banskoj Hrvatskoj, od kada se ovdje počinju sustavno bilježiti naša prezimena.

Koja ćemo loborska prezimena u toj ispravi naći?

Navedeni popis iz Varaždinske županije 1507.godine obuhvatio je domove dviju kategorija koje su po ondašnjim mjerilima imale pravo na oslobađanje od poreza. Prvu skupinu sačinjavali su siromašni tj. oni koji nisu imali imovine vrijedne tri florena, što je morao posvjedočiti župnik ili seoski sudac. Uglavnom su tu bila domaćinstva udovica i slugu «koji se hrane na kuriji» (plemićkom dvoru).U drugu kategoriju ulazili su javni službenici kao što su bili sudac (judex), starješina sela (villicus), glasnik (praeco – to je bio naziv za pomoćnika seoskog starješine) i stražari, ali i obrtnici koji su uživali takvu povlasticu.

Na desetom stupcu spomenutog dokumenta stoji:

latinski izvornik prijevod

"Sub castro Lobor" servitores

  • Vigilatores

    • Albertus Wachych
    • Blasius Makek
  • Faber

    • Blasius Oseghowych
  • Praecones

    • Blasius Sekwlych
    • Philipus Peterkoych
  • Molendinator

    • Johannes Sostharych
  • Villicus

    • Ambrosius Kerpelnyk
  • Mercenarii

    • Georgius Thwrchych
    • Jacobus Thwrchych
  • Suttor

    • Georgius Owen
  • judex in oppido eiusdem

    • Johannes Kokolych
    • Matheus Mathko
      qui de curia nutritur pro quo omnes juraverunt
    • Johannes Kralych
  • Plebani sub Lobor unus qui nil habet pro quibus juraverunt

    • Benedictus Zewer

Pod tvrđavom Lobor službenici

  • stražari

    • Albert Vačić
    • Blaž Makek
  • kovač

    • Blaž Ožegović
  • glasnici

    • Blaž Sekulić
    • Filip Peterković
  • mlinar

    • Ivan Šoštarić
  • seoski starješina

    • Ambroz Kerpelnik
  • težaci

    • Juraj Turčić
    • Jakob Turčić
  • krojač

    • Juraj Oven
  • sudac u trgovištu

    • Ivan Kokolić
    • Matej Matko
      koji se u kuriji hrani za kojeg svi
      svjedoče
    • Ivan Kraljić
  • Jedan župnikov (kmet) pod Loborom koji ništa nema, za kojeg svjedoče

    • Benedikt Sever

 

Prezime Kokolić i danas živi u Loboru u obliku Kokolec – pa tako zaključuje lanac generacija u istom mjestu, u neprekinutom nizu od pet stoljeća.

Devedeset godina nakon opisane isprave, a u jeku tzv. Dugog rata između Austrije i Turske (1593-1606), kad je iz ratom iscrpljene zemlje trebalo izvući još novaca za vojne potrebe, Sabor je prvi puta odredio da se imaju popisati svi porezni domovi u preostaloj Hrvatskoj između Kupe i Drave. Tako je nastala knjiga pod naslovom «Popis domaćinstava kmetova, želira, predijalaca i drugih obveznika kraljevskog poreza Varaždinske županije godine 1598» (Regestum Comitatus Warasdiniensis super connumeratione domorum Anni 1598), koja s enalazi u Mađarskom državnom arhivu pod oznakom Conscriptiones portarum,tomus XLVII.

Koja ćemo loborska prezimena u toj ispravi naći?

Prepisujemo ih razvrstane po abecednom redu, uz napomenu da uz imena slijedećih Loborčana iz te isprave, koji nemaju status građana, stoji oznaka "kmet" ili "gornjak" (želir). Gornjak je bio feudalni podložnik bez selišta (oranice, sjenokoše), onaj koji ima samo kuću s okućnicom.

