Prezime Letica

Dvadesetgodišnji vratar splitskog Hajduka Karlo Letica zahvaljujući izvanrednim obranama na golu matičnog kluba, gdje dospio po onoj narodnoj: dok se jednima ne smrkne, drugima ne svane, prometnuo se u trenutačno najzastupljeniju medijsku zvijezdu među sportašima ne samo kod nas već i u svijetu. Njegov podvig u obliku pobjednosnog gola iz igre u petoj minuti produžetka na prvenstvenoj utakmici protiv zagrebačke Lokomotive svjetski mediji proglasili su senzacijom prvog reda, koja je mlađahnom Letici povećala cijenu na nogometnom tržištu do iznosa od kojih boli glava. Izgleda da će sve završiti tako da će najperspektivniji vratar na svijetu ubrzo obavljati poslove među vratnicama najboljeg svjetskog nogometnog društva madridskog Reala. Zapis o prezimenu Letica pripremio je naš suradnik Ante Ivanković iz Splita.

Prema popisu iz 2001. godine u 63 naselja Republike Hrvatske živi 195 obitelji i 393 duše s prezimenom Letica.

Najviše ih je: u Zagrebu (52 obitelji, 133 duše), Splitu (21, 57), Podgori (20, 45), Makarskoj (8, 19), Omišu (3, 14), Slavonskom Brodu (9, 14), Čepinu (3, 10), Osijeku (4, 10), Rijeci (3, 9), Sisku (7, 9), Petrinji (5, 9) i Piškorevcima pokraj Đakova (2, 9) itd.

S jezičnog motrišta prezime Letica prema M. Nosiću izvedeno je od leto, kako se naziva „dio muške odjeće koje završava suknjom, kako je to vidljivo na stećcima; dio odjeće koji slobodno visi niz tijelo – prednje i stražnje leto; obod klobuka.[1]

Prema I. Ostojiću prezime je nastalo od Leta (lat. Laeta), imena majke Ivana Polikarpa Severitana, humaniste, pjesnika, polihistora, filozofa iz Šibenika (oko 1472 – prije 1526). Ime je izvedeno od latinskog pridjeva laetus, -a, -um veseo, raspoložen, radostan, zadovoljan i odgovara hrvatskom imenu Vesela.[2]

Godine 1682. godine u Rogoznici pokraj Šibenika zabilježeno je dvoriječno prezime Ercegovčić Letica.[3]

Letice tomislavgradskog područja sačuvali su predaju da je njihovo prezime izvedeno od Leto, kako je glasio nadimak izvjesnog jednog njihova pretka, iznimno hitrog, pa je pri kretanju djelovao kao da više leti nego hoda.

Slična jezičnog postanja su i prezimena: Let, Ketaj, Letava, Lete, Letec, Leteci, Letić, Letilović, Letina, Letinčić, Letinić, Letis, Letiš, Leto, Letoja, Letović Letunica, Letunić, Letunović itd.

Letica je pretežito dalmatinsko prezime, jer u 17 naselja tog kraja prebiva 69 Letičinih obitelji s 190 duša, što je više od polovice svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Letice se na svojoj starini u Podgori spominju 5. studenog 1695. godine: devetočlana obitelje Nikole Letičića (u izvorniku Nicolo Leticich).[4]

U Podgori su 1733. godine zabilježene tri obitelji tog roda s preoblikovanim prezimenom Lebicich: Markova sa sedam, Ivanova sa šest i Kristoforova s pet duša.[5]

U Stanju duša župe Podgora iz 1802. godine upisano je pet obitelji s prezimenomLetičić (u izvorniku Leticic): Josipa pokojnog Ivana s 12, Jure pokojnog Ilije s 13, Bartula pokojnog Ilije i Ilije pokojnog Antuna s po tri i Marka pokojnog Nikole sa šest duša. [6]

Od podgorskih Letica je hrvatski admiral Sveto Letica (1926-2001) i poznati hrvatski ekonomist, publicist i sveučilišni profesor Slaven Letica (1947). Mladi Hajdukov vratar i nada hrvatskog i svjetskog nogometa Karlo Lrtica (1997) je od Letica iz Omiša.

Letice na šibenskom području zabilježene su 1682. godine u Rogoznici s dvoriječnim prezimenom Ercegović Letica, što na svoj način potvrđuje da pradavnu starinu tog roda treba tražiti u Hercegovini.

Inače popis stanovništva iz 2001 godine zatekao je Letice na šibenskom području: u Šibeniku i Vodicama po (jedna obitelj, pet duša) i Pirovcu (1, 4).

Druga (ne)srodna skupina Letica živi na Duvanjskom polju (danas područje općine Tomislavgrad), a starinom su iz Brišnika, iako je za sada najstariji poznati Letica zabilježen u nedalekom Mrkodolu. Naime u matici umrlih stare župe Duvno sa sjedištem u Seonici zabilježeno je bosančicom: „ Markodo, 28. listopadas 1827. godine pođe s ovog svijeta p(okojni) Ivan Letica od godina 89 i bi ispoviđem i pokopan u grebju istog sela.“[7] Dakle Ivan Letica je rođen 1738, godine.

Na starini duvanjskih Letica u Brišniku je fra Pavo Dragićević u svom popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/1742. godine zabilježio dvije obitelji s prezimenom Letica (Letiza): Jakovljevu sa 17 i Martinovu s osam duša[8]

Godine 1768. biskup fra Marijan Bogdanović u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji ostavio pisani spomen o izravnom susretu s jednim od Letica. „Nakon putovanja od sat i pol došli smo, zapisao je biskupski tajnik fra Jozo Tomić (vjerojatno iz brišničke obitelji hajduka Mijata Tomića) u selo Brišnik i tamo nas je katolik Ivan Letica primio u svoju staju; u jednoj njezinoj polovici nalazili su se konji a u drugoj smo ostali mi; i tu smo prenoćili.“[9] Osim obitelji biskupovog domaćina Ivana Letice, koja je imala 28 duša, u Brišniku se te 1768. godine upisane još tri obitelji s tin: Martinova s 14, Andrijina s 10 i Nikolina s osam duša.“[10]

Osim 60-ero brišničkih Letica 1768. godine zabilježeno je još 18 pripadnika tog starog duvanjskog roda, i to u susjednom selu Cebari: 18-člana obitelj Grge Letice.[11]

Sadašnje Letice u Kovačima pokraj Tomislavgrada potomci su nekadašnjih njihovih prezimenjaka iz Cebare.

Od duvanjskih Letica nastala su u Brišniku i dva nova roda: Prljevići i Ćukovići.

LITERATURA:

  1. M. Nosić, Prezimena zapadne Hercegovine, Rijeka 1998., str. 211.
  2. M. Ujdurović, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002.,
  3. Matica umrlih župe Duvno iz 1827. Godine, Arhiv Franjevačke provincije u Mostaru
  4. D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Roma-Chicago 1962., str. 27.
  5. I. Bagarić, Duvno-povijest župa duvanjskog samostana, Duvno 1989., str. 132.
  6. I. Ostojić, Onomastika šibenskog kraja, podlistak, treći nastavak; Zbornik Kačić Split 1989/1990, sv. XXI-XXII.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *