Utorkom u Opatičkoj 16: Dragutin Pavličević o kućnim zadrugama

U utorak, 30. rujna 2008. u prostorijama Hrvatskog rodoslovnog društva u Opatičkoj 16, počastio nas je svojim posjetom uvaženi znanstvenik – povjesničar, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević i održao predavanje o hrvatskim kućnim zadrugama s posebnim osvrtom na njihove diobe.

Imali smo prilike čuti što su, kako su nastale i koliko su dugo trajale kućne zadruge, njihove karakteristike, podjele prema vrstama i tipovima te razloge njihova nestajanja i teorije koje su vezane uz to. Upravo prilikom dioba zadruga bilo je potrebno ishoditi i rodoslovna stabla pojedinih obitelji te su takvi dokumenti od izuzetne važnosti za rodoslovne istraživače, koji ih vrlo lako mogu pronaći u pripadajućim arhivima.

Tako smo saznali da se zadrugarstvo, koje je karakteristično prvenstveno za južnoslavenske narode ali i kod Albanaca, unatoč svim okolnostima, održalo u nekim mjestima do potkraj 20. stoljeća.

Predavanje je bilo do sada najbolje posjećeno jer se okupio dobar dio članova ali i drugih zainteresiranih građana. Predavač je vrlo rado odgovarao na pitanja slušateljstva te se druženje i diskusija nastavila uz topli čaj u obližnjoj Palainovki, mjestu susreta članova Ilirskog pokreta prije 150 godina.

Darko Lacković

bavi se između ostaloga i istraživanjem gospodarske i socijalne povijesti područja Marije Bistrice. U istraživanju, osim svoga prezimena skupio je i pripadnike preko 3000 drugih prezimena. Obrađuje mahom prezimena župe Marija Bistrica s kraja 15. stoljeća do danas, ali se dotiče i ostalih zagorskih i zagrebačkih župa pa i šire. Do sada je u svom istraživanju obuhvatio preko 28500 osoba iz zemlje i inozemstva, istražujući od najmlađih osoba prema prošlosti po muškoj i ženskoj strani svih predaka te vraćanjem, od najstarijih zabilježenih predaka prema sadašnjosti.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Božidar Ručević says:

    Autor nam se predstavio osebujnim načinom izlaganja kroz znalački pogođenu priču s puno podataka o značaju kućnih zadruga za opstoj naše domovine te je od nas rodoslovaca saslušan s velikom pažnjom, koja je svršetkom predavanja rezultirala i zanimljivom raspravom mnogih sudionika.
    Istaknuta je i vrijednost takovih podataka za usporednu provjeru popisanih ljudi u nekoj zadruzi s drugim važnim rodoslovnim vrelima: staležnicima, maticama, popisima stanovništva i inim.
    Po mojem sudu ovim poučnim predavanjem otvoreni su nam novi faktori slobode u istraživanju rodoslovlja te se ovog druženja sa sveučilišnim profesorom Dragutinom Pavličevićem uvijek trebamo sjećati s ugodom.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.