  CIVES CASTRI LOBOR GRAĐANI TVRĐAVE LOBOR
  1. Thomas Berechich
  2. Relicta Elena Bezechicza
  3. Ambrosius Byrych ,inquilinus
  4. Relicta Ana Blaswnycza
  5. Petrus Bolffak
  6. Blasius Bolffek
  7. Laurentius Czwethko
  8. Gregorius Fosnar
  9. Andreas Gasparych
  10. Stephanus Horwath
  11. Joannes Jedawych
  12. Fabianus Kerpelnik, colonus
  13. Laurentius Kochys, colonus
  14. Bartholomeus Kosztanyewechky
  15. Petrus Idem
  16. Joannes Kranyecz
  17. Matheko Kranyecz
  18. Andreas Lahek
  19. Petrus Leban, colonus
  20. Stephanus Marcus
  21. Relicta Elena Planczwthychka
  22. Mathe Planczwthych, colonus
  23. Paulus Planczwthych
  24. Ambrosius Plesko, colonus
  25. Michael Ryzwan
  26. Andreas Salag
  27. Mathias Idem
  28. Relicta Salassycza
  29. Martinus Zlybar
  30. Benedictus Torchyak
  31. Relicta Martha Welichka
  32. Blasius Wrabecz
  33. Americus Zalecz
  34. Matthias Zalecz
  35. Georgius Swpanych
  1. Tomo Berečić
  2. udova Jela Bezečica (Bezak ?)
  3. Ambroz Birić,gornjak
  4. udova Ana Blažunica
  5. Petar Bolfak
  6. Blaž BOLFEK
  7. Lovro CVETKO
  8. Grga Fošnar
  9. Andrija Gašparić
  10. Stjepan HORVAT
  11. Ivan Jedavić (Jedvajić?)
  12. Fabijan Kerpelnik, kmet
  13. Lovro Kočiš,kmet
  14. Bartol KOSTANJEVEČKI
  15. Petar Isti (tj.Kostanjevečki
  16. Ivan Kranjec
  17. Matek Kranjec
  18. Andrija (V)LAHEK
  19. Petar Leban, kmet
  20. Stjepan MARKUŠ
  21. udova Jela Plancutićka
  22. Matej Plancutić, kmet
  23. Pavao Plancutić
  24. Ambroz Pleško,kmet
  25. Mihael Rizvan
  26. Andrija Salag (Šala?)
  27. Matija Isti ( tj.Šalag )
  28. udova Salašica
  29. Martin Šlibar
  30. Benedikt Torčak
  31. udova Marta Velička
  32. Blaž Vrabec
  33. Mirko Žalec
  34. Matija Žalec
  35. Juraj Županić

 

Verzalom (velikim slovima) označena su u gornjem popisu iz 1598. godine ona prezimena, koja još i danas – nakon 400 godina – nose njihovi potomci u Loboru. Osim njih našlo bi se još sličnih slučajeva. Kao što će svatko u Ivanu Kokoliću, sucu trgovišta Lobor iz 1507. godine prepoznati pretka današnjih Loborčana Kokoleca, smatram da i današnji Bezaki nose isto prezime koje je prije 400 godina nosila udova Jela Bezečica, da su današnji Levanići potomci Petra Lebana, a naši Loborčani s prezimenom Šala da imaju veze s Andrijom koji je 1598. ušao u porezni popis kao Salag (u latinskom se hrvatski glas «š» pisao slovom «s», a ono završno «g» mogla je biti omaška pisara). Tijekom četiri-pet stotina godina s našim prezimenima dešavale su se i mnogo krupnije promjene nego što bi bile u navedenim primjerima.

Osim ovdje upisanih 35 domova, isprava iz 1598. bilježi da je Lobor imao još 77 domova, koji se u ovom poreznom popisu ne spominju po imenu, nego samo zbirno brojem, jer su pripadali vlastelinstvima Jurja Keglevića, te podbilježnika i podžupana Varaždinske županije. Za tu trojicu – kako stoji u ispravi – vrijedi formula «ratione offitiorum libertat» tj. oslobađaju se poreza zbog službe u Županiji. Naime, tadašnji izborni dužnosnici nisu za svoje funkcije dobivali plaću od Županije, nego bi im pripao iznos koji su njihovi podložnici morali platiti na ime kraljevskog poreza. Prema tome, Lobor je tada brojao ukupno 112 poreznih domova.

Tvrđava Lobor imala je svoju Purgu, trgovište, čiji su stanovnici bili povlašteni u odnosu na druge podložnike. Gornji popisi pokazuju da je skoro svaka treća kuća u Loboru pripadala građanima.. U doba privrednog procvata Zagorja prije turskih ratova, feudalci su privlačili putujuće obrtnike i trgovce da se trajno nasele uz njihove tvrđave. Nudili su im oprost od poreza prvih godina, sigurnost koju jamči posada tvrđave, zaštitu od konkurencije, a ponekad i određenu autonomiju za naselje obrtnika (oppidum, trgovište) koje je raslo uz tvrđavske zidine: izbor vlastitog suca (starješine),samostalni razrez i ubiranje poreza od purgara i dr. Tragovi zanata kojima su se bavili stanovnici Purge loborske naziru se i iz nekih njihovih prezimena od 17.stoljeća: Sedlar, Vazdar (uzdar), Špoljar (od njemačkog der Sporer), Cestar – što ne znači putara, nego obrtnika koji «česti» i brusi mačeve i ostalo oružje, zatim Pakšec (od Puškec, puškar), pa Kovačić, Šoštarić, Lončar, Kramarić, Mlinar, Vrtlarić i Kuharić.

Kao što bi stanovnici Lobora, koji su otišli iz zavičaja, na drugim stranama dobijali prezime Loborec, tako se i u nekim loborskim prezimenima nazire odakle su se naselili pod Lobor-grad: Lukavečki, Kostanjevečki, Velički (iz obližnje Velike), Rožđak ili Ružđak (iz Rozge kod Klanjca) , pa Kranjec a zatim Skok (od Uskok) i Vlahek – obojica kršćani iz krajeva pod turskom vlašću.

Stoljeća turskih ratova donijela su opći nazadak, dodatno pojačan procesom refeudalizacije – uvođenjem tzv. drugog kmetstva. To je Hrvatsku odvojilo od razvojnih tokova europskog Zapada i u zametku zaustavilo razvoj mnogih trgovišta u Hrvatskoj. Takvom trendu uspjela su se othrvati samo najjača trgovišta poput Krapine i Samobora, dok su naše Purge od Kostela do Križa, od Vinice do Vugrovca brzim tempom atrofirale, a njihovi purgari (građani) na kraju pretvoreni u kmetove – ili odselili. Takvu je sudbinu podijelila i Purga pod Keglevićevim Loborom.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

44 komentara

  1. Sasa Markus says:

    Moje postovanje

    Javljam Vam se iz Svedske iz grada Geteborga. Ljubimac sam starina, arheologije, istorije, rodoslova, istrazivanja uopste o porijeklu & svakako porijeklo mojih Markus(sh)a. Sebe smatram amaterom & ako sam zapoceo od malih nogu da istrazujem! Ipak bi volio da se Vama obratim, kojima je to profesinalna struka. Zelio bi da Vas najljepse zamolim da mi izadjete u susret za pomoc da doznam sto vise o Markus(sh)ima u Hrvatskoj, odakle je njihovo porijeklo & odakle su daljom starinom nastanjeni pod tim podnebljem!

    1. Npr. navescu u kratkim crticama: U Slavoniji, postoji geografski toponim naselja Markus(sh)ica, koje se nalazi na domak rijeke Vuka, zapadno od Vukovara & juzno od Osijeka! Mene interesuje kad, kako j& pod kojimokolnosima je nastao ovaj toponim? Polazim da se radi o nekom bratsvu Markus(sh)a, koji su prepostavkom nekad tu u svoje vrijeme boravil!? Medjutim, nikako do sad ne nailazim u tom mjestu & samo prezime Markus(sh)!? Ukoliko je moja prepostavka usmjerena u tom pravcu, zelim da saznam, ko su bili ti Markus(sh)i?

