Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Moram Vam priznati da sam prije 30-40 godina imao neke drukčije pretpostavke: domišljao sam se da je prezime Šegvić nastalo kontrakcijom ili od Šegović, ili od Šehović – što je lingvistički bilo moguće, ali je faktički bilo pogrešno – piše Inoslav Bešker odgovarajući na pitanje čitatelja Jutarnjeg lista.
Na pitanje čitatelja koji moli da mu kaže nešto više o porijeklu prezimena Mikac i Crnković, odgovara g. Inoslav Bešker, kolumnist Jutarnjeg lista. Tako saznajemo da je Mikac patronimičko prezime, tvoreno izravno iz osobnog imena Mikac, dok je Crnković po svoj prilici nadimačko prezime, motivirano crnom kosom odnosno tamnom puti rodonačelnika, koga su očito zvali Crnko.
U srijedu, 13. kolovoza 2008. godine na prvom programu slovenske državne televizije u 17:35 bit će prikazana emisija Priče naših gena (Zgodba naših genov). Repriza će biti u srijedu u 23:50 i u četvrtak u 10:50. Prenosimo vijest kako smo je zaprimili iz Slovenskog rodoslovnog društva.
Bryan Sykes, čuveni genetičar iz Oxforda, za Nacional govori o istraživanju gena i o tome da 95 posto suvremenih Europljana potječe od samo sedam žena.
Prikaz knjige Bryana Sykesa “Sedam Evinih kćeri” objavljen je u Vjesniku, 27. svibnja 2001. godine. U ovom napisu prenosimo sadržaj članka. U toj knjizi genetičar, profesor Bryan Sykes opisuje kako su on i njegovi kolege otkrili da su moderni Europljani potomci tek nekolicine žena. Prozvali su ih Ursula, Ksenija, Helena, Velda, Tara, Katarina i Jasmina.
Zagrebački izdavač Golden marketing Tehnička knjiga objavio je proteklog tjedna jedinstveno djelo u europskim razmjerima, trosveščani “Hrvatski prezimenik”, koji su priredili Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović. Prezimenik u kojem smo svi popisani, objavljuje se prvi put u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, a prvi put u povijesti hrvatske knjige tiskana su sva obitavana naselja s prezimenima u njima.
Prenosimo vijest iz Slobodne Dalmacije: nekoliko stotina Splićana, “fetivih” i onih koji su pažljivo prelazili od korice do korice ne bi li među 368 nabrojenih splitskih obitelji sa 5560 članova iz gradskog zemljišnika 1832. godine pronašli i vlastito prezime, nije propustilo predstavljanje knjige kakvu u Hrvata zasad ima jedino Split – “Splićani – obitelji i prezimena” Marija Nepe Kuzmanića…
Sljedeći napis izvorno je objavljen na blogu cromagnon.bloger.hr. Pretpostavljam da imate normalnu porodicu – mamu, tatu, djedove, bake, prabake… i da vaše obiteljsko stablo izgleda ovako: Većina vas stenje zbog poskupljenja benzina, posjedujete neki stančić i auto pod kreditom, uglavnom, niste baš imućni. Eh, a da su vam preci bili pametni, mogli ste...
Sljedeći tekst objavljen je 2. travnja 2008. na stranicama Riječke nadbiskupije. Projekt digitalizacije podataka iz župnih knjiga, kojeg je u suradnji s Riječkom nadbiskupijom proveo Državni arhiv predstavljen je 2. travnja na konferenciji za novinare u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Skeniranjem 408 knjiga iz župa Riječke nadbiskupije zaključen je ugovor potpisan prije tri...
Sljedeći tekst prenesen objavljen je u Vjesniku, 28. veljače 1999. godine. Prezimenima, tim pokretnim spomenicima, možemo pratiti zov potomaka za vlastitim korijenima Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su...
Više
