Najstarija prezimena: Mali Tabor

Otiskujući se u traganje za najstarijim prezimenima Huma na Sutli i okolice, istraživač se suočava s teškoćama na kakve do sada nije nailazio na povijesnom izvoru što ga povjesničari nazivaju najstarijim popisom stanovništva Banske Hrvatske.

Taj dokument, nastao u doba tzv. Dugog rata između Turske i Austrije (1592-1606), stvoren je s ciljem da predoči porezne mogućnosti od rata iscrpljene Hrvatske – onog “ostatka ostataka nekoć slavnog kraljevstva hrvatskog”, što znači još preostalih triju županija izvan osmanlijskog dosega: varaždinske, križevačke i zagrebačke. Ta isprava s popisom nekih 13.500 poreznih domova između Kupe i Drave čuva se danas jednim dijelom u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (Conscriptiones dicarum, tomus I), a drugim dijelom u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti (Conscriptiones portarum, tomus XLVII) gdje smo i došli do folija s popisom poreznih domova za područje Huma na Sutli i okolice iz one davne 1598. godine.

Treba napomenuti da je navedeni dokument razvrstan po vlastelinstvima, a unutar njih po naseljima – obuhvaćajući sve domove kmetova, gornjaka, građana trgovišta, pa i malog plemstva, tzv. predijalaca koji su do tada bili slobodni od svakog poreza. No na vlastelinstvima velikaša Ratkaja domovi podložnika nisu bili popisani po selima nego samo zbirno po kurijama (dvorovima), za koje su bili vezani.

Tako ovdje nećemo naći, na primjer, domove poimenično iz Huma na Sutli, Prišlina, Poredja, Orešja, Vrbišnice, Lastina, Klenovca ili Rusnice, već sve njih upisane pod zajednički naslov kurije Mali Tabor. Tu su svoje kmetove i gornjake imali velemožni Ivan Ratkaj (u priloženom Popisu njihovi su domovi navedeni pod brojevima 1-82), njegov brat Juraj (brojevi 83-215), Martin literat /pravnik/ Svirčić (216-225), gospođa Ana Kecaer (226-230), te službenici Ratkajevih Wolfgang Komornik (231-232) i Juraj Radović (233-237).

Tako nalazimo ukupno 212 domova (neki su greškom upisani po više puta), a u njima 127 prezimena. Strogo uzevši, sva ona još nisu bila prezimena u današnjem smislu riječi – što bi značilo trajna, nepromjenjiva i nasljedna. Takva će se u sjevernoj Hrvatskoj oblikovati tek od 17.stoljeća uvođenjem matičnih knjiga.

Zato umjesto prezimena u spomenutom Popisu još nailazimo na patronimičke izraze (“Martin, Blažev sin” ili “Ivan, Jurjev sin”), ponekad toponimičke fraze u službi prezimena (“Matija Nagorici” tj. s brda, ili “Fabijan Odgore” tj. gornji) i sl. Za poreznike je takvo označavanje bilo dovoljno prepoznatljivo, a drugima do prezimena i nije bilo stalo. Oni su se služili seoskim nadimkom.

Vrlo je zanimljivo s ovog Popisa razmotriti prezimena-etnonime koji pokazuju odakle su stigli njihovi nositelji u doba onog vala izbjeglica pred turskim osvajačem, dakle u godinama 16.stoljeća koje su izmijenile sliku Hrvatske. O svojim starim zavičajima govore sami po sebi malotaborski Bosnari, Pokupci, Posavci, Petrinići (od Petrinje), a ponajviše Horvati – izbjeglice iz ondašnje Hrvatske koja se prostirala od Dalmacije do Une i Save, dok je Zagorje tada još bilo dio povijesne Slavonije. Do Malog Tabora stigli su iz bliže okoline Haložani (Haloze na granici Zagorja i Slovenije), Krapovščaki i Kranjci, a iz nešto podalje Korošci (Koruška), pa Kirini (od Petrove gore), Burići i Vodopije (čak od Dubrovnika). Ako se zna da je izbjeglički val samo u jednom stoljeću više nego udvostručio – usprkos ratu, epidemijama i gladi – broj stanovnika na vlastelinstvu Krapinsko-kostelskome, velike razlike vjerojatno nije bilo ni na susjednom području Malog Tabora.