    2: Turopoljski Markuševec: Do moga saznanja, zahvaljujuci jednom dobrom covjeku koji mi dostavijo do znanja toliko da se ranije zvalo Markus(sh)ev Vrh iz nekih madjarskih dokumenata, koji doseze jos iz 16. vijeka! Ovo mjesto je vezano ako se dobro sjecam za plemstvo Berislavica. Moje misljenje, ono kljucno “Vrh” u starom nazivu mjesta Markus(sh)ev vrh, danasnjeg Markusevec Turopoljskog – oznacava da se nekad tu odigravala neka bitka ili megdan! Ja bi zelijo svase strane da cujem, koje je Vase znanje & misljenje oko ovog toponima? S time naravno ko je bijo taj Markus(sh) po kojem nosi njegovo ime, dogadjaji & okolnost?

    3. Markusevac/ Markusevec/ Markusevecka Dubrava/ Markusevecka Trnava: Koje se nalazi u regijonu sjeverno iznad Zageba na padinama parka Medvednici. Meni, takodje, intersuje kako je ovaj toponim Markusevac nastao, kada & od koga, vezano za neki istoricki dogadjaj. Ono sto sam ja uspijo da doznam je da se iz jednog izvora, ono naranije spominje 1317. godine! Da li mozete to da mi potvrdite iz nekih odredjenih izvora ili dokumenata? Uzgredno sa ovim naisao sam na neki dr. izvor, medjutim, ono datira iz nekog kasnijeg doba, s time & zato postavljam ovo pitanje iz tih razloga! Kod toga Markusevca, takodje, tece istoimeni potok. Znam da u danasnjem Zagrebu zive puno porodica, koji su nosijoci ovog prezimena – Markus(sh).

    4. Sjevero-Istocno od Zageba u regijonu Zlatara & Lobora, nalazi se naselje Markus(sh)brijeg. Doznao sam da u tom selu ima 90 % Markuša i da nisu svi u srodstvu! Zelim prvenstveno da doznam kada se ovo naselje osnovalo, koje godine, ko ga je osnovao & pod kojim istorijskim dogadjajima? S time zelim da doznam koje je porijeklo tih Markus(sh)a sa Markusbrijega & odakle su daljom starinom, prije no sto su se nastanili na tom podrucju & podneblju? U Vasem tekstu, navodi se odredjeno lice, pod imenom STJEPAN MARKUS(SH), kao gradjanin tvrdjave Lobora iz 1598. godine, odredjenih dokumenata; da li znate da mi kazete nesto pribliznije & vise o njemu ili njegovim Markus(sh)ima iz tog vremena, kao & danasnjih, ko su njegovi potomci? Koje je porijeklo ovaga Stjepana Markus(sh)a ili jos bolje receno njegovih predaka?

    Tolko od mene za sad, mada ima jos toga dosta o cemu bi mogao da sa Vama porazgovaram. Zelijo bi da mi prilozite s podacima sve sto znate o ovim navedenim mjestima koje sam Vam napisao u ovom pismu & naravno ko su Markus(sh)i u Hrvatskoj. Unaprijed se visoko zahvaljujem & zelim Vam svako dobro.

    S postovanjem, Markus Sasa

  2. Poštovanje!

    Zanima me više o prezimenu Kokolić?
    Kako da Vas kontaktiram… i kako da saznam nešto više…

    Bio bih vrlo zahvalan za Vašu pomoć!

    Hvala!

    Tomislav Kokolić

  3. mladen paver says:

    Poštovani g. Kokolić,pokušajte se javiti e.mailom na adresu mladen.paver @ zg.t-com.hr

  4. Kostanjevecki says:

    Bokic,
    moje djevojacko prezime je Kostanjevecki i iz lobora sam, htjela sam doznati otkuda to prezime..
    Hvala Bokic

  5. mladen paver says:

    Poštovana gospođo Bokic,
    prezime Kostanjevečki  u Zagorju (područje Zlatara i Lobora) očito je etnonim, nastao po starom zavičaju iz kojeg su Kostanjevečki doselili u Zagorje. Leksik prezimena SR Hrvatske navodi da je, prema popisu stanovništva 1948. u Hrvatskoj bilo pedesetak nosilaca tog prezimena – najviše u Loboru kraj Zlatara (29) i u Šelovcu kraj Vrbovca (10), Najstariji izvori koje znam (Conscriptiones dicarum, A.D.1598) navode dva doma Kostanjevečkih u Loboru – Bartola i Petra, koji nisu kmetovi nego građani trgovišta Lobora.. Odakle su mogli dosleliti ovamo? Najbliži Kosanjevec je nedalko Gornje Rijeke pod Kalnikom. Kraj 16.st. bio je ovdje još vrlo buran, ispunjen ratovima i migracijama. Ostalo nije teško domisliti.
    S poštovanjem, Mladen PŠaver

  6. Monika says:

    Poštovani,
    Iz Lobora sam i prezivam se Višek, zanima me da li znate možda nešto o tom prezimenu –  od kuda je došlo…
    Hvala

  7. Mario says:

    Pozdrav,
    pretrazivanjem interneta   došao sam do Vase stranice,
    zanima me znate li sto  vise o mom prezimenu Makek…
    podrijetlo, znacenje  itd….
    inace sam iz zagreba …,
    a otac iz zagorja
    zahvaljujem na bilo kakvom odgovoru
    S postovanjem, Mario

  8. danica says:

    Poštovani, zanima me sve u vezi prezimena Vlahek. Moj djed je bio sin jedinac, rođen i živio u Loboru, prije 2. svj. rata, a zvao se Adolf Vlahek. Hvala unarijed.

  9. mladen paver says:

    U izvorima starim četiri stoljeća (Popisi kraljevskog poreza i dr.) nigdje se u Zagorju ne susreće oblik Vlahek, već samo Vlah, Vlahović i Vlašić. Međutim, popis stanovništva 1948. zabilježioje u Hrvatskoj uz prezime Vlahović još dvadesetak izvedenica-varijanata tog osnvnog oblika. Vlaheka je bilo najviše oko Zlatara (Završje, Dolnja Batina, Martinščica, Bočadir i dr.), pa u Međimurju – Hodošan (86), Kod Ivanca- Vrhovec, zatim Klanjca -Glogovec i dr.
    O podrijetlu i značenju naziva Vlah najiscrpniju studiju napisao je dr.sc. Zef Mirdita "Vlasi u historiografiji" (izd. Hrvatskog Instituta za povijest, Zagreb 2004).

  10. mladen paver says:

    Moram se pod hitno ispraviti – prezime Vlahek zabilježeno je u spomenutom Popisu kraljevskog poreza 1598. – nosio ga je Andrija, zapisak kao LAHEK, građanin Zlatara. U tom Laheku nije teško odmah prepoznati VLAHEKA, kao i u Lahovićima – Vlahoviće, a u Lašićima – Vlašiće. Zabilježeno ih je u ondađnjem Zagorju zbilja mnogo.

  11. Matt Loborec says:

    Dobar dan.
    Nisam iz Lobora, ali mi je prezime Loborec i stvarno vam je zanimljiv clanak.
    Svaka cast.

  12. Ervin says:

    Poštovani,
    Zanima me porijeklo prezimena Martinuš i kada su se pojavili u Loboru. Zanimljiv mi je podatak da se  prezime Martinuš ne spominje u nijednom istraživanju prezimena u Loboru, a imali su posjede na najboljim lokacijama u Loboru. Malo sam istraživao i našao da se  Martinuš spominje kao
    splitski knez od listopada 1201. (Tadija SMIEIKLAS /prir./, Diplomatieki zbornik Kraljevine
    Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae /dalje: CD/, sv. 3., Zagreb, 1905., dok. 6., str. 5.) do 1205. (CD, 3., dok. 48., str. 54.).
    Molim Vas ako imate podatke kada i od kuda su Martinuši došli u Lobor i da li smo potomci splitskog kneza Martinuša
    S poštovanjem,
    Ervin

  13. krešimir Žabek says:

    Napomenuo bih da i danas u loborskom zaseoku Vinipotok egzistira prezime Rizman, koje se lako može povezati s Rizvan, a u Vojnovcu (također današnja općina Lobor) postoji prezime Plancutić.

