Spomenica Vošćarkinih – priča o obiteljskoj povijesti

U Valpovu je 21. listopada 2023. godine, u sklopu ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, u kapeli Sv. Trojstva u Dvorcu Normann-Prandau, predstavljena knjiga Zdravka Birovljevića „Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova“.

Kako je dr.sc. Dinko Župan, kao recenzent, predstavljajući knjigu rekao „Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova“ izuzetno je vrijedna knjiga nastala kao inovativan model pisanja obiteljske povijesti, osvježenje je na historiografskoj sceni, ne samo na području Valpovštine.

S predstavljanja knjige Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova

S predstavljanja knjige Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova

Knjiga Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova koja je pred čitateljima plod je nedvojbeno najopsežnijega rodoslovnog istraživanja u Valpovu dosad. Zapravo, tek rijetki rodoslovci, ne samo valpovački, mogli bi ustvrditi da su ovako duboko proniknuli u svijet rodoslovlja. Zdravkova Spomenica je u samom vrhu i po kvaliteti podataka o mnogobrojnim valpovačkim starinačkim obiteljima, prvenstveno Birovljević, ali i o drugim davnašnjim i današnjim stanovnicima Valpova, o njihovim životima, radu i sudbinama.

Knjizi su prethodila dugotrajna i temeljita istraživanja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Osijeku i Župnom arhivu Župe bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije u Valpovu. Početak je bio u Župnom arhivu u studenome 2014. godine i do kolovoza 2019. godine, prema arhivskoj evidenciji korisnika, autor je u Arhivu boravio 129 puta.

S predstavljanja knjige Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova

S predstavljanja knjige Spomenica Vošćarkinih – Birovljevići kroz prošlost Valpova

Sadržaj knjige je raspoređen u tri dijela: tekstualni dio, rodoslovne tablice i prilozi (fotografije, inačice osobnih imena, kazalo prezimena). Tekstualni dio Priče o Vošćarkinima ima sedam poglavlja: prvo o prezimenu i obiteljskom nadimku, pet poglavlja o razdobljima od XVIII. do XXI. stoljeća (1. – 11. generacija) i sedmo poglavlje o obiteljskim zanimljivostima. Uvodno, autor nas upoznaje s nastankom prezimena Birovljević i obiteljskoga nadimka Vošćarkini. Slijedi sažeti prikaz demografske slike Valpova postosmanskog, a potom i drugih razdoblja te se daje opis pojave Birovljeva/Birovljevića u Valpovu u prvoj polovici XVIII. stoljeća. Nastavlja se s podacima o jedanaest generacija predaka odnosno potomaka Birovljevića i njihovom 300-godišnjem udjelu u povijesti Valpova. Pritom doznajemo mnogo o njihovim boravišnim mikrolokacijama, načinu života, stambenim prilikama, zanimanjima, gospodarskim aktivnostima, obrađivanju zemljišta, raširenosti, pismenosti, razvijenosti naselja i njegovom društvenom životu. U odjeljku Zanimljivosti autor vrlo domišljato prikazuje iz kojih obitelji su mlade udavane u obitelj Birovljevića. Također inovativan je i prikaz u koje obitelji su se udavale mlade iz obitelji Birovljević. Ovim je na primjeru obitelji Birovljević posebno naglašena isprepletenost i rasprostranjenost srodničkih veza mnogih valpovačkih obitelji, što je bilo donedavno gotovo nepoznato ili je bilo poznato tek djelomično i to manjem broju Valpovčana.

Nakon šahovskih knjiga Zdravka Birovljevića, monografija Sedma viteška vještina u Valpovu (2002.) i Čar prstena (2011.), knjigom Spomenica Vošćarkinih od istoga autora podaren nam je novi vrijedan doprinos lokalnoj povjesnici Valpova. Ovom knjigom Zdravko je uspio dati vjeran prikaz dijela rodoslovne zavičajne prošlosti kao značajan prilog rodoslovnim istraživanjima. Ujedno, budućim proučavateljima ove problematike ponudio je model kako treba studiozno pristupiti izradi rodoslovnoga stabla, a nama čitateljima omogućio je dragocjena saznanja o jednoj važnoj mikrohistorijskoj temi.

Milan Salajić, Dragan Milošević

Belišće, Valpovo, 29. listopada 2023. godine

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.