Grabari i Kitarovići

Ako ustvrdimo da je Kolinda Grabar Kitarević jedna i jedina, onda se teško išta drugo može zaključiti osim da je to samo još jedan doprinos u nastojanjima njezinih, kako se to moderno kaže fanova, da ta šarmantna gospođa postane presjednicom Republike Hrvatske. Ali uopće nije tako, već je posve točno da je Kolinda Grabar Kitarović prema popisu stanovništva iz 2001. godine jedan i jedini stanovnik Republike Hrvatske s tim dvoriječnim prezimenom, a stalno joj je prebivalište u Rijeci.

Kolinda Grabar Kitarović rođena 1968. godine u Rijeci s djevojačkim prezimenom Grabar, a kad se udala 1996. godine za Jakova Kitarovića dopisala je svom još i muževo prezime. U njezinoj četveročlanoj obitelji, preostala tri člana (muž Jakov, djeca: Katarina i Luka) imaju prezime Kitarović i nisu imali razloga da uzmu i suprugino odnosno majčino prezime.

kgkKolinda Grabar Kitarović, izvor: Wikipedia

To je dvoriječno prezime sastavljeno od dva prezimena: Grabar i Kitarović.

Prezime Grabar

Prema popisu iz 2001. godine ima ga 898 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 669. hrvatsko prezime.

Grabara je najviše: u Zagrebu (22 obitelji, 59 duša), Čakovecu (23, 54), Varaždinu (21, 50), Rijeci (24, 49), Vrbnom pokraj Bednje (12, 46), Puli (14, 37), Podhumu pokraj Jelenja (13, 36), Donjem Knegincu pokraj Varaždinskih Toplica (9, 21), Gonjem Knegincu (6, 21), Novom Selu na Dravi pokraj Čakoveca (6, 19).

Prezime je s jezičnog motrišta izvedeno od njemačkog Graben sa značenjem jama, jarak, prokop, rupa, a grabar je u dijelu hrvatskih govora naziv zanimanja: onaj koji kopa grabe, kopač graba, grabokopač.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Grabac, Grabačić, Grabajčić, Grabanja, Grabarević, Grabarić.

Jedan od najstarijih a možda i najstariji spomen prezimena Grabar sačuvan je u popisu kmetskih zgarišta u stubičkom kraju nakon seljačke bune Matije Gupca: u njemu je 1567. godine upisano i pusto zgarište udovice pokojnog Benedikta Grabara iz Krčevine pokraj Oroslavlja.[1]

U Hrvatskom zagorju popis iz 2001. godine zatekao je u Gornjem Jesenju četveročlanu obitelj te u Jurjevcu, Poznanovecu i Vinipotoku po jednu osobu s prezimenom Grabar.

Prezime Grabar u Međimurju se pojavljuje stotinjak godina kasnije: 1660. godine, kada je u Čakovecu zabilježen današnji grafijski oblik Grabar; taj je oblik upisan 1712. i 1717. godine u Donjoj Dubravi. Od tada pa do danas Međimurci s tim prezimenom služe se samo s grafijskim oblikom Grabar.[2]

Popis iz 2001. godine zatekao je u 17 međimurskih naselja 59 obitelji i 165 duša s prezimenom Grabar, a najviše ih je: u Čakovecu (23 obitelji, 54 duše), Novom Selu na Dravi (6, 19), Strahoninecu (4, 15), Totovecu (3, 10), Novom Selu Roku (4, 8), Podturenu (2, 8), Pribislavecu (2, 8) itd.

Grabar je i prezime varaždinskog područja sa starinom u Varaždinu. Popis iz 2001. godine zabilježio je u 20 naselja tog kraja 80 Grabarovih obitelji sa 221 dušom, što je četvrtina svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Ovom prigodom navodimo samo mjesta s 10 i više Grabara: u Varaždinu (21 obitelj, 50 duša), Vrbnom pokraj Bednje (12, 46), Donjem Knegincu (9, 21), Gornjem Knegincu (6, 21), Varaždin Bregu (5, 13), Ivanecu (6, 11), Trnovecu (4, 11) itd.

I sadašnji Grabari na zagrebačkom području: pet naselja s 28 obitelji i 78 duša (u Zagrebu (22 obitelji, 59 duša) pretežito su varaždinskih korijena.

Možebitna buduća predsjednica Republike Hrvatske je od Grabara s područja Grobinšćine pokraj Rijeke ili posve precizno iz Lubarske, sela općine Jelenje, u kojem prema popisu iz 2001. godine živi samo jedna osoba s prezimenom Grabar.

U dvjema najzapadnijim hrvatskim županijama (Primorsko-goranskoj i Istarskoj) Grabari žive u 34 naselja sa 107 obitelji i 255 duše, što je više od četvrtine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Ovom prigodom navodimo samo mjesta s 10 i više Grabara: u Rijeci (14, 49), Puli (14, 37), Podhumu pokraj Jelenja (13, 36), Roču (5, 15), Dražicama pokraj Jelenja (3, 10, Pobrima pokra Opatije (4, 10) itd.

Spominjemo još i Grabare iz pet slavonskih županija: u 21 naselju 38 obitelji sa 100 duša), a najviše ih je: u Osijeku (šest obitelji, 11 duša), Mikleušu (2, 9), Nuštru (3, 9), Slatini (3, 8), Novoj Gradišci (3, 7) itd.

Prezime Kitarović

Prema popisu iz 2001. godine u sedam naselja Republike Hrvatske živi 19 obitelji i 38 duša s prezimenom Kitarović: u Šibeniku (10 obitelji, 25 duša), Zagrebu (3, 9), Vinkovcima (2, 7), Rijeci (2, 3) i Puli (1, 1).

Što se tiče jezičnog postanja prezimenom postoje dvije pretpostavke.

Prema prvoj analogijom prema nazivu glazbenika na guslama i diplama (guslar i diplar) svirač na instrumentu kitara zvao se najprije kitar, a kasnije kitarist. Podsjećamo da je kitara (kithara) starogrčko glazbalo, slično liri, ali je bilo veće i imalo mekše tonove; najprije sa četiri, a kasnije sa sedam do devet žica (slična su glazbala citra i gitara).

Prema drugoj pretpostavci kitar je majstor koji obavlja radove s kitom, sredstvom za spajanje raznih tvari, osobito za pričvršćivanje stakla uz prozorske okvire.

Najstariji spomen prezimena Kitarović potječe iz 1698. godine, kada se u Šibeniku spominje Paulina Chitarouich.[3]

Danas u Šibeniku živi 10 Kitarovića obitelji s 25 duša.

Literatura:

  1. Hrvatski državni arhiv Zagreb, Porcio familiae Hennyngh MDLXXIIII, Ad fasc. 1, nr. 53, Lit. II
  2. A, Frančić, Međimurska prezimena, Zagreb 2002., str. 258-
  3. I. Ostojić, Onomastika šibenskog kraja, nastavak III., str. 315; Zbornik Kačić Split1989/1990., broj XXI-XXII.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.