  14. Tom Pavlin says:

    Odlično za pročitati! Da barem znam nešto više o porijeklu prezimena Pavlin (okolica Zlatara)?

  15. Mirza says:

    Postovani
     
    zanima me nesto vise o navedenom Mihael Rizvanu, buduci da dijelim isto prezime.
    Inace rodjen sam u Prijedoru.
    mirza.blur@hotmail.com

  16. mladen.paver says:

    Prezime Rizvan nakon II svjetskog rada ( popis stanovništva 1948.) nije u Hrvatskoj ni jednom zabilježeno.

  17. rodoslovac says:

    Ma zasigurno se radi o prezimenu Rizman, kojih u bližoj okolici ima još u Poljanici Bistričkoj u općini Marija Bistrica, gdje se najprije pojavljivalo kao udvojeno prezime Crnički Rizman, a nakon administrativnog otpisivanja jednog prezimena, ostalo je samo Rizman.

  18. mladen.paver says:

    Popis stanovništva 1948.g. zabilježio je 17 Rizmana u Poljanici (D.Stubica) i 53 osobe istog preziimena u Vinipooku (Zlatar) te  (očito nešto koloniziranih ) kod Vrbovca, Bjelovara, Kutine i Novske.

  19. Brigita says:

    Poštovani, prezime Rizvan postoji na Klisu kod Splita. Kolegica koja nosi to prezime rekla mi je da je njen predak bio turski vojnik koji je početkom 17. st. ostao na Klisu i oženio se klišankom. Puno pozdrava, Brigita

  20. rodoslovac says:

    Dakle, prezime Rizman je nesumnjivo još uvijek prisutno u navedenim mjestima u Hrvatskom zagorju a prezime Rizvan se u popisu stanovništva 1948. spominje u Brdu (Split), Klisu, Pokupskom, u Sisku i kraj Velike Gorice.
    Zanimljiva je teza Brigitine kolegice koja nosi prezime Rizvan, da je njezin predak bio turski vojnik koji je prije 400 -tinjak godina oženio domaću curu. Koliko to može biti pouzdano prepuštam rodoslovcima da presude. :-))

  21. Goranka says:

    Poštovani gospodine Paver,
    zanima me porjeklo prezimena Tošaj i kada su došli u Grtovec.Tamo  i ima najviše Tošaja,negdje oko tri obitelji.To je dosta rijetko prezime i  dosta teško dolazim do podataka.Bila bih Vam jako zahvalna kada biste mi pomogli u mom istraživanju.!
    Srdačan pozdrav od Goranke! 

  22. božidar says:

    Poštovani,zanima me porijeklo prezimena Šeremet .Od kada to prezime datira u Vinipotoku pored Lobora.Zanima me i starije porijeklo tog prezimena i  gdje se prvi puta pojavljuje  na ovim prostorima.LIJEP pozdrav i unaprijed se zahvaljujem.

  23. mladen.paver says:

    Poštovana gđo Goranka, prezime Tošaj ostavilo je traga u Popisu kraljevskog poreza za Varaždinsku županiju 1598.g. kada su popisani Juraj i Matija Tošaj, kmetovi plemića Fodroczyja u Zajezdi. Prezime Tošaj izgleda mi mađarskog podrijetla zbog završetka na -aj, koji označava mjesto porijekla ( Kanižaj, Bočkaj, Peštaj i sl,.) Kada su došli Tošaji u Gertovec pokazale bi matične knjige nadležne župe.

  24. mladen.paver says:

    Najstarji trag Šeremeta u Hrvatskoj našao sam u knjizi "Siska u obrani opd Turaka 1544-1598", kada  se među vlasnicima konja dovedenih na sajam u grad navodi i Tomo Šeremet. seljak iz sela Luka kraj Siska. Kada zbog turskih razaranja počinje masovni uzmak sisačkih kmetova prema sigurnijem sjeveru, nalazimo prezime Šeremet  1598. u Budencu kraj Vugrovca (Prigorje) – to je Ivan Šeremet, slobodnjak na posjedu zagrebačkog biskupa, kao i Stjepan Šeremet, Keglevićev kmet u Dolkovcu kraj  Lobora.

  25. Goranka says:

    Hvala Vam puno gospodine Paver!
    Puno ste mi pomogli ovom informacijom jer nisam mogla nigdje pronaći prezime Tošaj da se spominje kao staro zagorsko prezime,a Tošaja ima samo u Zagorju i Zagrebu na području Hrvatske.Sad zahvaljujući Vama sam saznala da se već u 16 st. spominje ovo prezime.
    Hvala još jednom na Vašem trudu.Pozdrav od Goranke!

  26. gordana says:

    Željela bi znati sve o obitelji Markuš ,jer sam od starijih čula da nam je pra pradjed imao tvornicu kože u Pešti i da smo bili poznata obitelj i pradjed je za vrijeme Austrougarske obnašao dužnost vanjskog ministra. Ispred našeg prezimena stajalo je pl. Ako možete molim Vas da mi pomognete jer bi željela znati sve u vezi obitelji i prenjeti to na svoju djecu. Unaprijed hvala .

  27. Ana Matek Marić says:

    Pozdrav!
    Jako zanimljiv članak!Da li postoje kakve informacije o obitelji Matek???Dida je rođen u Rovanjskoj ali jednom sam kao dijete nešto načula da možda imamo nekakve veze sa Mađarskom pa me baš to zanima.Hvala puno!

  28. Poštovani ! Zanimljive informacije o Zagorskim prezimenima, živim već 32 godine u Dalmaciji,u Kaštel Sućurcu. Molio bih Vas odakle prezime Levanić, iako najveći dio tog prezimena potječe iz Varaždinske županije. Lijep pozdrav ,

  29. LEVANIĆ
    Najstariji poznati trag prezimenu Levanić u Hrvatskoj otkriva knjiga J.Adamčeka i I. Kampuša “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća” koja na str. 518 bilježi kmeta Grgu Levanića iz Margečana, a na str. 530 plemića-jednoselca (plemić bez kmetova) Jurja Levanića iz Margečana te drugog Jurja Levanića u Cebovcu i Gertlovcu.

  30. mladen.paver / mladen paver says:

    Tražite najstariji poznati pisani trag prezimenu MATEK u Hrvatskoj? Poslužite se knjigom J. Adamčeka i I. Kampuša "Popisi i obračuini poreza u Hravtskoj XV i XVI stoljeća" gdje su 1598. g. bila popisana Dora Matek kao gornjakinja (inquilina) iz Zaboka, kao i tri doma kmetova Matek na Žumberku.

  31. DOPUNA-ISPRAVAK: Adamček-Kampuš na 418.str. navedene knjige bilježe tri doma Matek (kmetovi na posjedu Zrinskih u Vivodini na Žumberku) godine 1598.

  32. bozena says:

    postovani dobra vecer mene zanima cijelo podrijetlo o prezimenu smaguc cijela proslost i gdje su raspodijeljeni! sve kaj znate. ja sam znam da je smaguc zagorsko prezime iz okolice klanjca,varazdina,u zagrebu i zapresicu! i znam da mi se djed zvao petar smaguc i bio je poznat po cijeloj hrvatskoj jer je bio medju najboljim automehanicarima! hvala ljep pozz!

  33. bozena says:

    jos uvijek cekam odgovor na ovo pitanje:
    postovani dobra vecer mene zanima cijelo
    podrijetlo o prezimenu smaguc cijela
    proslost i gdje su raspodijeljeni! sve kaj
    znate. ja sam znam da je smaguc zagorsko
    prezime iz okolice klanjca,varazdina,u
    zagrebu i zapresicu! i znam da mi se djed
    zvao petar smaguc i bio je poznat po cijeloj
    hrvatskoj jer je bio medju najboljim
    automehanicarima! hvala ljep pozz!

  34. zlatko says:

    Poštovani gospodine Paver,
    zanima me porijeklo prezimena Mikulčić i od kud su došli u Grtovec.
    Unaprijed vam hvala.

  35. Raškaj says:

    Štovani g. Paver, možete li mi reći nešto o prezimenu Raškaj, rođen sam u Vinipotoku, Lobor

  36. U knjizi “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća” (autori Josip Adamček i Ivan Kampuš) naći ćete plemiće jednoselce (nobiles unius sessionis) Mihaela i Ivana Mikulčića iz Gertovca.Jednoselci su bili mali plemići, ali bez lmetova koji bi iim dugovali kmetske obaveze za svoje sesije (selišta). Najstarije crkvene knjige (matične i dr.) pojavit će se u Zagorju skoro stoljeće kasnije. Tako za istraživanje otkud su Mikulčići došli u Gertovec nema potrebnih izvora.

  37. Bozena says:

    postovani. cekam odgovor vec 2 mj,a niste mi odgovorili na pitanje za prezime Smaguc! bilo bi kulturno da ako neznate o mojem prezimenu nista da ste to napisali,a ako bi trebali pogledat onda ste mi to mogli napisat. ja jos uvijek cekam odgovor,hvala!

  38. Poštovana gđo Božena, pokušajte naći odgovore na pitanja koja vas zanimaju u knjigama Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVI stoljeća”, zatim u “Leksiku prezimena SR Hrvatske” (Zagreb, 1976), pa možda i u knjizi “Priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova”, izd. MATIS d.o.o.
    – Pregrada, 2009.

  39. Poštovai g. Golubić, mogu vam najprije preporučiti knjigu akademika Petra Šimunovića “Hrvatska prezimena” (III izdanje), zatim Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj XV i XVVI stoljeća” u kojoj se navodi među obveznicima kraljevskog poreza 1598.godine i deset domova kmetova Golubića. Oni su živjeli – gledajte ove lokacije – u Dragandolu kod Slavetića, u Kupčini kod Jastrebarskog (tri doma), u Gudcima na Turopolju, u Brdovcu, Laduču i Kupljenovu – južno Zagorje. Ako ih povežete ovim redoslijedom nameće se zaključak da su to dijelovi onog egzodusa koji odstupa pred turskim osvajačem, od juga prema sjeveru. Gdje su Golubići grupirani u Hrvatskoj danas pokazuje knjiga “Leksik preziemna SR Hrvatske” (Zagreb, 1976).

  40. Bozena says:

    Postovani hvala na odgovoru. ali ja tu knjigu nemam di nac pa bih vas molila da mi vi napisete o podrijetlu prezimena Smaguc! hvala ljepa srdacan poz

  41. Poštovana, zahtjev da vam netko napiše o podrijetlu prezimena povezan je s izdacima. Tako je jedan sat rada profesionalnog istraživača u Hrvatskom državnom arhivu stajao 140.00 kuna(ima li u tome nekih promjena treba provjeriti). Do navedenih knjiga koje bih preporučio teže je doći u knjižarama, ali se zato trebamo učlaniti u postojeće knjižnice.

  42. zlatko says:

    Poštovani gospodine Paver,
    hvala vam na odgovoru.
    Moj djed je imao plemičku titulu i mene sad zanima kako mogu doznati tko je i kad Mikulčićima iz Grtovca (Gertovec je stari naziv )dodijelio tu titulu i ima li to kakve veze sa obitelji Patačić jer njihov prvobitni grad Milengrad se nalazi točno iznad Grtovca.
    Hvala.

  43. Poštovani, o načinu i vremenu kada su Mikulčići iz Gertovca postali plemići-jednoselci možda bi vam znali nešto u Hrvatskom plemićkom zboru (Jurišićeva ul.). Nažalost, tim područjem nisam se bavio.
    Želim vam uspjeha u radu.

  44. tina says:

    Postovani, moj pradjed se zvao Juraj Lobor, dali mi mozete ukratko nesto napisati o prezimenu Lobor, zahvaljujem.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *