Inoslav Bešker: Kako nastaje prezime


Sljedeći tekst prenesen je s dopuštenjem autora sa stranica Jutarnjeg lista i autorovog bloga.

Pitanje čitatelja: Molio bih vas da mi kažete nešto o porijeklu prezimena Mikac i Crnković. Mladen Mikac (20-VII-2008)

Mikac je patronimičko prezime, tvoreno izravno iz osobnog imena Mikac, zasvjedočenoga u dalmatinskoj Hrvatskoj veoma rano. U hrvatskoj povijesti poznati su, među inima, Mikac Mihaljević, slavonski ban 1325-1343, ali podrijetlom Rusin (iz Potkarpatske Ukrajine), te zagrebački kanonik i generalni vikar nadbiskupije Mikac koji je 1591 obranio tvrđavu Sisak od napada Hasan-paše Predojevića. Mikac je deminutiv hipokoristika Mika, koji može potjecati od više kršćanskih osobnih imena.

Mika, kao i Miha, može biti skraćenica židovskog imena Mihael ("Tko kao El?", u značenju: "Nitko nije ravan Bogu"). U kršćanskom vjerovanju to ime nosi arkanđeo (ili arhanđeo), zapovjednik nebeskih vojski, a njegovo ime se u Hrvata najčešće uvriježilo u obliku Mihovil (Mijovil, Miho, Mijo), ali bilo je i drugih oblika (prezime Mikelić, prispjelo iz Like u Vranjic, a zasvjedočeno i u Baniji, upućuje na romanski oblik Mikel; na vlaško podrijetlo upućuje i činjenica da Mikelića ima i katolika i pravoslavnih).

Mika može biti i skraćenica imena Mikula, potekloga od grčkog imena Nikolaos ("Pobjednik nad pukom"). Taj oblik, u kojemu "n" zamjenjuje "m", široko je zasvjedočen među zapadnim Slavenima (Mikolaj u Poljaka, Mikulaš u Slovaka i Hrvata kajkavaca, Mikula u Hrvata čakavaca). Na taj su oblik naletjeli Madžari u doba svog doseljavanja i kristijanizacije, pa je i u njihov jezik preuzet kao Miklós. Moguće je da su ga Slaveni preuzeli (i) od prethodno romaniziranih kršćana na terenu na kojemu su se naselili (na što upućuje prijelaz iz "o" u "u", možda po sazvučju s romanskim tvorbenim dočetkom "ul"). Iako se taj oblik imena uglavnom izgubio, osim u nekim lokalitetima na kopnu (Sv. Mikula u splitskome Velom Varošu), te u čakavskome hrvatskome na nekim još dalmatinskim otocima, svjedoče ga mnoga prezimena: Mikulandra, Mikulandrić, Mikulić, Mikuličić, Mikuličin itd., a u Split je iz Češke uvezeno i prezime Mikulka.

I ime Mikac je dalo više prezimena, od kojih su najčešća Mikac i Mikačić.

Crnković je po svoj prilici nadimačko prezime, motivirano crnom kosom odnosno tamnom puti rodonačelnika, koga su očito zvali Crnko. Ta je osobina dala mnoga prezimena nazočna u Hrvatskoj: korijen "črn/crn" nalazi se i u prezimenima Črnja, Crnić, Crnko, Crnobori, korijen "vran" u prezimenu Vranac (ne treba ga brkati s kršćanskim imenom Vrane/Vranjo koje je urodilo mnogim prezimenima: Vranić, Vranjić, Vraničić, Vranješ, Vranešić, Vranešević, Vranković itd. – dok su prezimena Vranicki, Vranjican i Vranyiczany toponimska, vezana uz lokalitet, vjerojatno Vranjica, Vranica, Vrana…). Istoga semantičkoga ali inojezičnog podrijetla su u našem arealu prezimena Karadža i Karadžić (turski "kara" = crn), Fekete (madžarski), Švarc i Schwartz (njemački), Denegri i Nigro (latinski "niger" = crn; Toma Niger bio je Marulićev prijatelj, hrvatski diplomat, biskup skradinski pa trogirski, iz obitelji koja se od XII stoljeća spominje pod nadimačkim patronimicima Crnota odnosno Crneha) itd.

Naslovna fotografija: Jutarnji list

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.