Prezime Glasnović

glasnovic
Josip Glasnović. Screenshot: HRT

Prezime Glasnović ima 1099 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 503. hrvatsko prezime.

Glasnovića je najviše: u Zagrebu (189 obitelji, 770 duša), Kistanju pokraj Knina (19, 205), Šibeniku (5, 25), Osijeku (5, 24), Požegi (3, 18), Splitu (3, 18), Dubrovniku (3, 12), Sesvetama (4,11), Trogiru (2, 10), Dugom Selu (1, 10).

Prezime je s jezičnog motrišta nastalo od pridjeva glasan, -a, -o sa značenjem koji je dovoljno snažno izgovoren, sviran ili slično da se čuje, čujan. Vjerojatno je riječ o nekom koji je bio prepoznatljiv po jakosti govora. M. Šimundić navodi i osobno ime Glasinka.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Glas, Glasić, Glasinović, Glasovac, Glasović, Glasovik.

S porastom od 546 posto Glasnovići su u posljednjih šezdeseatak godina zabilježili najveći porast među svim hrvatskim rodovima. To je prezime u popisu iz 1948. godine imalo dvjestotinjak duša u Hrvatskoj, dok je popis iz 2001. godine zatekao gotovo 1100 stanovnika s prezimenom Glasnović.
Glasnovići su taj porast ostvarili doseljavanjem s Kosova, iz Janjeva: u Zagreb (189 obitelji, 770 duša) i Kistanje pokraj Knina (19, 205), a navlastito masovno pri raspadu jugoslavenske državne tvorevine krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. stoljeća.

Inače naseljavavanje Hrvata na Kosovo veže se uz osnivanje srednjovjekovnih dubrovačkih i kotorskih rudarskih i trgovačkih naseobina, iz kojih su se razvile dvije veće hrvatske zajednice: jedna je na području Skopske Crne gore sa središtem u Letnici a druga u najvećem hrvatskom naselju na Kosovu, gradiću Janjevu. Janjevski Hrvati postali su nadaleko poznati po svom trgovačkom i obrtničkom umijeću (kujundžinstvo), što je uvjetovalo i njihovo naseljavanje i u urbanim sredinama u Hrvatskoj.

Devet naselja zagrebačkog područja popis iz 2001. godine zatekao je 200 Glasnovića obitelji s 809 duša, a gotovo su svi nastanjeni u Zagrebu (189 obitelji, 770 duša), Sesvetama (4, 11), Dugom Selu (1, 19) itd.

U Dalmaciji, u osam mjesta živi 35 Glasnovića obitelji sa 180 duša, a najviše ih je: u Kistanju (19 obitelji, 105 duša), Šibeniku (5, 25), Splitu (3, 18), Dubrovniku (3, 12), Trogiru (2, 10) itd.

Spominjemo još i slavonske Glasnoviće: pet naselja, 15 obitelji, 59 duša), a najbrojniji su: u Osijeku (pet obitelji, 24 duše), Požegi (3, 19) itd.

Prezime Glasnović u latiniziranom obliku Vocensis (latinski vox, -cis, f. = glas) spominje se u 16. stoljeću, kada je starom Duvanjskom biskupijom upravljao splitski franjevac Danijel Vocensis (Glasnović). Priča o njemu zbog svoje zanimljivosti zaslužuje i malo više prostora.

U pismu od 24. prosinca 1551. godine duvanjskim knezovima Grguru Lučiću i Pavlu Vukoviću papa Julije III. (1550-1555) obavještava ih da je 2. prosinca 1551. godine imenovao Danijela Glasnovića (Vocensis), splitskog franjevca za duvanjskog biskupa, kojeg su oni prigodom nedavnog posjeta Rimu i predložili. [1] Naime već pedesetak godina duvanjski biskupi zbog osmanlijskog zuluma ne smiju ni kročiti u svoju biskupiju, pa su, uz ostalo, vjernici ostali bez sakramenta krizme. Duvnjacima je dakle trebao biskup koji će doći u svoju biskupiju, što je nakon zaređenja u Rimu fra Danijel Glasnović i učinio 1552. godine. Zbog nezapamćenih osmanlijskih nasilja početkom Ciparskog rata 1570. godine da bi spasio živu glavu, morao je pobjeći iz Duvna te se preko Mostara i Ljubuškog tajno prebacio u Dalmaciju. Turci su u znak osvete zapalili stare franjevačke samostane u Mostaru i Ljubuškom. U Korčuli je Glasnović uhićen i zatočen u tursku tamnicu u Vrgorcu, iz koje su ga velikom otkupninom spasila subraća franjevci.

Kad je 1575. godine imenovan biskupom grada Moroa u južnoj Italiji, na sjednici kardinalskog zbora pod presjedanjem pape Grgura XIII. odano mu je priznanje da je 500 katolika svoje biskupije izbavio od turskog zuluma i smjestio ih u Napuljskom Kraljevstvu. Umro je 1577. godine u sjedištu svoje biskupije u južnoj Italiji.

U vezi s dvama sličnima hrvatskim prezimenima pitanje: Jesu li bračko-hvarski Glasinovići i neretvanski Glasovići potomci splitskih Glasnovića (Vocensisa)?

Popis iz 2001. godine zatekao je Glasinoviće u sedam dalmatinskih naselja s 18 obitelji i 47 duša: u Bolu (četiri obitelji, pet duša), Nerežišću (1, 4), Jelsi (2, 7) i Starom Gradu (1, 4), a Glasoviće u četiri tri naselja s 11 obitelji i 28 duša: u Opuzenu (8, 20), Buk Vlaci (1, 4) i Gradcu (1, 3) i Kistanju (1, 1).

Najvažnija literatura:

  1. Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske, Zagreb 1976.
  2. Hrvatski prezimenik: pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća, Zagreb 2008.
  3. M. Šimundić, Rječnik osobnih imena, Zagreb MMVI.
  4. I Bagarić, Duvno-povijest župa duvanjskog samostana prugodom 150, obljetnice današnje župe Duvno 1839-1989-. Duvno 1989.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.