Arhivi

Dio tekstova koji slijedi preuzet je sa stranice Hrvatskog državnog arhiva.

Uz Hrvatski državni arhiv u Republici Hrvatskoj postoji mreža područnih državnih arhiva. Oni obavljaju arhivsku službu u odnosu na arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje djeluju na njihovom području. U njima se nalaze fondovi regionalnih upravnih i sudskih tijela, lokalnih škola, bolnica, tvornica, kulturnih udruženja, zbirke posvećene temama od lokalnoga i širega značenja, obiteljski i osobni fondovi te razno drugo gradivo koje predstavlja vrijedan izvor za proučavanje političke, gospodarske i kulturne povijesti gradova i šire regije. To su Državni arhivi: Bjelovar, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Osijek, Pazin, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb.

Arhivi

Hrvatski državni arhiv

Hrvatski državni arhiv kao središnji i matični državni arhiv čuva, zaštićuje, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivsko i registraturno gradivo državnih tijela, državnih i javnih ustanova i poduzeća te pravnih osoba, obitelji i pojedinaca čija se djelatnost prostirala ili se prostire na čitavom ili većem dijelu Republike Hrvatske, odnosno ima značenje za čitavu Republiku Hrvatsku. U nastojanju da memoriju hrvatskoga naroda učini što dostupnijom cjelokupnoj javnosti, HDA omogućuje korištenje gradiva svim istraživačima pod jednakim uvjetima.

Državni arhiv u Bjelovaru

Državni arhiv u BjelovaruDržavni arhiv u Bjelovaru osnovan je 1961. Svoju djelatnost obavlja na području Bjelovarsko–bilogorske te djelomično na području Koprivničko–križevačke, Virovitičko–podravske i Zagrebačke županije. Zgrada Arhiva jedinstveni je sklop sa župnom crkvom Sv.Terezije Akvilske, a uz spremišta i radni prostor sastoji se od knjižnice i čitaonice, restauratorske radionice i izložbenoga prostora. Arhiv raspolaže sa 703 arhivska fonda i zbirke s ukupno 2.198 dužnih metara gradiva, od kojega manji dio obuhvaća razdoblje od 1787. do 1945., a najveći dio gradiva nastao je poslije 1945. godine. Najstariji sačuvani spisi potječu iz 1685.

Državni arhiv u Dubrovniku

Iako Državni arhiv u Dubrovniku kao samostalna ustanova djeluje tek od 1920, njegova povijest znatno je starija. Od najstarijih vremena Dubrovčani su shvatili potrebu čuvanja značajnih državnih isprava i spisa, a one najvrjednije pohranjivali su na posebno sigurno mjesto – u relikvijaru Katedrale sv. Marije, među moćima svetaca. Godinom utemeljenja Državnoga arhiva u Dubrovniku može se smatrati 1278, kada u Dubrovnik dolazi Tomasino de Savere, prvi školovani od države plaćeni notar – svjetovnjak, koji počinje voditi notarske i kancelarijske knjige. Danas se Arhiv nalazi u Palači Sponza. Najvrjedniji dio gradiva fond je Dubrovačke Republike s najstarijom ispravom iz 1022. Područje nadležnosti Arhiva obuhvaća teritorij bivše Dubrovačke Republike i otok Korčulu, a 300 fondova i zbirki koji se u njemu čuvaju zauzimaju oko 5.200 dužnih metara gradiva.

Državni arhiv u Varaždinu

Arhiv grada Varaždina osnovan je 1950. kao samostalna ustanova. Danas je nadležan je za područje Međimurske i Varaždinske, većeg dijela Krapinsko–zagorske te koprivničkog dijela Koprivničko–križevačke županije. U njemu je na nešto manje od 7.000 dužnih metara pohranjeno 876 fondova i zbirki arhivskoga gradiva u rasponu od 13. do 20. st. Kako bi arhivska služba što bolje djelovala, u razdoblju od 1959–1962. osnovana su na području djelovanja varaždinskog Arhiva tri sabirna arhivska centra – u Krapini, Čakovcu i Koprivnici.

Državni arhiv u Zagrebu

Zagrebačko Gradsko poglavarstvo 1907. osnovalo je gradski Muzej, Knjižnicu i Arhiv, od kojih je Knjižnica otvorena iste, a Muzej i Arhiv predani su javnosti slijedeće godine. Godine 1945. osniva se Povijesni arhiv grada Zagreba – Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe, koje je 1947. preraslo u Arhiv grada Zagreba. Državni arhiv u Zagrebu danas djeluje na području Grada Zagreba i nekoliko obližnjih gradova, na većem dijelu Zagrebačke te dijelu Krapinsko–zagorske županije. Najstariji dokumenti pohranjeni u njemu potječu iz 13. st. Kroz fondove se mogu pratiti različiti aspekti gradske povijesti od 13. st. do 1990, npr. razvoj školstva, gospodarsrva do 1945. te djelovanje raznih društava i udruga prve polovice 20. st. U Arhivu se čuva i gradivo najstarijih zagrebačkih bolnica, obiteljski i osobni fondovi, te dragocjene zbirke- Kartografska i Zbirka fotografija Zagreba.