Prezime Červar


Lino Červar. Izvor: Wikipedia

Većina Hrvata do početka 21. stoljeća ili posve precizno do pojave Line Červara, koji je u međuvremenu postao najtrofejnijim rukometnim trenerom na svijetu, nije ni znala da postoji to prezime. Međutim kad je Lino s hrvatskim rukometnim genijalcima zaslužio zlatnu kolajnu na svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. godine i kad su se godinu kasnije u Ateni njegovi momci okitili zlatnim odličjem, Červar je postalo hit prezime u Hrvata a i šire, kako se to često zbori.

Međutim imenica Červar zabilježena je mnogo ranije od prezimena, i to kao ekonim (nazivi naselja) na dva mjesta u Istri.

Pokraj Poreča je uvala Červar, u kojoj je u I. stoljeću, kako je istražila V. Giradi Jurkić, radila rimska uljara i keramička peć. Povijesne okolnosti nisu išle na ruku uvali Červar, koja čak do početka 19. stoljeća nije bila nastanjena. Tada su izgrađene dvije gospodarske zgrade (u jednoj je radila i gostionica), a 1970. godine na tom mjestu je podignuto novo naselje za 6500 stanovnika, što je bio prvi primjer cjelovite izgradnje sezonskog grada u Istri. Apartmanske građevine prodane su na tržištu kao kuće za odmor (vikendice), da bi u vrijeme Domovinskog rata bile utočište brojnim izbjeglicama i prognanicima. U novije pak vrijeme sve se više od sezonskog pretvara u stalno naselje sa službenim nazivom Červar Porat, u kojem je popis stanovništva iz 2001. godine zatekao 593 stanovnika, među kojima nema onih što se prezivaju Červar.

U općini Kanfanar, također u Istri, naselje je Červari, smješteno sedam kilometara sjeverozapadno od općinskog središta Kanfanara, a u kojem prema popisu iz 2001. godine prebiva 41 stanovnik, od kojih se njih 10, organiziranih u tri obitelji, preziva Červar.

Inače u 32 naselja u Republici Hrvatskoj živi 71 obitelj i 208 duša s prezimenom Červar. Starina tog roda je u Červarima, odakle su se raselili, ponajviše po Istri.

Nabrojniji su: u Puli (11 obitelji, 29 duša), Bužiniji pokraj Novigrada (10, 22), Jakovici pokraj Tinjana (3, 14), Pazinu (5, 12), Brajkovićima pokraj Pazina (3, 11), Kanfanaru i Červar Portu po (3, 10).

Danas u Delićima pokraj Vrsara, gdje je 1950. godine rođen Lino, živi samo jedna osoba s prezimenom Červar.

S jezičnog motrišta prezime Červar je izvedeno od imenice črv (červ), kako istarski čakavci, a i dio naših kajkavaca nazivaju crve (Vermes ili Helminthes). Dakako u praslavenskom, ali i u staroslavenskom jeziku taj naziv je glasio č6rv6 (6 = stari slavenski poluglas, očuvan primjerice do danas u ruskom jeziku), zatim u češkom i ruskom červ, poljskom czerw itd.

Hrvatski književni jezik opredijelio se za štokavski oblik crv, dok su neki naši čakavski i kajkavski govori sačuvali i starije oblike črv i červ, s napomenom da je „e“ nastalo od poluglasa (6), kao primjerice u toponimima i prezimenima (ekonimi Červari i Červar Porat; prezimena Červar, Červek, Červik, ali i prezimena koja su nastala od pridjeva crven odnosno čarven, červen (Červen, Červenka, Červenko, Červeny, Červenjak, Červinek, Červinka, Červinski).
Zanimljiv je i jezični postanak našeg pridjeva crven, -a, -o. Pojednostavljeno to izgleda ovako: nastao je od imenice crv i pridjevskog dometka –en; veza između crva i pridjeva crven uspostavlja se preko dvije vrste crva, što se u zoologiji zovu Coccus ilicis i Coccus polonicus, a karakteristični su po purpurnoj (žarko-crvenoj) boji, koju sami proizvode. Dakle crven je onaj koji je boje crva.

Červar prema jezičnom postanju pripada skupini prezimena, kojima se označuje vršitelj radnje (Lonč-ar, Opanč-ar, Puc-ar, Rešet-ar, Sud-ar, Stup-ar, Zdil-ar ili zanimanje (Goved-ar, Kol-ar, Kuh-ar, Ovč-ar, Mlin-ar, Polj-ar, Pud-ar, Vol-ar, Torb-ar.
Dakle prezime Červar s jezičnog motrišta je nastalo tako da je imenici červ dodan dometak –ar i ona tada može značit lovac na crve, što se posve uklapa u ambijent uvale Červar, u čijem se moru love crvi, koji će poslužiti kao mamac u ribolovu.

Literatura

  1. P. Skok, Etimologojski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, tri knjige, Zagreb 1971-1973.
  2. Hrvatski enciklopedijski rječnik (više autora), Zagreb 2003.
  3. Leksikon naselja Hrvatske, knjiga I., Zagreb 2004.
  4. Hrvatska opća enciklopedija, knjiga II. (Be-Da), Zagreb 2000.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. Branimir Červar says:

    Cervus – lat. jelen
    Na pogrešnom ste tragu. U Italiji postoje brojni toponimi Cervar, Cervera, Porto Cervo… a u Liguriji se nalazi istoimeno selo Cervari, te prezime Cervar.

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.