Najstarija prezimena: Zabok

Tragajući za povijesnim spomenicima koji čuvaju najstarije dokaze o prezimenima u Hrvatskom zagorju naišao sam u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti na dokument, pohranjen pod oznakom Diplomatikai leveltar, Nr.104.179 – nastao prije ravno 499 godina. Isprava nosi naslov Regestum factum super liberos pauperes et oficiales presentis contributionis per unum florenum et denarios 10 extendentis in Anno Domini 1507 – Comitatus Warasdiniensis (Popis siromašnih i službenika, oslobođenih sadašnjeg poreza od jednog florena i deset denara, produženog u Godinu Gospodnju 1507 – Županija varaždinska). Taj popis pokriva područje od Varaždina, Lepoglave i Ivanca do Krapine, Zajezde, Krapinskih Toplica i Zaboka.

U popisu se nalaze domovi dviju kategorija, koje su prema ondašnjim mjerilima bile oslobođene od poreza. Prvu su sačinjavali siromašni tj. oni koji nisu imali imetka u vrijednosti od tri florena, što je morao posvjedočiti župnik ili seoski sudac. U toj grupi bilo je više udovičkih domaćinstava, zatim slugu «koji se hrane na kuriji» (plemićkom dvoru) – stražara, težaka, čuvara šume, pastira, ribara, a zatim i obrtnika: kovača, kolara, tkalaca, krojača, uzdara, pekara, užara, mlinara, pa čak i predijalaca tj. pripadnika nižeg plemstva. U drugu kategoriju oslobođenih od poreza ulazili su javni službenici kao što je bio seoski sudac (villicus,valpot) i glasnik sučije (praeco).

U šestom stupcu spomenute isprave može se pročitati:

In possessione Gwbassewo Michaelis
Inquilini
Gregorius Dolencz
Paulus textor
Thomas suttor iste est pauper
pro qui iuraverunt
In possesione Simonis Zabok
Ambrosius Brwnisa
pro qui iuraverunt
Anthonius Pobsych inquilinus
In possessione Michaelis Spichko de
Kryssancz
Petrus et Anthonius servitores in curia
      Inquilini
Bartholomeus Czranchewych
relicta Hranych
      Villicus
Bartholomeus Hronchewych

Taj odlomak u prijevodu glasi:

Na vlastelinstvu Gubaševo Mihaela
      Gornjaci
Grga Dolenec
Pavao tkalac
Tomo krojač, taj je siromašan
    za kojeg svjedoče
Na vlastelinstvu Šimuna Zabok
    Ambroz Brunisa (?)
    za kojeg svjedoče,
Antun Pobšić gornjak
Na vlastelinstvu Špičko(vina)
    Mihaela od Križanca
Petar i Anton, službenici na kuriji
      Gornjaci
Bartol Krančević
udova Hranić
      Seoski sudac
Bartol Hrončević

Tako se pred današnjim očima otvara slika Zaboka i najbliže okoline prije 500 godina – posjed Gubaševo vlastelina Mihaela, na kojem su oslobođeni od poreza gornjaci (to su podložnici koji, za razliku od kmetova, nemaju svog selišta tj. okućnice, oranice i livade) Grga Dolenec, zatim tkalac Pavao i krojač Tomo, «koji je siromašan, kako se svjedoči». Na posjedu Zabok vlastelina Šimuna oslobođen je Ambroz Brunisa(?) , «za koga se svjedoči», te gornjak Antun Pobšić (Povšić ?) . Prezime Brunisa ne pojavljuje se kod nas nikada više, pa nam ono zato ostaje nerazumljivo – u koliko se ovdje možda ne radi o prezimenu Bornemisa. Ono je mađarskog podrijetla, doslovno znači «Vino-ne-pije» ili po naški – Vodopija. U nastavku slijedi posjed Špičkovina vlastelina Mihaela od Križanca, na kojem su bili oslobođeni od poreza službenici na dvoru Petar i Antun, a zatim gornjaci Bartol Kran(j)čević i udova Hranić , te seoski sudac Bartol Hrončević.

Iz navedenog bi se moglo zaključiti da su najstarija prezimena zabilježena na području Zaboka bila Dolenec (prezime danas živi u Oroslavlju i Stubici) zatim, vjerojatno, «Brunisa»/Bornemisa te Povšić (danas u Varaždinu).

Moramo se podsjetiti da to i nisu bila prezimena u današnjem značenju te riječi – dakle stalna, nepromjenljiva i nasljedna. I u službenom aktu kakav je bio popis poreza bila su dovoljna samo osobna imena podložnika, uz njihove nadimke. Vlastelini su obilježeni nazivima svojih posjeda, po kojima će kasnije nastati prezimena Zaboky i Gubassoczy ( pomađareni Zabočki i Gubaševečki). .A prezimena će se u Zagorju početi ustaljivati tek neka dva stoljeća kasnije, kad se počnu uvoditi župne matične knjige krštenih i vjenčanih.

Nepuno stoljeće nakon opisane isprave nastala je druga, koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu pod oznakom Conscriptiones dicarum, tomus I, Anno Domini 1598 (Popisi kraljevskih poreza, knjiga I, Ljeta Gospodnjeg 1598). Razdoblje koje dijeli ova dva dokumenta bilo je ispunjeno dramatičnim zbivanjima. Uslijed osmanlijskih osvajanja, Kraljevine Hrvatska i Slavonija izgubile su velik dio svojih teritorija i stanovništva. Osvajači su izbili na Kupu, osvojili Sisak, pretvorili u pustoš krajeve između Ivanić-grada i Križevaca, u Podravini zaprijetili Đurđevcu, nasuprot Čakovca podigli moćnu tvrđavu Kanižu… Neizdrživi tereti podigli su hrvatske i slovenske kmetove na veliku seljačku bunu 1573. U doba popisa kraljevskog poreza 1598. još su u Zagorju živjeli suvremenici Gupčeve bune. Na nju su još podsjećala zgarišta pustih kmetskih domova pa i preživjeli puntari koji su izbjegli hudo raščetverenje, nabijanje na kolac i vješala, ali su im u znak milosti odsjekli samo ruke ili noseve i uši.

Popis poreza obuhvatio je 1598. na području Zaboka 84 doma kmetova, gornjaka i predijalaca, pa zabilježena prezimena predstavljaju svakako reprezentativan uzorak. Najveći dio poreznih obveznika pripadao je vlastelinstvima obitelji Zaboky – i to Mihaelu i Petru Zabokyju 64 doma, a Mojsiju 20 domova. Za njima slijede plemići Stjepan Buzjaković, pa nasljednici pokojnog Lepovića, Krsto Orehoci, Tomo Sekula, Juraj Fumić te Grga i Juraj Barilović.. Popisano je i pet domova predijalaca tj. malih plemića koji nisu imali svojih kmetova ali su imali sva plemićka prava: biti slobodan od svih podavanja, nositi oružje i sudjelovati na županijskoj skupštini plemstva koja donosi odluke sa snagom zakona. Za uzvrat, predijalci su na poziv seniora (biskupa, županije) morali «stati pod zastavu», a oružje i konja održavati o svom trošku. Na području Zaboka zabilježeno je tada pet domova predijalaca. Trojica podložnika vlastelina Orehocija – Ivan, Jakob i Petar Kučić – imali su status slobodnjaka zbog službi koje su obavljali (kočijaš i sl.).

Kako svjedoče povijesni izvori (Dr. Josip Adamček «Seljačka buna 1573» – Zagreb, 1968, str. 125) položaj malih plemića oko Zaboka bio je bliži kmetovima nego velikašima. Tako je magnat Keglević optužio zabočke plemiće da se nisu htjeli suprotstaviti s oružjem protiv Gupčevih puntara. Plemić Vinko Lepović (u poreznom popisu 1598. navode se njegovi nasljednici) čak je bio zarobljen od banske vojske kao aktivni sudionik Bune.

U ukupnom broju zabočkih domova 1598.godine pojavljuje se 69 prezimena, što predstavlja vrijedan uzorak za istraživača. Zanimljivo je uočiti da od tog broja i danas na području Zaboka još živi 18 prezimena. Takva su u slijedećem popisu Zabočana – izrađenom na temelju spomenutog Popisa kraljevskog poreza iz 16.stoljeća – istaknuta velikim slovima.


Gregorius Bachyecz, col(onus)
Martinus BALYA, col.
Joannes Barachich, col.
Petrus Bawssych, col.
Micahel Benyssych, inq(uilinus)
Marcus Berlek, col.
Rlcta Dorothea BYWOLYCZA, inq
Wranessa Blankwsz, inq.
Joannes Blaswra, col.
Martinus BOROWSCHIAK, inq.
Rlcta Gera BOROWSCHIAK, inq.
Georgius Colnar, col.
Martinus Cwethko, inq.
Ztanizlaus Cherny, col.
Stephanus Gywrgek, col.
Casparus Idem,col.
Martinus Gywrgenych, col.
Rlcta Dora Erseniacha, inq.
Ambrosius Franchecz, col.
Joannes Gayhky, inq.
Georgius Glesnyak, col.
Rlcta Catha Goyssychka, praedialis
Joannes GOLOBAN, col.
Michael Herchych, col.
Matek Herga, inq
Mateko Homzky, inq.
Rlcta Bara Herwaticza, col.
Georgius Horwath, inq.
Matthias Horwath, inq.
Nicolaus Horwath, inq.
Casparus Idem, inq.
Petrus Horwath, col.
Rlcta Catherina Horwatycza, inq.
Marcus Iwanko, col.
Joannes Jakossewechky, col.
Gregorius Jarneych, inq.
Joannes JESS, col.
Stephanus Katych, praedialis
Michael Kelecz, col
Georgius KLARYCH, col.
Andreas Idem, col.
Mathias KLYWCHIAR, inq.
Petrus Kopsych, col.
Lucas Kosmach, inq.
Paulus KOWACHICH, col.
Gregorius Idem, praedialis
Joannes Idem, col.
Nicolaus Krayach, inq.
Georgius Kranyecz, inq.
Jwrissa Kwchich, col.
Jacobus Kwchych, auriga
Joannes Kwchych, servitor
Petrus Idem, servitor
Joannes KWSAN, col.
Georgius LADISSYCH, col
Paulus Ladowych, col.
Joannes Legena, col.
Philippus LWKYCH, inq.
Rlcta Dorothea Matekowycza, inq.
Martinus PEWECZ, col.
Casparus Idem, inq.
Stephanus Plichich, col.
Blasius Podon, col.
Rlcta PONGRACHICZA, inq.
Thomas POZAWECZ, col.
Rlcta Dora Premosycza, inq.
Rlcta Helena Zalayko, col.
Nicolaus Zwylechych, praedialis
Thomas Idem, praedialis
Georgius Skalich, inq.
Jacobus SOSTAR, inq.
Georgius Terchich, inq.
Marcus TERSENHKY, col.
Stephanus TERSSINZKY, col.
Blasius Tlachky, inq.
Petrus TWGYA, col.
Stephanus TWGIA, col.
Paulus Twnyad, col.
Joannes TWRK, col.
Nicolaus Wok, col.
Nicolaus Wochinchky, col.
Franciscus deWolyawlya, col.
Stephanus WRACHICH, praedialis
Marcus WRANCHIC, inq.

Grga Bačijec, gornjak
Martin BALIJA, kmet
Ivan Baračić, kmet
Petar Baušić, kmet
Mihael Benišić, gornjak
Marko Berlek, kmet
udova Dorotea BIVOLICA, gornjakinja
Vraneša Blankus, gornjak
Ivan Blažura, kmet
Martin BOROVŠČAK, gornjak
udova Gera BOROVŠČAK, gornjakinja
Juraj Colnar, kmet
Martin Cvetko, gornjak
Stanislav Černi, kmet
Stjepan Đurđek, kmet
Gašpar Isti (tj.Đurđek), kmet
Martin Đurđenić, kmet
udova Dora Erženjača, gornjakinja
Ambroz Frančec, kmet
Ivan Gajski, gornjak
Juraj Gležnjak, kmet
udova Kata Gojšićka, predijalka
Ivan GOLOBAN, kmet
Mihael Herčić, kmet
Matek Herga, gornjak
Matek Homski, gornjak
udova Bara Hervatica, kmetica
Juraj Horvat, gornjak
Matija Horvat, gornjak
Nikola Horvat, gornjak
Gašpar Isti, gornjak
Petar Horvat, kmet
udova Katarina Horvatica, gornjakinja
Marko Ivanko, kmet
Ivan Jakoševečki, kmet
Grga Jarneić, gornjak
Ivan JEŽ, kmet
Stjepan Katić, predijalac
Mihael Kelec, kmet
Juraj KLARIĆ, kmet
Andrija Isti, kmet
Matija KLJUČAR, gornjak
Petar Kopšić, kmet
Luka Kosmač, gornjak
Pavao KOVAČIĆ, kmet
Grga Isti, predijalac
Ivan Isti, kmet
Nikola Krajač, gornjak
Juraj Kranjec, gornjak
Juriša Kučić, kmet
Jakob Kučić, kočijaš
Ivan Kučić, službenik
Petar Isti, službenik
Ivan KUŠAN, kmet
Juraj LADIŠIĆ, kmet.
Pavao Ladović, kmet
Ivan Legena, kmet
Filip LUKIĆ, gornjak
udova Dorotea Matekovica, gornjakinja
Martin PEVEC, kmet
Gašpar Isti, gornjak
Stjepan Pličić, kmet
Blaž Podon, kmet
udova PONGRAČICA, gornjakinja
Tomo POSAVEC, kmet
udova Dora Premožica, gornjakinja
udova Helena Salajko, kmetica
Nikola Svilečić, predijalac
Tomo Isti, predjialac
Juraj Škalić, gornjak
Jakob ŠOŠTAR, gornjak
Juraj Terčić, gornjak
Marko TERŠENSKI, kmet
Stjepan TERŠINSKI, kmet
Blaž Tlački, gornjak
Petar TUĐA, kmet
Stjepan TUĐA, kmet
Pavao Tunjad, kmet
Ivan TURK, kmet
Nikola Vok (Vuk), kmet
Nikola Vočinski, kmet
Franjo iz Volavja, kmet
Stjepan VRA(N)ČIĆ, predijalac
Marko VRANČIĆ, gornjak

Gornji popis pokazuje kako je skoro svako treće starosjedilačko prezime Zaboka, koje je ovdje ostalo zabilježeno prije 400 godina, još i danas među nama. Tako ćemo Balije i danas naći u Martinišću, Jurjevcu, Pavlovcu i Bregima Zabočkim, Bivole u Zaboku i Jakuševcu, Borovčake u Zaboku, Golubane u Zaboku i Lugu, Ježe u Zaboku, Klariće u Zaboku i Martinišću, Kovačiće u Humu, Kušane u Lugu, Ladišiće u Humu, Lukiće u Humu i Martinišću, Pevece u Zaboku i Bregima, Pongrace u Gredicama i Jakuševcu, Posavce u Zaboku, Humu, Lugu i Pavlovcu, Šoštare u Gredicama i Grabrovcu, Tršinske u Zaboku, Pavlovcu i Grabrovcu, Tuđe u Humu, Lugu, Grabrovcu i Pavlovcu, Turke u Zaboku i Pavlovcu, Vrančiće u Zaboku, Lugu i Jakuševcu.

Ovdje prikazan uzorak zabočkih prezimena, starijih od 400 godina, omogućuje zanimljive analize o procesu njihovog nastajanja, kao i o krajevima iz kojih su došli njihovi nositelji, njihova zanimanja. Tako nam se otkriva odakle su vjetrovi rata donijeli zabočke Horvate i Kranjce, Posavce i Vočanske, Turke i Balije, da bi se kroz stoljeća stopili u trde Zagorce.

Kad se zna da su u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu sačuvane matične knjige zabočke fare, stare stotinama godina (Status animarum od 1700.g.), postaje jasno da bi se za veliki broj zabočkih obitelji mogle izraditi slike njihovih obiteljskih stabala, s neprekidnim nizom od više stoljeća. Sličnim mogućnostima može se podičiti vrlo mali broj župa u Hrvatskoj.

Ima li u Zaboku ljudi, spremnih da pokrenu akciju transliteracije i digitalne obrade tih matičnih knjiga? Za razliku od zagorskih subregija, o čijim je najstarijim prezimenima ovaj časopis do sada izvještavao, u Zaboku je poznat ing. Božidar Posavec koji je već izradio obiteljsko stablo sa četiri tisuće osoba. Takav kulturni poduhvat zaslužuje nastavak i potporu svih onih Zabočana, kojima je na srcu povijest njihova imena i dokazani stoljetni korijeni njihovih obitelji.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

29 komentara

  1. robert posavec says:

    Poštovanje,
    Zovem se Robert Posavec. Prva generacija roden u Sloveniji.Imam želju za iztragu obiteljskog stabla. Moj pokojni deda se zvao Valentin Posavec Roden u Zajezdi. Ako je moguče molio bi za kontakt. Oprostite na slabom znanju Hrvatskug jezika.

    Robeert Posavec

  2. mladen paver says:

    Poštovani gospodine Posavec,
    o našim Posavcima imam 151 dokument iz razdoblja 1543-1750 godine s područja tadašnje Banske Hrvatske. Predlažem kontakt via e-mail
    Srdačan pozdrav!

  3. Zvonimir Kunović says:

    Pozdrav,
    ja živim u zaboku i prezime mi je Kunović, htio bih malo više saznati o podrijetlu tog prezimena, ali jednostavno neznam od kud krenuti. U Vašem članku o zaboku i okolici nigdje niste spomenuli to
    prezime, jer vjerojato ga nije bilo ovdje u to vrijeme.
    Molio bih neke informacije ako imate saznanja o mojem prezimenu.
    Puno hvala!

  4. mladen paver says:

    Poštovani g. Kunoviću,
    najstariji zapis o Vašem prezimenu potječe iz 1574., godine nakon sloma Gupčeve bune, kad je – vjerojatno tragom feudalne represije – zabilježen kao napušten vinograd Nikole K. u Laduču.
    Popis kraljevskog poreza iz 1598. navodi malog plemića Gabrijela K. u Martincu kraj Orehovice. Vrlo zanimljivu priču o Kunovićima iz 19. i 20. st. objavio je u časopisu “Hrvatsko zagorje” prof. Božo Perhović – tel. 01 3636-954.

    mladen.paver@zg.t-com.hr

  5. Marija says:

    Postovani,
    u vasem clanku sam nasla prezime moje bake-Kovacic.Znam da joj se otac zvao Vasilije a deda Prokomir i da su poreklom iz Slavonije. Na zalost nemam koga vise da pitam,posto ni bake a ni njenih sestara vise nema, a zanima me odakle su poreklom.
    Hvala unapred
    Pozdrav, Marija

  6. Martin says:

    Poštovani gospodine Paver,
    procitao sam u vasem clanku da se bavite proucavanjem hrvatskih prezime, posebice oko područja Zaboka. Moj djed je živio blizu mjesta Petrovsko, Radoboj. Zanima me možete li mi štogod reći o porijeklu prezimena Mikša.

  7. Azmir says:

    Sa postovanjem Mladen,ako ovo dodje do vas zamolio bih vas da ako mozete pogledati porijeklo Filipovica od Jelkovca i njihovu vezu sa bosanskim Filipovicima.Puno srdacnih pozdrava.

  8. mladen paver says:

    Poštovani Azmire, najprije mali ispravak – jedni od najstarijhi tragova o Filipovičima u Hrvatskoj vežu se ne za mjesto JELKOVEC, kako ste zabilježili, već za  SELKOVEC na vlastelinstvu Dumovec kraj Sesveta. Tu su 1598 bili domovi kmetova Antona i Matije Filipovića. U župi Sesvete matične knjige počele su se voditi 1678, pa bi se – teoretski – od tada mogli istraživati podaci o prezimenu Filipović iz te župe.

  9. mladen paver says:

    Poštovani gospodine Martine, kad je riječ o župi Petrovsko (stara Konoba), tu je 1943. godine u pohodu jedne njemačke jedinice  spaljen župni arhiv zajedno s matičnim knjigama. Tako je istraživanje obiteljskih rodova te župe moguće samo ograničeno, po zemljišnim knjigama (katastar)  koje su novijeg datuma (19.st.) pa  – za razliku od matičnih knjiga i Stališa duša jedne župe –  ne pružaju uvid u sve članove neke obitelji.

  10. Marko Posavec says:

    Lije pozdrav
    zovem se Marko Posavec i do prije nekoliko godina živio sam u selu Leskovec Toplićki-Naselje je smješteno na podnožju brda Drvocep i Medved i sjevernim padinama Kalničkog gorja u dolini rijeke Bednje, 7 km istočno od Varaždinskih Toplica. Naselje je izduženo uz lijevu obalu rijeke Bednje i po vinorodnom Kalničkom pobrđu. Dio naselja je zaselak Gabrinovec smješten uz potok Petkovec u šumovitom Kalničkom gorju. Nalazi se na državnoj cesti Novi Marof – Varaždinske Toplice – Svibovec – Leskovec – Ludbreg i lokalne ceste Leskovec – Gabrinovec – Vratno.
    Ime je praslavenskog podrijetla od riječi les – šuma. No drugo moguće podrijetlo naziva naselja je vezan za vrstu drveta – lijeska
    Poslije turskog pustošenja u XVI. stoljeću mjesta Leskovec, Svibovec, Drenovec i Jalševec ostaju pusta. Da bi se mjesta naselili, zemlja se poklanja, prodaje ili daje u najam ljudima koji su bježali ispred Turaka i osiromašenom plemstvu. Leskovec naseljavaju obitelji Horvat, Denžić, Debić, Čmigović, Novosel, Namesnik (Namjesnik), Novačić, Dvekar, Slatki, Modrić, Katalenić, Knapić, Posavec, Hajduk… Eto i to je sve što sam uspio pronaći o porijeklu prezimena POSAVEC, ako raspolažete bilo kakvim drugim konkretnim podacima bio bih Vam zahvalan.

  11. mladen paver says:

    O prezimenu Posavec ,i to baš iz šire okolice Varaždina, postoji obilje podataka s kraja 16.st.  Ako Vas to zanima, predlažem da se čujemo telefonski – doma sam nakon TV dnevnika.

  12. Mirjana Mihelčić says:

    Poštovani, Molim Vas lijepo gdje se može nabaviti knjige "Župa Tuhelj" izdana 1992.
    Potječem iz obitelji Pilica, Mala Erpenja – župa Tuhelj. Da li imate podatke o tom prezimenu. Zahvaljujem, Mirjana Mihelčić 

  13. mladen paver says:

    Mislim da je najbolje upitati izdavača "Kršćanska sadašnjost", odnosno Kaptolski arhiv Zagreb
    (autor knjige je prof. Andrija Lukinović).

