Rod Draškovića trakošćanskih

Crtica s izleta po Hrvatskom zagorju u ljetu 2008.

Draškovići potječu iz hrvatskih plemićkih rodova Mogorovića i Kršelaca iz Like, a pod sadašnjim prezimenom dobivaju titulu baruna 1569., a titulu grofova 1631. Mnogi članovi obitelji isticali su se visokom naobrazbom, a iznjedrili su niz ratnika, političara i crkvenih dostojanstvenika. Hrvatski banovi bili su: kardinal Juraj II. (1525-1587), biskup Ivan II. (1550-1613) i Ivan III. (1603-1648), koji zbog smirivanja vlaških krajišnika biva nazivan defensor Croatiae, te Ivan V. (1660-1733) koji je 1732. postao četvrti ban u obitelji Drašković. Ivan VIII. (1740-1787) bio je sudionik sedmogodišnjeg rata za bavarsko naslijeđe. Janko Drašković (1770-1856), prvak hrvatskog narodnog preporoda jedan je od najobrazovanijih ljudi svojeg vremena. Zalagao se za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja, a potom i za stvaranje Velike Ilirije, koja bi uz Trojednicu obuhvaćala i Bosnu i slovenske zemlje. Poznata slikarica svoga doba u nas grofica Julijana Erdödy-Drašković Trakošćanska (1847-1901) i danas ima izložene svoje, akvarele i ulja u sobi zvanoj Julijanin salon.

Trakošćan, autor: Gordan GledecIme Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Otad su Trakošćan i Draškovići postali gotovo sinonim, jer je obitelj njime upravljala skoro četiri stoljeća. Potpuno obnovljeni dvorac Trakošćan svojom ljepotom i uklopljenošću u zagorski okoliš privlači poglede namjernika sa svih njemu prilaznih putova i brijegova, a i unutrašnjošću podsjeća na isto tako lijepe gradine uz francusku rijeku Loire.

Posjetimo dvorac Trakošćan te uz ljubazno osoblje i kustose pažljivije procjenimo sva tri izložena rodoslova obitelji Drašković od kojih se u jedan od njih i danas zapisuju novorođeni članovi njihova roda!

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

4 komentara

  1. Trakošćan je kulturno dobro, zaštićena povijesna cjelina koja se osim dvorca sastoji od građevina uz dvorac, perivoja i park- šume s jezerom. Trakošćanskim kompleksom upravlja muzejska ustanova Dvor Trakošćan, a u vlasništvu je Republike Hrvatske. Zaštitni radovi provode se kontinuirano, tako da je dvorac danas većim dijelom obnovljen.
    Dvorac Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, povijesno usko vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika. Muzej posjeduje vrijednu muzejsku građu iz razdoblja renesanse do historicizma, sačinjenu od vrijednih zbirki slika, namještaja, oružja i drugih predmeta, koji su stalno izloženi u originalnim prostornim cjelinama koje prezentiraju velikaški život kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković.
    Dvorac je popularno i omiljeno odredište bojnih gostiju, kako iz Hrvatske tako i iz okolnih zemalja, a broj posjetitelja povećava se iz godinu u godinu.
    Posjetite nas. Razgledajte dvorac, upoznajte ostavštinu obitelji Drašković te istovremeno uživajte u idiličnom skladu prirodne i kulturne ljepote.

    Pozdrav iz Trakošćana!

  2. marijana says:

    udana sam draskovic,pa me zanima da li je tocna tvrdnja da su draskovici u lici,tocnije u kosinju pokrsteni ili potjecu od grofovije,,,,na koji nacin mogu to znati

  3. Božidar Ručević says:

    Poštovana Marijana!
    Babonići, Draškovići, Gusići, Gušići, Tomašići i neka druga prezimena/rodovi odvjetci su hrvatskog praplemstva, i to kao obitelji potječu od roda Mogorovića s Krbave, a neki od njih su bili među 12 najstarijih hrvatskih rodova te je na primjer Petar Gusić bio jedan od potpisnika Pacte Convente kojom su Hrvati priznali Kolomana za hrvatsko-ugarskog kralja. (Tadija Smičiklas, Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske i druga vrela.)
    Ne vidim razloga da su hrvatski plemići Draškovići bilogdje trebali biti pokršteni. Je li ih ima i u drugim konfesijama to ne znam, ali znam da je moguć nastanak sličnih prezimena  koje nikada nisu imale međusobne rodbinske veze?! Zamislite na primjer prezime Petrović, koje je rašireno u svih Slavene, pa i ne Slavena?!

  4. Драшковић says:

    Поштована Марија,
    када је мој прађед 1930. и неке упознао Драшковиће који су тада живели у Драшковићевој улици у Загребу, дочекали су га као род рођени. Испричали му: да се њихов предак Јован Томов Драшковић преселио из Црне Горе, село Заљуће на Чеву, општина Цетиње 1378. у селу Груда у конавлима. О овом досељавању имате у Дубровачком архиву.

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.