Prezime Gotovac

Prema popisu iz 2001. godine u 41 naselju Republike Hrvatske živi 225 obitelji i 673 duše s prezimenom Gotovac.

Jezično postanje prezimena različito tumače hrvatski onomastičari.

Gotovac je za P. Šimunovića „muško dijete koje žena dovede mužu,“ „pastorak,“ negdje i domazet, koji se priženio na gotovo i ne mora skrbiti stvarajući imetak od početka. Pripada velikoj seriji prezimena motiviranih rodbinskim i svojbinskim nazivima.“[1]

P. Skok pak navodi natuknicu gotovac sa značenjem „ono što je gotovo za jelo,“ zabilježenu u Srbiji.[2].

Najnoviji Hrvatski enciklopedijski rječnik za pojam Gotovac dopisuje značenje „cicvara od sira.“[3]

Na tom tragu je i motrište M. Nosića, koji kaže da je Gotovac = zgotovljeno jelo, dovodeći to u vezu s albanskim gote = vrč, čaša, pehar.[4]

Na starini tog roda u Dalmatinskoj zagori, u Gornjem Vinovu (općina Unešić) sačuvano je najjednostavnije i najuvjerljivije rješenje postanja prezimena Gotovac.

Kad je početkom 19. stoljeća jedna od gornjovinovskih obitelji iz roda Ivić (2001. godine dvije obitelji s 10 duša) ostala bez muških potomaka, domaćin obitelji je doveo svojoj kćeri (zaboravljeno joj ime) iz Kljaka u općini Ružić mladoženju Matu Čulu (sada u Kljacima živi 10 Čulinih obitelji s 22 duše). Svježi ženik kao domazet nastanio na imanju osjetno bogatije od njegove obitelji, pa se nije morao brinuti o onome što muči mlade bračne parove te pa se govorilo da je zatekao sve već gotovo, da je postao Gotovac. Potomstvo bračnog para Ivić-Čule prihvatilo je obiteljski nadimak za svoje novo prezime Gotovac.

Sasvim je razumljivo da su Gornjem Vinovu u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježeni samo Ivići (domaćini četiriju njihovih obitelji bili su: Ante, Jerolim, Mate, Petar).[5]

Sinovi pak Mate Čule i njegove supruge Ivićke s novim prezimenom Gotovac pojavljuju se 1835. godine u austrijskom zemljišniku za katastarsku općinu Vinovo: Petar, Stipan i Toma Gotovci. Tada u Vinovu živi i 10 obitelji s prezimenom Ivić: po dvojica domaćina s imenom Ivan i Marko te Ante, Grgo, Jakov Jure, Martin i Mijo.[6]

Stotinjak godina kasnije u popisu iz 1948. godine omjer Ivića i Gotovaca u Vinovu je posve suprotan: tri Ivića naspram 10 Gotovčevih obitelji sa 71 dušom.[7]

Gotovac je inače većinsko dalmatinsko prezime, jer je popis iz 2001. godine u 15 naselja tog dijela naše zemlje zatekao 148 Gotovčevih obitelji sa 444 duše, što su gotovo dvije trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Gotovci, pogotovo nakon II. svjetskog rata, napuštaju svoj siromaštvom bogati zavičaj i zapošljavaju se u splitsko-solinsko-kaštelanskom industrijskom bazenu. Prema popisu iz 2001. godine najviše ih je: u Kaštelima (43 obitelji, 131 duša), Splitu (42, 124), Solinu (27, 117), Vinovu Gornjem (18, 22), Okrugu Gornjem (3, 10).

Manji ih se dio odlučuje preseliti u Zagreb (30 obitelji, 77 duša) te Slavoniju i Baranju: Otok pokraj Vinkovaca (10 obitelji, 35 duša), Uglješ pokraj Darde (4, 17) itd.:

Rijetko je koji hrvatski rod poput Gotovaca iznjedrio u novije vrijeme toliko velikana hrvatske kulture.

Iz vinovske grane Gotovaca je i znameniti hrvatski skladatelj Jakov Gotovac (1895-1982), koji je rođen u Splitu nakon što mu je otac Petar preselio iz Vinova. Predstavnik je tzv. glavne struje nacionalnog glazbenog smjera, osobito aktualnog između dvaju svjetskih ratova. Oslanjanje na folklor u okvirima kasnoromantične i neoklasicističke estetike najuspjelije došlo do izražaja u njegovim najboljim ostvarenjima (zborskoj Koledi, orkestralnom Simfonijskom kolu i operi Ero s onoga svijeta, koja mu je pribavila priznanja i popularnost i izvan granica vlastite zemlje). Napisao je i operu Morana.

Njegov sin Pero (1927) krenuo očevim stopama i postigao uspješnu karijeru skladatelja i dirigenta. Sklada pretežito zabavnu glazbu (šlageri, šansone) dječje i masovne pjesme te scensku i glazbu za televizijske serije (Naše malo misto).

Mani Gotovac (1939), Perina prva supruga, poznata hrvatska teatrologinja. Svoje kazališne kritike i zapise o teatru ukoričila je u knjigama: Tako prolazi Glorija i Dubrovačke mišolovke. Zastupajući ideju tzv. novog kazališta, ostavila je iza sebe prepoznatljivi trag kao ravnateljica Kazališta ITD, intendantica Splitskog HNK i Splitskog ljeta te intendantica riječkog Kazališta Ivana plemenitog Zajca.

Frano Gotovac (1928-1990), poznati hrvatski arhitekt, koji je djelovao u Splitu, gdje su roditelji doselili sa starine Gotovaca u Dalmatinskoj zagori. Projektirao više stambeno-poslovnih zgrada u Splitu, obiteljske kuće u nizu u Omišu, javne zgrade (školska poliklinika i ekonomska škola u Splitu te crkvu Svete Obitelji i samostan Svetog Josipa).

I Vlado Gotovac (1930-2001) je iz ove rodovske grane, iako je rođen u Imotskom, gdje mu je otac Martin službovao kao žandar. Bio je pjesnik, filozof, esejist i političar, dugogodišnji disident, dvaput osuđivan na višegodišnju robiju (1972. i 1983); suosnivač Hrvatske socijalno-liberalne stranke (1989), te osnivač i prvi predsjednik Liberalne stranke. Gotovčeva refleksivno-intimistička lirika i eseji protkani su filozofskom problematikom (Pjesme oduvijek, Opasni prostor, I biti opravdan, Osjećanje mjesta, Princip djela; Filozofski eseji, Autsajderski fragmenti).

Prva Vladina supruga Vlasta Gotovac (1921-1991) poznata je radijska redateljica i prevoditeljica niza francuskih dramskih tekstova za radio i kazalište.

Također pripadnik tog roda podrijetlom iz Gornjeg Vinova je i Tomislav Tom Gotovac (1937- 2010), hrvatski filmski redatelj, glumac, a najviše je dao kao performer, multimedijalni i konceptualni umjetnik. Predstavio se i brojnim izložbama u Hrvatskoj, Europi i SAD-u.

Literatura

  1. P. Šimunović, Hrvatska prezimena, Zagreb 2006., str. 298.
  2. P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, knjiga I., Zagreb 1971., str. 596
  3. Hrvatski enciklopedijski rječnik, knjiga III (Doh-Gra), Zagreb 2002-2004., str. 372.
  4. M. Nosić, Prezimena zapadne Hercegovine, Rijeka 1998., str. 195.
  5. Državni arhiv Zadar, Venecijanski zemljišnik iz 1711. godine za naselje Vinovo
  6. Državni arhiv u Splitu, Austrijski zemljišnik iz 1835. godine za katastarsku općinu Vinovo
  7. Leksik prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1976. godine

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Tibos says:

    Takodjer,o prezimenu Gotovac mozete naci i na:
    hjp.novi-liber.hr/(vidi pod Gotovac)
    ARJ(III),Zagreb,1897-1891.,str.333.,ured.P.Budmani
    Dr F.Ivekovic-dr I.Broz,Rjecnik hrvatskoga jezika,sv.I,Zagreb,1901.,str.330.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *