Tragajući za povijesnim spomenicima koji čuvaju najstarije dokaze o prezimenima u Hrvatskom zagorju naišao sam u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti na dokument, pohranjen pod oznakom Diplomatikai leveltar, Nr.104.179 – nastao prije ravno 499 godina. Isprava nosi naslov Regestum factum super liberos pauperes et oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis (Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg poreza od jednog florena i deset denara, produženog u Godinu Gospodnju 1507 – Županija varaždinska). Taj popis pokriva područje od Varaždina, Lepoglave i Ivanca do Krapine, Zajezde, Krapinskih Toplica i Zaboka.
U popisu se nalaze domovi dviju kategorija, koje su prema ondašnjim mjerilima bile oslobođene od poreza. Prvu su sačinjavali siromašni tj. oni koji nisu imali imetka u vrijednosti od tri florena, što je morao posvjedočiti župnik ili seoski sudac. U toj grupi bilo je više udovičkih domaćinstava, zatim slugu «koji se hrane na kuriji» (plemićkom dvoru) – stražara, težaka, čuvara šume, pastira, ribara, a zatim i obrtnika: kovača, kolara, tkalaca, krojača, uzdara, pekara, užara, mlinara, pa čak i predijalaca tj. pripadnika nižeg plemstva. U drugu kategoriju oslobođenih od poreza ulazili su javni službenici kao što je bio seoski sudac (villicus,valpot) i glasnik sučije (praeco).
U šestom stupcu spomenute isprave može se pročitati:
In possessione Gwbassewo Michaelis
Inquilini
Gregorius Dolencz
Paulus textor
Thomas suttor iste est pauper
pro qui iuraverunt
In possesione Simonis Zabok
Ambrosius Brwnisa
pro qui iuraverunt
Anthonius Pobsych inquilinus
In possessione Michaelis Spichko de
Kryssancz
Petrus et Anthonius servitores in curia
Inquilini
Bartholomeus Czranchewych
relicta Hranych
Villicus
Bartholomeus Hronchewych
Taj odlomak u prijevodu glasi:
Na vlastelinstvu Gubaševo Mihaela
Gornjaci
Grga Dolenec
Pavao tkalac
Tomo krojač, taj je siromašan
za kojeg svjedoče
Na vlastelinstvu Šimuna Zabok
Ambroz Brunisa (?)
za kojeg svjedoče,
Antun Pobšić gornjak
Na vlastelinstvu Špičko(vina)
Mihaela od Križanca
Petar i Anton, službenici na kuriji
Gornjaci
Bartol Krančević
udova Hranić
Seoski sudac
Bartol Hrončević
Tako se pred današnjim očima otvara slika Zaboka i najbliže okoline prije 500 godina – posjed Gubaševo vlastelina Mihaela, na kojem su oslobođeni od poreza gornjaci (to su podložnici koji, za razliku od kmetova, nemaju svog selišta tj. okućnice, oranice i livade) Grga Dolenec, zatim tkalac Pavao i krojač Tomo, «koji je siromašan, kako se svjedoči». Na posjedu Zabok vlastelina Šimuna oslobođen je Ambroz Brunisa(?) , «za koga se svjedoči», te gornjak Antun Pobšić (Povšić ?) . Prezime Brunisa ne pojavljuje se kod nas nikada više, pa nam ono zato ostaje nerazumljivo – u koliko se ovdje možda ne radi o prezimenu Bornemisa. Ono je mađarskog podrijetla, doslovno znači «Vino-ne-pije» ili po naški – Vodopija. U nastavku slijedi posjed Špičkovina vlastelina Mihaela od Križanca, na kojem su bili oslobođeni od poreza službenici na dvoru Petar i Antun, a zatim gornjaci Bartol Kran(j)čević i udova Hranić , te seoski sudac Bartol Hrončević.
Iz navedenog bi se moglo zaključiti da su najstarija prezimena zabilježena na području Zaboka bila Dolenec (prezime danas živi u Oroslavlju i Stubici) zatim, vjerojatno, «Brunisa»/Bornemisa te Povšić (danas u Varaždinu).
Moramo se podsjetiti da to i nisu bila prezimena u današnjem značenju te riječi – dakle stalna, nepromjenljiva i nasljedna. I u službenom aktu kakav je bio popis poreza bila su dovoljna samo osobna imena podložnika, uz njihove nadimke. Vlastelini su obilježeni nazivima svojih posjeda, po kojima će kasnije nastati prezimena Zaboky i Gubassoczy ( pomađareni Zabočki i Gubaševečki). .A prezimena će se u Zagorju početi ustaljivati tek neka dva stoljeća kasnije, kad se počnu uvoditi župne matične knjige krštenih i vjenčanih.
Nepuno stoljeće nakon opisane isprave nastala je druga, koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu pod oznakom Conscriptiones dicarum, tomus I, Anno Domini 1598 (Popisi kraljevskih poreza, knjiga I, Ljeta Gospodnjeg 1598). Razdoblje koje dijeli ova dva dokumenta bilo je ispunjeno dramatičnim zbivanjima. Uslijed osmanlijskih osvajanja, Kraljevine Hrvatska i Slavonija izgubile su velik dio svojih teritorija i stanovništva. Osvajači su izbili na Kupu, osvojili Sisak, pretvorili u pustoš krajeve između Ivanić-grada i Križevaca, u Podravini zaprijetili Đurđevcu, nasuprot Čakovca podigli moćnu tvrđavu Kanižu… Neizdrživi tereti podigli su hrvatske i slovenske kmetove na veliku seljačku bunu 1573. U doba popisa kraljevskog poreza 1598. još su u Zagorju živjeli suvremenici Gupčeve bune. Na nju su još podsjećala zgarišta pustih kmetskih domova pa i preživjeli puntari koji su izbjegli hudo raščetverenje, nabijanje na kolac i vješala, ali su im u znak milosti odsjekli samo ruke ili noseve i uši.
Popis poreza obuhvatio je 1598. na području Zaboka 84 doma kmetova, gornjaka i predijalaca, pa zabilježena prezimena predstavljaju svakako reprezentativan uzorak. Najveći dio poreznih obveznika pripadao je vlastelinstvima obitelji Zaboky – i to Mihaelu i Petru Zabokyju 64 doma, a Mojsiju 20 domova. Za njima slijede plemići Stjepan Buzjaković, pa nasljednici pokojnog Lepovića, Krsto Orehoci, Tomo Sekula, Juraj Fumić te Grga i Juraj Barilović.. Popisano je i pet domova predijalaca tj. malih plemića koji nisu imali svojih kmetova ali su imali sva plemićka prava: biti slobodan od svih podavanja, nositi oružje i sudjelovati na županijskoj skupštini plemstva koja donosi odluke sa snagom zakona. Za uzvrat, predijalci su na poziv seniora (biskupa, županije) morali «stati pod zastavu», a oružje i konja održavati o svom trošku. Na području Zaboka zabilježeno je tada pet domova predijalaca. Trojica podložnika vlastelina Orehocija – Ivan, Jakob i Petar Kučić – imali su status slobodnjaka zbog službi koje su obavljali (kočijaš i sl.).
Kako svjedoče povijesni izvori (Dr. Josip Adamček «Seljačka buna 1573» – Zagreb, 1968, str. 125) položaj malih plemića oko Zaboka bio je bliži kmetovima nego velikašima. Tako je magnat Keglević optužio zabočke plemiće da se nisu htjeli suprotstaviti s oružjem protiv Gupčevih puntara. Plemić Vinko Lepović (u poreznom popisu 1598. navode se njegovi nasljednici) čak je bio zarobljen od banske vojske kao aktivni sudionik Bune.
U ukupnom broju zabočkih domova 1598.godine pojavljuje se 69 prezimena, što predstavlja vrijedan uzorak za istraživača. Zanimljivo je uočiti da od tog broja i danas na području Zaboka još živi 18 prezimena. Takva su u slijedećem popisu Zabočana – izrađenom na temelju spomenutog Popisa kraljevskog poreza iz 16.stoljeća – istaknuta velikim slovima.
|
|
Gornji popis pokazuje kako je skoro svako treće starosjedilačko prezime Zaboka, koje je ovdje ostalo zabilježeno prije 400 godina, još i danas među nama. Tako ćemo Balije i danas naći u Martinišću, Jurjevcu, Pavlovcu i Bregima Zabočkim, Bivole u Zaboku i Jakuševcu, Borovčake u Zaboku, Golubane u Zaboku i Lugu, Ježe u Zaboku, Klariće u Zaboku i Martinišću, Kovačiće u Humu, Kušane u Lugu, Ladišiće u Humu, Lukiće u Humu i Martinišću, Pevece u Zaboku i Bregima, Pongrace u Gredicama i Jakuševcu, Posavce u Zaboku, Humu, Lugu i Pavlovcu, Šoštare u Gredicama i Grabrovcu, Tršinske u Zaboku, Pavlovcu i Grabrovcu, Tuđe u Humu, Lugu, Grabrovcu i Pavlovcu, Turke u Zaboku i Pavlovcu, Vrančiće u Zaboku, Lugu i Jakuševcu.
Ovdje prikazan uzorak zabočkih prezimena, starijih od 400 godina, omogućuje zanimljive analize o procesu njihovog nastajanja, kao i o krajevima iz kojih su došli njihovi nositelji, njihova zanimanja. Tako nam se otkriva odakle su vjetrovi rata donijeli zabočke Horvate i Kranjce, Posavce i Vočanske, Turke i Balije, da bi se kroz stoljeća stopili u trde Zagorce.
Kad se zna da su u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu sačuvane matične knjige zabočke fare, stare stotinama godina (Status animarum od 1700.g.), postaje jasno da bi se za veliki broj zabočkih obitelji mogle izraditi slike njihovih obiteljskih stabala, s neprekidnim nizom od više stoljeća. Sličnim mogućnostima može se podičiti vrlo mali broj župa u Hrvatskoj.
Ima li u Zaboku ljudi, spremnih da pokrenu akciju transliteracije i digitalne obrade tih matičnih knjiga? Za razliku od zagorskih subregija, o čijim je najstarijim prezimenima ovaj časopis do sada izvještavao, u Zaboku je poznat ing. Božidar Posavec koji je već izradio obiteljsko stablo sa četiri tisuće osoba. Takav kulturni poduhvat zaslužuje nastavak i potporu svih onih Zabočana, kojima je na srcu povijest njihova imena i dokazani stoljetni korijeni njihovih obitelji.
Poštovanje,
Zovem se Robert Posavec. Prva generacija roden u Sloveniji.Imam želju za iztragu obiteljskog stabla. Moj pokojni deda se zvao Valentin Posavec Roden u Zajezdi. Ako je moguče molio bi za kontakt. Oprostite na slabom znanju Hrvatskug jezika.
Robeert Posavec
Poštovani gospodine Posavec,
o našim Posavcima imam 151 dokument iz razdoblja 1543-1750 godine s područja tadašnje Banske Hrvatske. Predlažem kontakt via e-mail
Srdačan pozdrav!
Pozdrav,
ja živim u zaboku i prezime mi je Kunović, htio bih malo više saznati o podrijetlu tog prezimena, ali jednostavno neznam od kud krenuti. U Vašem članku o zaboku i okolici nigdje niste spomenuli to
prezime, jer vjerojato ga nije bilo ovdje u to vrijeme.
Molio bih neke informacije ako imate saznanja o mojem prezimenu.
Puno hvala!
Poštovani g. Kunoviću,
najstariji zapis o Vašem prezimenu potječe iz 1574., godine nakon sloma Gupčeve bune, kad je – vjerojatno tragom feudalne represije – zabilježen kao napušten vinograd Nikole K. u Laduču.
Popis kraljevskog poreza iz 1598. navodi malog plemića Gabrijela K. u Martincu kraj Orehovice. Vrlo zanimljivu priču o Kunovićima iz 19. i 20. st. objavio je u časopisu “Hrvatsko zagorje” prof. Božo Perhović – tel. 01 3636-954.
mladen.paver@zg.t-com.hr
Postovani,
u vasem clanku sam nasla prezime moje bake-Kovacic.Znam da joj se otac zvao Vasilije a deda Prokomir i da su poreklom iz Slavonije. Na zalost nemam koga vise da pitam,posto ni bake a ni njenih sestara vise nema, a zanima me odakle su poreklom.
Hvala unapred
Pozdrav, Marija
Poštovani gospodine Paver,
procitao sam u vasem clanku da se bavite proucavanjem hrvatskih prezime, posebice oko područja Zaboka. Moj djed je živio blizu mjesta Petrovsko, Radoboj. Zanima me možete li mi štogod reći o porijeklu prezimena Mikša.
Sa postovanjem Mladen,ako ovo dodje do vas zamolio bih vas da ako mozete pogledati porijeklo Filipovica od Jelkovca i njihovu vezu sa bosanskim Filipovicima.Puno srdacnih pozdrava.
Poštovani Azmire, najprije mali ispravak – jedni od najstarijhi tragova o Filipovičima u Hrvatskoj vežu se ne za mjesto JELKOVEC, kako ste zabilježili, već za SELKOVEC na vlastelinstvu Dumovec kraj Sesveta. Tu su 1598 bili domovi kmetova Antona i Matije Filipovića. U župi Sesvete matične knjige počele su se voditi 1678, pa bi se – teoretski – od tada mogli istraživati podaci o prezimenu Filipović iz te župe.
Poštovani gospodine Martine, kad je riječ o župi Petrovsko (stara Konoba), tu je 1943. godine u pohodu jedne njemačke jedinice spaljen župni arhiv zajedno s matičnim knjigama. Tako je istraživanje obiteljskih rodova te župe moguće samo ograničeno, po zemljišnim knjigama (katastar) koje su novijeg datuma (19.st.) pa – za razliku od matičnih knjiga i Stališa duša jedne župe - ne pružaju uvid u sve članove neke obitelji.
Lije pozdrav
zovem se Marko Posavec i do prije nekoliko godina živio sam u selu Leskovec Toplićki-Naselje je smješteno na podnožju brda Drvocep i Medved i sjevernim padinama Kalničkog gorja u dolini rijeke Bednje, 7 km istočno od Varaždinskih Toplica. Naselje je izduženo uz lijevu obalu rijeke Bednje i po vinorodnom Kalničkom pobrđu. Dio naselja je zaselak Gabrinovec smješten uz potok Petkovec u šumovitom Kalničkom gorju. Nalazi se na državnoj cesti Novi Marof – Varaždinske Toplice – Svibovec – Leskovec – Ludbreg i lokalne ceste Leskovec – Gabrinovec – Vratno.
Ime je praslavenskog podrijetla od riječi les – šuma. No drugo moguće podrijetlo naziva naselja je vezan za vrstu drveta – lijeska
Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta Leskovec, Svibovec, Drenovec i Jalševec ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu. Leskovec naseljavaju obitelji Horvat, Denžić, Debić, Čmigović, Novosel, Namesnik (Namjesnik), Novačić, Dvekar, Slatki, Modrić, Katalenić, Knapić, Posavec, Hajduk… Eto i to je sve što sam uspio pronaći o porijeklu prezimena POSAVEC, ako raspolažete bilo kakvim drugim konkretnim podacima bio bih Vam zahvalan.
O prezimenu Posavec ,i to baš iz šire okolice Varaždina, postoji obilje podataka s kraja 16.st. Ako Vas to zanima, predlažem da se čujemo telefonski – doma sam nakon TV dnevnika.
Poštovani, Molim Vas lijepo gdje se može nabaviti knjige "Župa Tuhelj" izdana 1992.
Potječem iz obitelji Pilica, Mala Erpenja – župa Tuhelj. Da li imate podatke o tom prezimenu. Zahvaljujem, Mirjana Mihelčić
Mislim da je najbolje upitati izdavača "Kršćanska sadašnjost", odnosno Kaptolski arhiv Zagreb
(autor knjige je prof. Andrija Lukinović).
Vrlo rijetko prezime Pilice je najviše u prošlosti bilo zastupljeno u Maloj Erpenji, gdje je prema popisu stanovništva iz 1948. godine živjelo 15 osoba u 4 kućanstva. Istovremeno je u Brezini, nekadašnja općina Bjelovar živjelo 2 osobe u jednom kućanstvu. Bilo ih je dakako i u Zagrebu.
Predlažem da za daljnje informacije pogledate na internetu. Posebno obratite pozornost na Italiju ali i Poljsku.
Oprostite mozda sam malo petich kako kommentirate ovo ako kazete da se naj ranije porijeklo Filipovica se veze za 1598 godinu;Gujić doslovce piše: “Franjo Filipović rodio se u jednom selu blizu Sesveta (kraj Zagreba), gdje i danas žive potomci njegove braće… Franjo je bio zagrebački kanonik od 1567.-1573. god. Često je vodio čete protiv Turaka… G. 1573. sukobi se s Turcima nedaleko od Ivanića, koji ga uhvate i s velikim veseljem otprave u Carigrad. Na molbu kanonikove rodbine zauzimali su se za njega biskup Josip Drašković i kralj Maksimilijan. Najposlije poveli su se pregovori između kralja Maksimilijana i Porte o povratku Filipovića.Palaca nadbiskupskog Sjemenista danas je nekad bila kurija mog djeda djeda,ja ne pitam za nikakve kmetove,pitam o porijeklu Filipovica prigorske loze,Sesvetskog prigorja,Hrvatskog plemstva ljudi dobre duse i bozije rijeci.
Da Ježi nisu Leži u Zaboku i Humu možda?
Poštovani g. Paver i g. Kunović,
Šaljem svoje zabilješke o prezimenu Kunović:
U Matičnoj knjizi rođenih župe Belec iz 1879.-1991. pronašla sam da je 1879. rođen Tomo Kunović od plementog Kunović (oca) i Rozalije rođene Kalay u Završju na kbr. 2. Isto tako sam uočila kako su si bili krsni kumovi sa vlastelinima Belca barunima Josip Rukavina ( Vi….nešto) i barunicom Mariom Rukavinom rođ. Pečnik prilikom kršetnja njihove kćeri Marije (rođene 24.08.1890.).
Srdačan pozdrav.
Ispravljam svoj navod gore. Nije bilo kumstva između Rukavine i Kunovića kod krštenja Marije Rukavine.
Zahvaljujem na razumijevanju.
LP
Poštovani gospodine Paver, molim bilo kakav podatak o prezimenu Gašpar, podrijetlom iz okolice Velikog Trgovišća (dakle, u pitanju su definitvno "zagorski" Gašpari, a ne "vrgorački","srpski" ili neki drugi).
Puno Hvala!
Imam problema s bazom podataka, nadam se da ću ga ubrzo dovesti u red. Srdačan pozdrav!
Poštovani gospodine Paver.Molim Vas da mi pomognete u istraživanju oko mog prezimena(BOŽIĆ).U HDA sam povezao nekoliko generacija mojih predaka ali sam zapeo na godinama oko 1800-1810 .Naime ne mogu u matičnim knjigama pronaći roditelje Martina Božić ili vjenčanje sa Katarinom r. Božić.U Hrvatskom prezimeniku su nadam se pogrešno locirali vrelo Božića (Bosna),jer u ovih 260 godina koliko sam ja proučio matice,mislim da su ipak bili pravi trdi zagorci.Radi se o župama Hraščina ,Zajezda.Ukoliko imate nešto u bazi podataka molim pomoć.
Puno hvala!
Poštovani gospodine Božič,
u svojoj bazi podataka nalazim 17 zapisa o Božićima na području Varaždinske županije. Najmlađi potječu iz 1598.g., među njima krapinski purgar Stjepan, pa trojica nižih plemića jednoselaca (nobiles unius sessionis) u Gertlovcu kod Zajezde. Još 1507. jedan Božić iz Bartolovca kod Varaždina bio je oslobođen od poreza. Tu su privilegiju (13 godina nakon Kolumbovog otkrića Amerike !) ovdje uživali selsKi suci i njihovi glasonoše, ali i oni za koje bi župnik ili sudec potvrdio da nemaju imovine veće od tri forinta. Pozdravljam Vas kao pravog trdog Zagorca, ali ipak moramo uzeti u obzir koliko se "Bošnjaka" – u onom strašnom izbjegličkom valu pred osmanlijskim osvajačem 16.st. – zaustavilo u Zagorju, gdje žive samo 400 i nešto godina.
Poštovani gospodine Paver. Molio bih vas pomoć oko istrage porijekla prezimena Hrastinski. Prema stranici http://www.imehrvatsko.net to je najčešće prezime u Zaboku. O prezimenu znam samo da se navodno prvi puta spominje u poljskim crkvenim knjigama oko 1576. godine sa y na kraju ( Hrastinsky ).
Poštovani g. Hrastinski, Vašeg prezimena na žalost ne nalazim u svojoj bazi podataka, koja obuhvaća fond brojnih zagorskih prezimena s kraja 16. i početka 17.stoljeća. Ako nešto doznate drugim putem, bit ću Vam zahvalan za obavijest. SDrdačno, M. Paver
Poštovanje. Molim vas lijepo za informaciju o prezimenu Ciglenečki.Porijeklo nam je iz Gornje stubice i volio bih saznati malo više otome. Hvala!
Postovani Gospodine Paver,
ja pokusavam da pronadjem prezime Spoljar i informacije o njemu,znam da je moj pradjed Duro Spoljar zivio u Kalinovcu Podravskom gdje su rodjeni moj djeda i moj tata.mene zanima da pronadjem odakle mi dolazimo?
Hvala unaprijed
Prezime Ciglenečki dobijali su došljaci iz Ciglenice (kod Krapine) u mjestima kuda su se doseljavali – danas je prošireno od Pregrade do Stubice. Najstariji povijesni trag Ciglenečki su ostavili u Popisu kraljevskog poreza ioz 1598,
Poštovana gđo Višnja, prezime Špoljar dolazi od njemačkog "der Sporer", kod nas se prevodi kao "ostrugar" a označava specijaliziranog kovača koji izrađuje hladno oružje (mačeve i sl.) i metalni jahaći pribor – ostruge i dr. Najstariji zapis o Špoljarima u Zagorju također nalazimo u Popisu kraljevskog poreza iz 1598.
Matične knjige (krštenih, vjenčanih) za Kalinovac trebalo bi potražiti u Državnom arhivu Bjelovar, e-mail: drzavni-arhiv-bj@bj.htnet.hr, tel. o43/ 241-954, kao i u Hrv.drž. arhivu u Zagrebu.
Komentari na ovaj članak su onemogućeni zbog učestalih zloupotreba. Pitanja o porijeklu svog prezimena možete postaviti na za to predviđenom mjestu: forumu.