Poziv na predstavljanje knjige “Glagoljica prije Ćirila i Metoda”

Pozivamo vas na predstavljanje knjige “” autora Tomislava Beronića, koje će se održati u srijedu, 19. ožujka 2025. u 18:00 sati u dvorani Katalozi Hrvatskog Državnog arhiva, Trg Marka Marulića, 10000 Zagreb.

O autoru

Tomislav Beronić je književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač. Rođen u Vukovaru, a danas živi i radi u Karlovcu. Književnošću se počeo baviti u zrelijim godinama, a njegov opus obuhvaća znanstveno-fantastičnu prozu, satirične romane i putopisne fikcije, no najviše pozornosti posvećuje povijesnim temama, Frankopanima i glagoljici. Autor je “Misala kneza Anža Frankopana”, prvog romana ikad otisnutog glagoljicom ujedno i prve knjige otisnute tim pismom nakon 118 godina, te GlagoMatike, mrežne aplikacije i videoigre za prepoznavanje i zbrajanje brojeva na glagoljici. Član je više društava posvećenih očuvanju hrvatske kulturne baštine, uključujući Družbu Braća Hrvatskoga Zmaja i Družbu čuvara baštine “Frankopani”.

O knjizi

Knjiga “Glagoljica prije Ćirila i Metoda” donosi nova saznanja o podrijetlu najstarijeg hrvatskog nacionalnog pisma. Tomislav Beronić u njoj iznosi argumente koji osporavaju uvriježenu ćirilometodsku teoriju i pruža dokaze u korist jeronimske teorije, prema kojoj je glagoljicu usavršio sv. Jeronim, istaknuti kršćanski učenjak iz Dalmacije. Knjiga donosi i arheološke nalaze koji upućuju na “žensku teoriju nastanka glagoljice”, prema kojoj su ilirske žene kroz stoljeća razvijale simbole koji su kasnije prerasli u pismo.

Zašto je ova knjiga značajna?

Autor je pokazao da:

1. Sveta braća Ćiril i Metod nisu stvorili glagoljicu (jesu ćirilicu, i na tome im svaka čast);
2. Glagoljica nije djelo jednog čovjeka – nastajala je kroz stoljeća;
3. Glagoljica je starija od 9. stoljeća, kada su djelovala Sveta braća;
4. Glagoljicu je usavršio sv. Jeronim, istaknuti kršćanski učenjak podrijetlom iz Dalmacije;
5. Glagoljica je starija i od 4.-5. stoljeća, kada je živio sv. Jeronim;
6. Glagoljica je jedinstveno pismo, jer većina njezinih slova nema uzora ni u jednom drugom poznatom pismu;
7. Oblici glagoljskih slova mogu se pronaći na arheološkim nalazima – brončanim fibulama, kopčama i ilirskoj keramici.

Dođite i otkrijte novo viđenje nastanka glagoljice – teme koja stoljećima zaokuplja povjesničare, lingviste i ljubitelje hrvatske kulturne baštine.

Radujemo se vašem dolasku!