Prezime Ćorluka

Croatia vs. Portugal, 10th June 2013
Vedran Ćorluka (Izvor: Wikipedia)

Prezime Ćorluka ima 750 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 855. po redu prezime u Hrvatskoj.

Najviše ih je: u Zagrebu (67, 184), Slavonskom Brodu (26, 70), Sesvetama (20, 58), Osijeku (8, 26), Vinkovcima (8, 23), Požegi (8, 22), Čajkovcima pokraj Vrpolja i Čepinu pokraj Osijeka po (6, 21), Vrbanji pokraj Županje (7, 19), Vrpolju pokraj Slavonskog Broda (5, 18).

Prena M. Nosiću prezime s jezičnog motrišta podrijetlom je iz turskog jezika, u kojem je ćorluka osoba s izraženim prkosom, inatom i tvrdoglavošću (turski kor-luk = sljepilo, zaslijepljenost). [1]

N. Mandić je pak uvidom u crkvene matice utvrdio da su hercegovačke Ćorluke nastale u Grudama (zapadna Hercegovina) od 26-člane obitelji Luke Majića, a očito je, tvrdi taj autor, da je Luka bio ćorav pa je tako nastalo prezime Ćorluka (ćoravi Luka). [2]

U Grudama je biskup fra Pavo Dragićević u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/1742. godine zabilježio 26-članu obitelj Luke Majića, a biskup fra Marijan Bogdanović u svoj popis iz 1768. godine uvrstio je 20-članu obitelj njegova sina Lovre, uz čije ime je upisano novo prezime Ćorlukić (duži oblik prezimena), a u Vrhovima pokraj Dervente (stara župa Velika) zabilježena je devetočlana obitelj Nikole Ćorlučića. [3]

U maticama župe Velika prvi upis Ćorluka dogodio se 1. veljače 1768. godine, kada se Nikola Majić oženio Ivanom Ćorlukom iz Ljupljanice (tada Ljupljnice kao posebnog naselja nema ni u Dragićevićevu ni u Bogdanovićevu popisu).

U popisu biskupa Bogdanovića iz 1768. godine u Vrhovima je upisan Nikola Ćorlukić a u Modranu čak četiri Majića obitelji: Nikolina s 12, Ilijina s 10, Petrova s 12 i Šimunova s 18 duša, koji se možda još nije odlučile za novo prezime Ćorluka ili pak uopće ne kane to učiniti. Učestaliji upisi prezimena Ćorlukić odnosno Ćorluka uslijedili oko i iza 1800. godine.

U maticama stare župe Velika pokraj imena Kate Ćorluke, koja je vjerojatno kao udovica bila i domaćin svoje obitelji, upisano je mjesto podrijetla Posušje, koje je bilo sjedište ovećeg turskog prostora zvanog Bekija, u kojem se nalazilo i tadašnje selo Grude, starina tog mladog roda. [4]

Dakle njihovi su potomci upisivani u crkvenim maticama i u zapadnoj Hercegovini i u Bosanskoj Posavini s novim prezimenom Ćorlučić (Ćorlukić) koje je s vremenom „skraćeno“ u Ćorluka.

Čini se da su sve Ćorluke, bez obzira gdje su, istog, hercegovačkog podrijetla.

Iz sjeverne Bosne, navlastito iz općina Derventa i Doboj te iz Gruda u zapadnoj Hercegovini, Ćorluke doseljavaju u Hrvatsku, ponajviše u Zagreb, Sesvete, Osijek, Slavonski Brod i njegovu okolicu, Požegu, Vinkovce, Čepin pokraj Osijeka, Vrbanju pokraj Županje, gdje su prema popisu iz 2001. godine i najbrojniji pripadnici tog roda. To je iseljavanje bilo posebno snažno devedesetih godina prošlog stoljeća, kad su srbočetnički agresori okupirali derventsko-dobojski dio Posavine.

U 21 naselju zagrebačkog područja popis iz 2001. godine zabilježio je 116 Ćorlukinih obitelji s 338 duša, što je podosta više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Najviše ih je: u Zagrebu (67 duša, 367 duša), Sesvetama (20, 58), Ivanjoj Reci (3, 12), Dugom Selu (3, 11), Prikraju pokraj Brckovljana (3, 10) itd.

Što se pak tiče Slavonije, tu je popis iz 2001. godine u 28 naselja pet slavonskih županija zatekao 110 Ćorlukinih obitelji s 308 duša, što je također podosta više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Ovom prigodom navodimo mjesta s 10 i više Ćorluka: u Čajkovcima (šest obitelji, 21 duša), Čepinu (6, 21), Dubovcu (3, 12), Gornjoj Vrbi (3, 12), Osijeku (8, 26), Požegi (8, 22), Slavonskom Brodu (26, 70). Velikoj (3, 15), Vrbanji (7, 19), Vrpolju (5, 18).

Spominjemo i još dvije manje skupine Ćorluka: dalmatinsku (devet naselja, 14 obitelji, 46 duša), primorsko-istarsku (6, 9, 22), a najviše ih je: Splitu (pet obitelji, 13 duša), Kaštel Sućurcu (2, 8); Jušićima i Rijeci po (2, 6) itd.

Važnija literatura:

  1. M. Nosić, Prezimena zapadne Hercegovine, Rijeka 1998.
  2. N. Mandić, Podrijetlo hrvatskih rodova u Širokom Brijegu i okolici, Mostar-Široki Brijeg 2002.
  3. A. Zirdum, Prezimena katoličkog življa plehanskog kraja od 1760. do 1810. godine; Monografija Plehana, Plehan 1987.

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. Tibos says:

    Vrsni onomasticar sc.Domagoj Vidovic izvodi prezime Corluka od nadimka”coravi Luka”:
    http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/160163/tragom-predaka-pet-tisuca-potomaka-prvih-splicana-zivi-danas-u-gradu

    ,sto je vjerojatno tocnije nego da je ono izved. od tur.kor”slijep”(<pers.kur"slijep")+tur.suf.-luk(-lik);corluk"prkos,inat,tvrdoglavost"(A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez.,Sarajevo,1985,str.195-196.));"tur.korluk-1.sljepoca,sljepilo.2.nepaznja,nemarnost"(Dr I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,,Tuzla,2009,str.234.)

  2. Irenej Ćorluka says:

    Ćorluke su također prisutne u gradu Sveta Nedelja kod Samobora. 7 obitelji, 27 duša!
    Svi su protjerani iz Dobojsko – Derventskog kraja.

    Lp
    Irenej Ćorluka

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.