Otvorena izložba “Dvadeset godina traganja za obiteljskim povijestima”
Pedesetak članova i prijatelja Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović” okupilo se u utorak, 16. rujna u auli Hrvatskog državnog arhiva (HDA) na svečanom otvaranju izložbe u povodu dvadesete obljetnice postojanja naše udruge. Ravnatelj Arhiva dr. sc. Dinko Čutura pozdravio je nazočne ističući važnu ulogu arhiva u očuvanju povijesne, a saim tim i genealoške građe. Predsjednik Društva, prof. dr. sc. Marko Rimac, koji je član Društva gotovo od samog početka, govorio je zatim ukratko o njegovu radu tijekom protekla dva desetljeća. Zatim se okupljenima obratio i autor izložbe, Vladimir Matek objasnivši što ga je ponukalo da se počne baviti rodoslovljem iako je po diplomi liječnik, a radni je vijek proveo u novinarstvu i diplomaciji pozivajući nazočne da posebnu pozornost obrate i na sadržaj prikazan u vitrinama, posebno onoj u kojoj je na preslikama prikazan rad Pavla Rittera Vitezovića kao rodoslovca…
Predsjednik Društva prof. dr. Marko Rimac govori na otvaranju izložbe
Sva tri govornika naglasila su i dobru suradnju HDA i HRD od samih početaka do danas. Zaista, među osnivačima društva 2005. godine bili su tadašnji ravnatelj HDA dr. sc. Josip Kolanović i više djelatnika Arhiva, adresa na kojoj je HRD prijavljen kao udruga adresa je samog A rhiva (Trg Marka Marulića 21), najveći broj predavanja organiziranih u okviu HRD-a održan je u prostorijama HDA, a potpora Arhiva bila je više nego dragocjena i u pripremi ove izložbe.
Sama izloba sastoji se od šesnaest tabli na kojima su prikazane pripreme za osnivanje, samo osnivanje 15. lipnja 2005. godine i onda po temama pregled raznih aktivnosti. Riječ je o ukupno više od 160 predavanja na razne rodoslovne ili srodne povijesne teme, sedam rodoslovnih konferencija, šezdesetak knjiga o genealoškim istraživanjima koje su objavili članovi Društva, više izleta na razne povijesne lokalitete itd.
Dio članova i prijatelja HRD-a na otvaranju izložbe: neki su bili i među osnivačima
Na jednoj od tabli prikazan je život i rad Pavla Rittera Vitezovića – povjesničara, diplomata, tiskara, bakropisca i ratnika – što je dopunjeno preslikama njegovih rodoslovnih uradaka zbog kojih ga se i smatra začetnikom naše genealogije. U jednj od vitrina prikazana je naslovna stranica njegova “Traktata o knezovima krbavskim iz roda Gušića”, knjige tiskane 1700-te godine u Ljubljani i koja se čuva u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupijem, do obiteljskih stabala i rodoslova obitelji Makar i Vojnović (iz ove potonje je potekla njegova supruga) koje je pridodao otisku svoje knjige “Oživljnea Hrvatska” (Croatia Rediviva), a koji se sada čuva u Sveučilišnoj knjižnici u Bologni, u ostavštini grofa L.F. Marsiglie s kojim je Vitezović u ime austrijske krune iscrtavao razgraničenje s Otomanskim carstvom nakon mira u Srijemskim Karlovcima.
Osim na Vitezovića, po kojem je HRD i nazvan, izložba je i podsjednik na članove Društva koji na žalost više nisu među nama, a koji su svojim radom i aktivnostima obilježili prve godine rada, od inicijatora i jednog od utemeljitelja Mladena Pavera, preko prvog predsjednika akademika Petra Strčića i akademika Petra Šimunovića koji je bio među incijatorima, te članova koji su uz Pavera nosili dio aktivnosti tih prvih godina, poput Ljudevita Mezea, Božidara Ručevića i drugih. Kroz pregled predavanja i drugih aktivnosti može se vidjeti i koji su članovi od njih preuzeli “štafetu” i nosili je do današnjih dana unatoč svim teškoćama s kojima se HRD posljednjih godina suočavao: pandemija COVID-a, posljedica dvaju potresa itd.
Prve dvije od ukupno 16 tabli
Na kraju te male ceremonije predsjednik Izvršnog odbora HRD-a Tomica Hap pozvao je nazočne i na mali domjenak, tijekom kojeg su članovima Društva, posebno onima najstarijim po stažu, uručene i knjižice u kojima su dva desetljeća rada udruge prikazana kronološki.
Članovi i prijatelji Društva koji su zbog nekih obveza ili drugih razloga bili spriječeni da dođu na otvaranje izložbe, mogu se javiti u Izvršni odbor radi dogovora o preuzimanju te spomen-knjige (bogato ilustriranih stotinjak stranica u tvrdom uvezu).