  14. rodoslovac says:

    Vrlo rijetko prezime Pilice je najviše u prošlosti bilo zastupljeno u Maloj Erpenji, gdje je prema popisu stanovništva iz 1948. godine živjelo 15 osoba u 4 kućanstva. Istovremeno je u Brezini, nekadašnja općina Bjelovar živjelo 2 osobe u jednom kućanstvu. Bilo ih je dakako i u Zagrebu.
    Predlažem da za daljnje informacije pogledate na internetu. Posebno obratite pozornost na Italiju ali i Poljsku.

  15. Azmir says:

    Oprostite mozda sam malo petich kako kommentirate ovo ako kazete da se naj ranije porijeklo Filipovica se veze za 1598 godinu;Gujić doslovce piše: “Franjo Filipović rodio se u jednom selu blizu Sesveta (kraj Zagreba), gdje i danas žive potomci njegove braće… Franjo je bio zagrebački kanonik od 1567.-1573. god. Često je vodio čete protiv Turaka… G. 1573. sukobi se s Turcima nedaleko od Ivanića, koji ga uhvate i s velikim veseljem otprave u Carigrad. Na molbu kanonikove rodbine zauzimali su se za njega biskup Josip Drašković i kralj Maksimilijan. Najposlije poveli su se pregovori između kralja Maksimilijana i Porte o povratku Filipovića.Palaca nadbiskupskog Sjemenista danas je nekad bila kurija mog djeda djeda,ja ne pitam za nikakve kmetove,pitam o porijeklu Filipovica prigorske loze,Sesvetskog prigorja,Hrvatskog plemstva ljudi dobre duse i bozije rijeci.

  16. Antun says:

    Da Ježi nisu Leži u Zaboku i Humu možda?

  17. Martina Kvarantan says:

    Poštovani g. Paver i g. Kunović, 
    Šaljem svoje zabilješke o prezimenu Kunović:
    U Matičnoj knjizi rođenih župe Belec iz 1879.-1991. pronašla sam da je 1879. rođen Tomo Kunović od plementog Kunović (oca) i Rozalije rođene Kalay u Završju na kbr. 2. Isto tako sam uočila kako su si bili krsni kumovi sa vlastelinima Belca barunima Josip Rukavina ( Vi….nešto) i barunicom Mariom Rukavinom rođ. Pečnik prilikom kršetnja njihove kćeri Marije (rođene 24.08.1890.).
    Srdačan pozdrav.
     

  18. Martina Kvarantan says:

    Ispravljam svoj navod gore. Nije bilo kumstva između Rukavine i Kunovića kod krštenja Marije Rukavine.
    Zahvaljujem na razumijevanju.
    LP

  19. Janko Gašpar says:

    Poštovani gospodine Paver, molim bilo kakav podatak o prezimenu Gašpar, podrijetlom iz okolice Velikog Trgovišća (dakle, u pitanju su definitvno "zagorski" Gašpari, a ne "vrgorački","srpski" ili neki drugi).
    Puno Hvala!

  20. mladen.paver says:

    Imam problema s bazom podataka, nadam se da ću ga ubrzo dovesti u red. Srdačan pozdrav!

  21. đuro božić says:

    Poštovani gospodine Paver.Molim Vas da mi pomognete u istraživanju oko mog prezimena(BOŽIĆ).U HDA sam povezao nekoliko generacija mojih predaka ali sam zapeo na godinama oko 1800-1810 .Naime ne mogu u matičnim knjigama pronaći roditelje Martina Božić ili vjenčanje sa Katarinom r. Božić.U Hrvatskom prezimeniku su nadam se pogrešno locirali vrelo Božića (Bosna),jer u ovih 260 godina koliko sam ja proučio matice,mislim da su ipak bili pravi trdi zagorci.Radi se o župama Hraščina ,Zajezda.Ukoliko imate nešto u bazi podataka molim  pomoć.     
    Puno hvala!

