Muslimanska prezimena u Hrvata

Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne (Eugen Savojski, 1697.) i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Ta činjenica u nekim rodoslovnim istraživanjima otkriva puno zanimljivih onomastičkih spoznaja na koja treba ponuditi objašnjenje i/ili o tome otvoriti raspravu, kao što je dobra namjera ovog štiva. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.

U proučavanju tvorbi mnogih hrvatskih prezimena nalazi se puno muslimanskih grafija koje upućuju kako na našu autohtonost tako i na osmanske tragove u njima. Slična pojavnost nazire se i u dosta bošnjačkih imena. Stoga je jedno od najbrojnijih hrvatskih prezimena Kovačević brojno i u Bošnjaka, a što važi i za na primjer prezime Hajdarević iz Bjelovara u usporedbi s istim iz okolice Bosanske Krupe.

Iz kontakta s uvaženom autoricom i najave članka Hrvatska prezimena orijentalnog podrijetla (Dunja Brozović Rončević, 2005. ?) – proizlazi i za očekivati je znanosti primjereniju obradu ove teme. "U radu se tumače i analiziraju hrvatska prezimena turskog podrijetla. Ističe se kada i kako su takva prezimena nastajala. Upozorava da se nositelje prezimena turskog podrijetla ne smije izjednačavati s turskim etničkim podrijetlom."


Džamija u Zagrebu, izvor: Islamska zajednica u Hrvatskoj

U želji za dobivanjem što više podataka o ovoj zanimljivoj temi mailom je kontaktiran i Mešihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. U crtici o muslimanskim prezimenima i njihovom suživljenju u pretežito trokonfesionalnom prostoru u nas (katoličanstvo, muslimanstvo, pravoslavlje) uvaženi gospodin muftija Šefko Omerbašić je s toliko malo riječi, toliko puno toga objasnio te srdačno ukazao na neke važne činjenice, koje se u genealoškim istraživanjima bošnjačkih prezimena ne smiju zaobići.

Tekst pisma u cijelosti glasi:

Kao što znate sadašnja prezimena koja imaju na kraju (ić) novijeg su datuma i u genealogiju su unijela veliki nered.

Kod Bošnjaka-muslimana imena su imala tri imena i to ime, ime oca i ime obitelji. Kod muslimana s ovog područja susreću se prezimena istovjetna katolicima i pravoslavnima. To ima dvojako značenje, da su narodi istog etničkog porijekla pa su jedni ostajali kršćani, pravoslavni ili katolici, a drugi muslimani.

Ševko OmerbašićNeka prezimena koja Vi navodite imaju Bošnjaci: Čengić, Alajbeg-ović, Arapović, Kadija-ić, Mustafić. Prezimena Kuran za muslimane su preteškog značenja jer su vezana za našu svetu knjigu Kur'an pa se ona izbjegavaju kao što kršćani izbjegavaju davati imena Isusa. Beg kod muslimana nije prezime nego titula. Kod nas postoji prezime Hadžaga, a ne Adžaga. Murat je ime, a ne prezime, ali zato postoji Muratović. Isto također kod muslimana prezimena su u dosta slučajeva uzimana iz profesije koju su obavljali kao na primjer: Imamović (od imama), Kadić (od kadije), Hafizović (od hafiza), Serdarević (od serdara), a neka od nacionalnog porijekla kao što je: Arapović (od Arapa), Adžamić (stranac). Hrvatska prezimena koja Vi navodite vjerojatno su porijeklom iz turskoga doba. Tako na primjer moje prezime Omerbašić sastavnica je dvije riječi baša (general) i Omer (ime).

Cijela Hrvatska premrežena je brojnim prezimenima ove vrste, tako da u nas skoro nema kraja u kojem ne bi mogli pronaći Hrvata s prezimenom muslimanskog izvora. Neka islamska imena pri nama nalazimo kao prezimena: Hasan (Sv. Ivan Zelina), Murat (Zamosorje), Osman (Podravina)… Tako i neke titule u Bošnjaka – u Hrvata postale prezimena: Beg – vlastelin, Baša – general, Paša – visoki turski civilni ili vojni čin…

  • Devedeset i stopostotna hrvatska prezimena i u zagradi pretežiti iskon: Adžaga – (Tešanj, Bugojno); Adžamić (Bos. Posavina); Adžić (Imotski); Adžija (Bos. i Slav. Posavina); Adžijević (Lipik); Akšamović (Sl. Brod, Garčin); Alajbeg, Alagić (Trogir); Amić (Banovina, Lika, Primorje); Arabadžić (Podrinje); Arapović (Srednja Bosna, Hercegovina); Arnaut (Valpovo); Asanović (Zagora, Hercegovina); Bajramović (Hrvatska, Bosna); Bajan (Kijevo, Knin); Bazija (Ludbreg, Zabok); Beg, Begić, Begović (Cazin, Rab, Dalmacija, Travnik); Bosnić, Bosančić (diljem Hrvatske); Bošnjak, Bošnjaković (diljem Hrvatske); Čatić (Požega); Čelebija, Čengić, Čengija (Bos. Brod i Bos. Posavina); Čorluka (Vinkovci); Delija (Lepoglava); Dilber (Slavonija); Ećimović (Pleternica); Efendić (Sinj); Ferhatović (Osijek); