U "Vjesniku" od 13. svibnja 2008. objavljenja je zanimljiva vijest koju je za www.rodoslovlje.hr pripremio član društva Božidar Ručević, diplomirani inženjer iz Zagreba.
Svojevrsni krsni list Hrvatske
S podnaslovom "Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21.stoljeća" djelo sadržava 114.643 prezimenske natuknice te popis 6654 naselja s prezimenima u njima.
Zagrebački izdavač Golden marketing Tehnička knjiga objavio je proteklog tjedna jedinstveno djelo u europskim razmjerima, trosveščani "Hrvatski prezimenik", koji su priredili Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović.
Prezimenik u kojem smo svi popisani, objavljuje se prvi put u samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, a prvi put u povijesti hrvatske knjige tiskana su sva obitavana naselja s prezimenima u njima.
Izdanje je važno s kulturnoga i društvenog aspekta. Otkriva u potpunosti riznicu hrvatske antroponomastike, i ima osobito značenje za hrvatsko jezikoslovlje, dijalektologiju i leksikografiju te za proučavanje demografske, rodoslovne, antropološke, migracijske, etnografske i statističke problematike.
"Hrvatski prezimenik", enciklopedijskog formata, s podnaslovom "Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća" (2099 str.) u prva dva sveska sadržava 114.643 prezimenske natuknice te u trećem svesku 6654 naselja s prezimenima u njima. Uz svako prezime naveden je broj nositelja dotičnog prezimena i broj obitelji istoga prezimena u naselju.
Najstarija prezimena iz 12. stoljeća
Izdanje čini posebno vrijednim opsežna uvodna studija, monografski prikaz prezimenske problematike vodećega hrvatskog onomastičara akademika Petra Šimunovića "Hrvatska u prezimenima" u kojoj objašnjava nastanak i povijest hrvatskih prezimena, nasilna preimenovanja i sudbinu prezimena u dijaspori te poticajan tekst na početku trećeg sveska "Imena hrvatskih naselja – neispričana priča".
Na knjizi su, kako kaže Šimunović, radili nekoliko godina i nastala je zahvaljujući računalnoj obradi posljednjeg popisa pučanstva (2001.). No, kako primjećuje, posao je bio mnogo lakši od rada na knjizi "Leksika prezimena SR Hrvatske" (1948.) kad je trebalo iz prašnjavih arhiva vaditi popise te onda provjeravati podatke.
"Ovakva knjiga, svojevrsni krsni list Hrvatske, objavljuje se rijetko, nastaje jednom u 100 godina, a možda iduća i neće biti tiskana, ako nas budu zamjenjivali brojkama, kako je to u nekim zemljama već pri popisu pučanstva", kaže Šimunović. Naglašava njezinu važnost, posebno danas, u vrijeme opće globalizacije, kada je miješanje i premještanje stanovništva vrlo često, te posebno kada je natalitet u Hrvatskoj dotaknuo dno.
"Prezimena su jezični i kulturni spomenik, spomenici naše narodnosne opstojnosti", napominje i navodi kako su prezimena u Hrvata najstarija, starija nego u drugim slavenskim jezicima, pa neka neprekidno možemo pratiti od 12. stoljeća.
Kako objašnjava, uzrok je splet izvanlingvističkih značajki, ponajprije društvenih. Povlašteni stalež njima je pravno baštinio imanje i povlastice, državna uprava njima je provodila imovinskopravnu kontrolu, crkvena organizacija matičarsku i drugu službu. "U splitskom statutu iz XIV. stoljeća prijeti se globom za samovoljnu promjenu prezimena", podsjetio je.
Šimunović je svojoj studiji pridružio i vrlo opsežnu bibliografiju antroponomastičkih, demografskih, migracijskih i rodoslovnih jedinica te popise tisuću najčešćih prezimena po broju nositelja i abecednom redu.
Prezime Horvat samo u Hrvata
Najčešće prezime u Hrvata je Horvat i ima ih 22.225. Svako hrvatsko nogometno igralište bilo bi dobro popunjeno kad bi se okupili svi Horvati, a slično bi bilo i s Kovačevićima – 15.835, Babićima – 13.150, Marićima – 11.617.
"Horvat kao etnonimsko prezime ne poznaje, osim Hrvata, nijedan narod u Europi", kaže Šimunović, dodajući kako se u varijantama javlja u Sloveniji, Madžarskoj, Gradišću te u Slovačkoj.
Recenzent, akademik August Kovačec smatra kako je "Hrvatski prezimenik" potreban upravo danas pri otvaranju granica prema Europi i svijetu, kad će fluktuacija stručnjaka, studenata i radnika biti golema i nezaustavljiva. "Prezimenik je međaš od kojega će trebati započeti pratiti takva migracijska kretanja prema prošlosti i prema budućnosti«, napominje.
Akademik Milan Moguš, također recenzent, kaže kako su prezimena spomenici naše opstojnosti, naša memorija, te ona sama "ispisuju narodnosnu, demografsku i jezičnu povijest". [Hina]
I napomena: cijena ove knjige je 1.200,00 kuna.
POZDRAV.ŽIVIM U ČAKOVCU,MOJE PREZIME JAZVIĆ.JA DOLAZIM SA PODRUČJA OPĆINE ODŽAK U SADAŠNJOJ BOS.POSAVINI,NEKADA JE TO PODRUČJE BILO U BANOVINAMA HRVATSKE I U NDH.TOČNIJE POSAVINA JE VIŠE BILA HRVATSKA NEGO ŠTO JE TO PODRUČJE MEĐIMURJA GDJE JA SADA ŽIVIM U ZADNJIH 18 GODINA.POŠTO SAM JA IZ STRADALNIČKE OBITELJI I SAM SAM TEŠKI HRVI 90%,BRAT MI JE POGINULI BOJNIK.U DRUGOM SVJ.RATU MOJI SU GINULI I NESTAJALI U USTAŠAMA I DOMOBRANIMA.JA BI VOLIO DA ZNAM NEŠTO VIŠE O SVOM PREZIMENU,OD KUD NAM SE VUKU KORIJENI.NALAZIM SVIH VRSTA PREZIMENA OD JAZBEC-JAZBIĆ-JAZAVAC ITD,ALI BI VOLIO ZNATI OD KOJEG PREZIMENA JE IZVEDENICA MOG PREZIMENA.POZDRAV SVIMA KOJI NEŠO VIŠE ZNAJU O TOME.JOŠ SAMO TO DA JE U NAŠIM PREZIMENIMA IMA PUNO MAĐARSKIH PREZIMENA,POGOTOVO U PODRUČJIMASJEVEROZAPADNE HRVATSKE I CIJELOG POJASA KOJI GRANIČI SA MAĐARSKOM.
Pozdrav! voljela bih da mi pišete što znate o prezimenu PERAN. Unaprijed Vam hvala!!!
Za pitanja o prezimenima koristite forum, link je na glavnom izborniku.
Poštovani,
ne znam jesam li u pravu, knjigu naime nisam još pogledao, no pretpostavljam kako je recimo, prezime Kušan hrvatsko, pa me zanima koja je veza među perzijskom dinastijom Kušana, te može li se napraviti ikakva usporedba s nekim starovjekovnim prezimenima ili uopće prezimena Horvat? Navodno kako u Mađarskoj postoji najveći broj izvedenica prezimena Hrvat. Nadalje, čini se živo zanimljivo usporediti toponime u današnjoj Hrvatskoj, Ukrajini, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, po nekim navodima Afganistanom, Armenijom, djelomično Turskom i području Kavkaza, te svakako Iranom ( recimo priobalje Makran, gorje Zagros i slično). Jednako tako i nazivlje rijeka u Indiji, Bavarskoj (Odra, Kupa…). Podataka je zaista puno, tema je itrazito zanimljiva. Nadam se kako pitanje neće proći potpuno nezapaženo.
Srdačan pozdrav
Krunoslav Šimunec
ako mogu dobiti informacije porijeklom prezimena rozman takodjer i plemicki grb
Zašto ne čitate odgovore na prethodna pitanja, koja su, kao i vaše, postavljena na krivom mjestu?
Ovdje samo riječ-dvije o raširenosti prezimena Horvat. U Hrvatskoj je ono bez premca najčešće (više od 22.000 osoba u popisu stanovništva 2001), u Sloveniji na drugom mjestu – nakon Novaka, u Madžarskoj vrlo učestalo. Pokojni dr Josip Buturac znao bi reći da je možda i dva milijuna današnjih Madžara (osobito u južnim predjelima te države) potomstvo Slavena, u prvom redu Hrvata, asimilirano “pod krunom svetog Stjepana”.
Treba znati da je još krajem Srednjeg vijeka cijeli kraj od Drave do Kupe i Save bio Slavonija, a Zagreb njen glavni grad. Cijeli prostor od takve Slavonije do Dalmacije (današnja Lika, Kordun, Banovina, zapadna Bosna) pripadao je Hrvatskoj. Pa kad bi iz te Hrvatske izbjeglice pred turskim osvajačem stizali u ondašnju Slavoniju dobijali bi nazive – Hrvat, a madžarski jezik dodavao bi vokal “o” – Horvat.
To je povijest o nastanku naših Horvata.
Još sredinom prošlog stoljeća, Rozmana je u Hrvatskoj bilo samo između Drave i Save, dok su u Sloveniji bili mnogo češći. Za pretpostaviti je da se radi o prezimenu njemačkog podrijetla, ono što bi kod nas bili Ružići.
U “hrvatskom Gotha-almanahu” ( kako neki nazivaju Bojničićev “Der Adel von Kroatien und Slavonien” – Nuernberg 1899, te njegov reprint u izdanju zagrebačkog Golden marketinga) ne spominju se plemići Rozmani, što ne znači da ih neće obuhvatiti naredno izdanje o hrvatskom plemstvu i grbovima, koje za Golden marketing priprema mr.sc. Ružica Kolarević-Kovačić.
interesuje me prezime tomić u bosni i hercegovini
Pa dobro, koliko velika moraju biti slova da shvatite da takva pitanja ne postavljate ovdje, već na forumu?! Zatvaram komentare na ovaj članak!