  22. mladen.paver says:

    Poštovani gospodine Božič,
    u svojoj bazi podataka nalazim  17 zapisa o Božićima na području Varaždinske županije. Najmlađi potječu iz 1598.g.,  među njima krapinski purgar Stjepan, pa trojica nižih plemića jednoselaca (nobiles unius sessionis) u Gertlovcu kod Zajezde. Još 1507. jedan Božić iz Bartolovca kod Varaždina bio je oslobođen od poreza. Tu su privilegiju (13 godina nakon Kolumbovog otkrića Amerike !)  ovdje uživali selsKi suci i njihovi glasonoše, ali i oni za koje bi župnik ili sudec potvrdio da nemaju imovine veće od tri forinta. Pozdravljam Vas kao pravog trdog Zagorca, ali ipak moramo uzeti u obzir koliko  se "Bošnjaka" – u onom strašnom izbjegličkom valu pred osmanlijskim osvajačem  16.st. – zaustavilo u Zagorju, gdje žive samo 400 i nešto godina.

  23. Ivan Hrastinski says:

    Poštovani gospodine Paver. Molio bih vas pomoć oko istrage porijekla prezimena Hrastinski. Prema stranici http://www.imehrvatsko.net to je najčešće prezime u Zaboku. O prezimenu znam samo da se navodno prvi puta spominje u poljskim crkvenim knjigama oko 1576. godine sa y na kraju ( Hrastinsky ).

  24. mladen.paver says:

    Poštovani g. Hrastinski, Vašeg prezimena na žalost ne nalazim u svojoj bazi podataka, koja obuhvaća fond brojnih zagorskih prezimena s kraja 16. i početka 17.stoljeća. Ako nešto doznate drugim putem, bit ću Vam zahvalan za obavijest. SDrdačno, M. Paver

  25. Bruno Ciglenečki says:

    Poštovanje. Molim vas lijepo za informaciju o prezimenu Ciglenečki.Porijeklo nam je iz Gornje stubice i volio bih saznati malo više otome. Hvala!

  26. Visnja says:

    Postovani Gospodine Paver,
    ja pokusavam da pronadjem prezime Spoljar i informacije o njemu,znam da je moj pradjed Duro Spoljar zivio u Kalinovcu Podravskom gdje su rodjeni moj djeda i moj tata.mene zanima da pronadjem odakle mi dolazimo?
    Hvala unaprijed

  27. mladen.paver says:

    Prezime Ciglenečki dobijali su došljaci iz Ciglenice (kod Krapine) u mjestima kuda su se doseljavali – danas je prošireno od Pregrade do Stubice. Najstariji povijesni trag Ciglenečki su ostavili u Popisu kraljevskog poreza ioz 1598,

  28. mladen.paver says:

    Poštovana gđo Višnja, prezime Špoljar dolazi od njemačkog "der Sporer", kod nas  se prevodi kao "ostrugar" a označava specijaliziranog  kovača koji izrađuje hladno oružje (mačeve i sl.) i metalni jahaći pribor – ostruge i dr. Najstariji zapis o Špoljarima u Zagorju  također nalazimo u Popisu kraljevskog poreza iz 1598. 
    Matične knjige (krštenih, vjenčanih) za Kalinovac trebalo bi potražiti u Državnom arhivu Bjelovar, e-mail: drzavni-arhiv-bj@bj.htnet.hr, tel. o43/ 241-954,  kao i u Hrv.drž. arhivu u Zagrebu.

  29. Gordan Gledec says:

    Komentari na ovaj članak su onemogućeni zbog učestalih zloupotreba. Pitanja o porijeklu svog prezimena možete postaviti na za to predviđenom mjestu: forumu.