U navedenom Popisu isto je tako zanimljivo uočiti prezimena nastala po zvanju ili zanimanju, koje se u obitelji najčešće prenosilo s koljena na koljeno. Tako uz malotaborske Županiće obratite pažnju i na prezimena Fišter ( od latinskog pistor – pekar), Krznar, Lončar, Šoštarko, Rudarić, Kovač, Šporar – kasnije Špoljar/ić (njem. der Sporer – ostrugar, ujedno i bravar, sabljar i sl.,vidi Krležine “Balade…”: “ostrugari hatmanima alamanke kuju”), Strelar, Smodilić (smodnik/smudnik je barut), pa Volarić i Drvarić. I iza prezimena Vračević moglo bi stajati zanimanje vrača, seoskog ranarnika – onog koji vrači/liječi, priprema vračbine/lijekove. Zvanja velikaških službenika bila su Komornik i Ključar (lat. claviger), po dužnostima na velikaškom dvoru ili imanju, kuriji ili marofu.

Od prvog upisa poreznih obveznika na vlastelinstvu Mali Tabor prošlo je više od četiri stoljeća pa nije čudo što se vremenom oblik pojedinih prezimena i ponešto izmijenio. Te metamorfoze nije teško uočiti: nekadašnji Gajščaki danas se pišu Gajšak, od Haložana su nastali Halužani, od Drenoczyja Drenški, od Valdekara Vandekari, od Volarića Bolarići, od Konšteka Kunšteki, od Logarića Lugarići. Naši Jutriše bili su nekad zapisani kao Jutroše, Grofeniki su bili Grofelniki (prezime Grofenik kao i Drofenik ima isti korijen, koji dolazi od njemačkog “drei Pfennig” – tri novčića, tro-parac). I prezime Mikša, koje danas živi u Malom Taboru, Humu na Sutli, Prišlinu, Poredju i Vrbešnici, moglo bi potjecati od starijeg oblika Mrkša (zabilježeno kao “Merkssa” u Popisu 1598.), a današnji oblik Antolić od starog Jantolović. Onaj tko je imao prilike vidjeti veći broj starih matičnih knjiga bio je svjedokom i znatnijih mijena kroz generacije istog prezimena.

Gdje danas žive potomci obitelji, koje su davne 1598. na vlastelinstvu Mali Tabor bile upisane u knjigu obveznika kraljevskog poreza ?

Sa sigurnošću se može reći da 24 prezimena s tog popisa i danas neprekidno traju u ovom istom djeliću Hrvatskog zagorja. Možemo ih i pobrojati gdje danas žive: Bolarić u Humu na Sutli, Boršić – u Malom Taboru, Humu na Sutli, Poredju, Lastinama, Klenovcu, Prišlinu i Rusnici, Drenški (nekada Drenoczy) u Humu na Sutli i Rusnici, Fišter, Gajšak, Grofelnik i Novak u Humu na Sutli, Grahovar u Humu na Sutli i Malom Taboru, Halužan u Malom Taboru, Humu na Sutli, Poredju, Lastinama. Prišlinu i Klenovcu, Horvat u Humu na Sutli, Lastinama i Orešju, Jutriša u Malom Taboru, Humu na Sutli, Lastinama, Vrbišnici, Prišlinu, Orešju i Klenovcu, Korbar u Lastinama, Kovač u Humu na Sutli, Krsnik u Klenovcu, Kunštek u Malom Taboru, Humu na Sutlli, Klenovcu i Rusnici, Korbar u Humu i Rusnici, Lugarić u Prišlinu i Poredju, Petek u Malom Taboru, Humu, Poredju, Lastinama i Prišlinu, Stuhne u Malom Taboru, Prišlinu i Vrbišnici, Šeligo u Malom Taboru, Špiljak u Humu,Vrbišnici, Poredju, Klenovcu i Prišlinu, Špoljar (nekada Šporar) u Lastinama, Vandekar u Humu i Rusnici te Večerić u Humu, Orešju i Vrbišnici.

Malo tko danas zna da se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu čuvaju matične knjige župe Prišlin od 1800. godine, a župe Taborsko čak od 1653.godine – dakle nastale samo 80 godina nakon Gupčeve bune! To znači da bi se za velik broj obitelji s područja župe Prišlin mogla izraditi slika njihova obiteljskog stabla s neprekidnim poimeničnim nizom od dva stoljeća, a za mnoge iz župe Taborsko isto takva slika s korijenima dubokim čak tri i po stoljeća! Takvim mogućnostima može se podičiti izuzetno mali broj župa u Republici Hrvatskoj.

Sve to ostaje samo pusta mogućnost dok se navedene matične knjige ne prepišu, ne transkribiraju na suvremen način a onda i obrade uz pomoć kompjuterskog programa. Takav kulturni poduhvat zaslužuje potporu svih onih iz naših župa Taborsko i Prišlin kojima je na srcu povijest njihovog imena i stoljetna povijest njihovih obitelji.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavio se od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika. Preminuo je u studenom 2017. godine.

Možda vam se svidi

16 komentara

  1. robert says:

    Dobar dan. Nedavno mi se javio jedan čovjek iz amerike koji samnom nema ništa zajedničko osim prezimena. U razgovoru mi je napomenuo da ga jako zanima porijeklo tog prezimena (KORBAR). I opčenito što više informacija o tome. A sad je to i mene počelo zanimati pa pokušavam što više saznati, ali mi baš i nejde. Po onom što sam saznao, potječe iz hrvatskog zagorja. A na druge informacije nigdje nisam naletio zasad. Bio bi vam jako zahvalan ako bi nam pomogli u našem malom istraživanju.

    Unaprijed zahvaljujem.

    Robert Korbar

  2. mladen paver says:

    Gospodine Korbar, “Leksik prezmena SR Hrvatske” (Matica hrvatska, 1976) jasno prikazuje kao zavičaj prezimena Korbar – ondašnji kotar Pregradu, na kojem su u doba popisa stanovništva 1948. živjele 182 osobe u 29 obitelji tog prezimena i to u naseljima Pregrada, Druškovec, Gorjakovo, Jelenjak, Plemenščina, Sopot, Strmec i Žbilj Dolnji – dok su Korbari bili najbrojniji u Rusnici i Višnjevcu. Osim tih u Zagorju, Korbara je bilo još nešto u Slavoniji ( kotarevi Nova Gradiška, Orahovica i Našice ), očito Zagorci, kolonizirani između dva svjetska rata Zanimljivo je vidjeti i promjene koje su nastale kod Korbara u svim tim naseljima, prikazane u novoj knjizi Maletić-Šimunović “Hrvatski prezimenik” ( Zagreb, 2008) , rađenoj prema popisu stanovništva 2001.g.
    Dodajmo još da se najstarija matična knjiga župe Pregrada čuva u Hrvatskom državnom arhivu, a potječe iz 1671.godine. Za rodoslovnog istraživača vrlo zanimljive mogućnosti! Želimo uspjeh onome, tko krene na taj posao – možda će uzvratiti zanimjivim izvještajem za ovu web stranicu.

  3. zdenka says:

    Postovani gospodine Paver,

    Nasla sam Vas sito na internetu, i ja bih Vas zamolila, ako mi mozete odgovoriti , na moju gore navedenu mail adresu, a zbog tehnickog problema – pristupa forumu–

    u vezi prezimena Ratkajec, tj. zanima me porijeklo i od kuda mu vuku korijeni.

    Unaprijed zahvaljujem

    S postovanjem

    Zdenka Ratkajec

  4. Zeljko Tomac says:

    Cijenjeni Gospodine , nakon sto mi je uspijelo moje predke obitelji Tomac pratiti od gradiscankih Hrvata pa sve prijeko Gorkog Kotara do Kraljevice trazim sve od drugog djeda Andrije Blazone rodenog 1879 iz Donjeg Kraljevca  do druge bake Gisele rodene 1885 sa djev. imenom Lugaric . Sa postovanjem Zeljko Tomac

  5. mladen paver says:

    Poštovana gđo Ratkajec, komentar g. Željka Tomca doveo me je i do Vašeg zapisa(pitanja) koje ste postavili prije više od pola godine! Žao mi je što tako dugo čekate na odgovor. Mislim da deminutivno prezime Ratkajec obilježava neke od feudalnih podložnika velikaša Ratkaja, koji su krajem 16.st. nakon Gupčeve bune još držali brojne posjede u Hrv. zagorju – od Stubice do Velikog Tabora, Komina, Krapinskih Toplica, Zaprešića i Stenjevca.  Tako su i kmetove Zrinskih nazivali Zrinščakima i sl Prije pola stoljeća Ratkajcih je u Hrvatskoj najviše bilo oko Klanjca i Zeline, ali i među zagorskim naseljenicima oko Kutine. Za širi odgovor predlažem e-mail <mladen.paver@zg.t-com.hr>
     

  6. mladen paver says:

    Poštovanom g. Željku Tomcu
    Za opširniji odgovor predlažem e-mail <mladen.paver@zg.t-com.hr>
    Neka od navedenih prezimena Vaših predaka ostavila su trag s kraja 16.stoljeća (nakon Gupčeve bune) u Horvackoj.

  7. zdenka says:

    Postovani gospodine Paver,
    S obzirom da ne postoji nikakav pismeni materijal koji bi mogao potvrditi tocnost Vaseg navedenoga misljenja u vezi postanka prezimena Ratkajec, a istovremeno postoje uocljive fizicke slicnosti izmedju grofova Ratkaj i osoba koje nose prezime Ratkajec (usporedbom slika  jednih i drugih), ovim putem zeljela bih demantirati, ako mi dozvolite, Vase misljenje –  sve dok se ne potvrdi suprotno. Na navedeno me je potaklo, citiranje vasega odgovora od strane nekih neupucenih osoba – koje su isto uzele kao mjerodavno u vezi nastanka prezimena Ratkajec – neznajuci istovremeno, da ne postoji nikakav pismeni dokumenat kojim bi se mogli  potvrditi navedeni navodi.
    Uz postovanje
    Zdenka Ratkajec.

  8. mladen paver says:

    Poštovana gospođo Ratkajec,
    zbilja se ne mogu pozvati na neki autoritativni izvor oko tumačenja veze deminutiva Ratkajec i Ratkaj, to sam negdje čuo i zabilježio, izgledalo mi je uvjerljivo. Mogu dodati samo još jednu anegdotu. Kad je Tito održao svoj prvi govor u Zagrebu, s prozora na Markovom trgu – jedna starija zagrebačka dama koja je tu bila obratila se svojoj sredini: "Čisti Keglević!", rekla je za Tita. Kad je to došlo njemu do ušiju, on je okrenuo na šalu:"Takvi smo vam mi Zagorci, vlastelini su bili očevi kmetske djece, a kmetovi vlastelinske!"

  9. zdenka says:

    Postovani gospodine Paver.
    Hvala najljepse na vasem odgovoru. Moram priznati da me je uspio od srca nasmijati.
    Tim vise jer su Keglevici i Ratkaji bili u rodbinskim vezama.
    U svakom slucaju vezano za Ratkaje i Ratkajce, ostaje velika sumnja, da je gore navedena izreka i istinita zavaljujuci upravo nevjerojatnim medjusobnim fizickim slicnostima
    Jos jednom hvala, a ako dodjete do nekih novih saznanja u vezi istih, ja bih vas molila da ih napisete ovdje.
     

  10. zdenka says:

    Gospodine Paver,
    Obzirom na vas gornji tekst, ja bih vas molila da mi odgovorite, dali ste se tokom vasih istrazivanja u duboku povijest,
    "susreli" negdje, (bilo gdje) sa prezimenom Ratkajec – podrazumijevam u zapisanom obliku.
    Hvala lijepa
    Lijep pozdrav
    Zdenka

  11. mladen paver says:

    Poštovana gđo Zdenka, pažljivo sam pregledao svoju datoteku najstarijih prezimena Banske Hrvatske (kraj 16. i početak 17.st.) ali prezimena Ratkajeca tu nema. Ima na desetke zapisa o vlastelinima Ratkajima, čak i dva-tri zapisa o Ratkajima kmetovima, ali Ratkajeca ne.
    Lp, Mladen

  12. zdenka says:

    Postovani gospod. Paver
    Hvala najljepse na vase odgovoru. Ja bih vas molila, ako je moguce da mi posaljete na moju mail adresu,
    podatke koje posjedujete u vezi Ratkaja i njihovih kmetova.
    Najljepse zahvaljujem
    Lijep pozdrav
    Zdenka

  13. Darko Boršić says:

    Poštovani!
    Biste li mi mogli reći odakle potječe moje prezime i ako biste mi mogli poslati još neke podatke o prezimenu Boršić.
    Unaprijed se zahvaljujem

  14. josip ratkaj says:

    Postovani gospodine Paver
    Biste li mi mogli pomoci i odgovriti mi da li je loza Ratkajevih u potpunosti izumrla , ili jos uvijek neka prezimena Ratkajevih imaju veze sa izvornim Ratakajem?

  15. mladen paver says:

    Poštovani gospodine Ratkaj, mislim da bi Vam najtočniji odgovor mogli dati g. Zlatko pl. Barabaš, funkcioner u Hrvatskom plemićkom zboru, e-mail <markont@zg.t-com.hr> ili predsjednik Hrv. plemićkog zbora mr.sc. Ivo Durbešić, dipl.ing.. <e-mail <ivo.durbesic@zg.t-com.hr>

  16. Katarina Šeligo says:

    Poštovani gospodine Paver, 
    u Vašem članku stoji da prezime Šeligo na području općine Hum na Sutli postoji već od vremena prvog popisa. No, postoje li ikakvi dokumenti iz kojih bi se moglo doznati odakle zapravo potječemo? 
    Unaprijed Vam hvala na odgovoru.