300 Štambuka za 300 godina

U subotu, 10. kolovoza 2013. u Selcima na Braču proslavljena je 300. obljetnica dolaska prvoga Štambuka u mjesto. Tom je prilikom upriličen cjelodnevni sabor Štambuka na koji se okupilo nekoliko stotina Štambuka iz Hrvatske i svijeta. Prije 300 godina na Brač je galijom iz Venecije stigao Antonino, zvani Stambucco, a sad su se njegovi brojni potomci okupili na Braču, prisjetivši se majstora koji je u Selcima, ali i na cijelom otoku, razvio kamenoklesarsku djelatnost po kojoj je Brač nadaleko poznat (sjetimo se bračkoga kamena u zgradi Ujedinjenih naroda i u Bijeloj kući u Washingtonu).

Sudionici programa započeli su okupljanje u župnoj crkvi Krista Kralja u kojoj je hvarski biskup mons. Slobodan Štambuk predvodio svečano misno slavlje.

Okupljanje Štambuka
S okupljanja Štambuka na Braču. Izvor: Slobodna Dalmacija

Na malomu Placu otkrivena je spomen ploča u čast dolaska prvoga Štambuka s natpisom: "Pristavši na Brač mletačkom galijom Vendramin 1710. prvi Štambuk mistro Antonio iz grada Praga, začetnik je graditeljske dinastije koja razvija klesarsku djelatnost što preporodi Selca i zadivi svijet." Otkrivajući spomen ploču veleposlanik Hrvatske u Brazilu, liječnik, pjesnik i esejist, dr. Drago Štambuk osvrnuo se ukratko na povijest nastanka i razvoja imena Štambuk ustvrdivši da je povijest toga imena prava europska stvar. Istaknuo je, pri tom, da su Štambuci dali veliki doprinos Selcima, Braču, ali i domovini. "Štambuci su potvrda da je moguće biti domoljub i kozmopolit. Sjećajte se svojih korijena, budite ponosni na njih, budite dostojni i ponosni članovi roda i domovine", poručio je, uz ostalo, dr. Štambuk.

Program je nastavljen pred zgradom "Hrvatskoga sastanka" na Pjaci gdje je otvorena izložba klesarskoga alata (Jure, zvanoga "Čiča"), zatim, radova u kamenu (Brune, zvanoga "Mišin", Slavena Š.), fotografija, postera, zatim prigodnih majica s logotipom "Štambuk 300" (Danijela i Tamara Š.) te drugih proizvoda, a posebni interes posjetitelja bile su karikature Davora Štambuka, njih četrdeset, otvorene pod nazivom "Lišo, bez punta". Moderator programa bio je predsjednik Udruge "Štambuk" dr. Dario Štambuk, koja je ujedno organizirala program uz pomoć mjesne Općine i Turističke zajednice. Prijepodnevni program obilježilo je i zajedničko fotografiranje svih nazočnih Štambuka i članova njihovih obitelji pred crkvom Krista Kralja.

O događaju su izvještavali brojni mediji:

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *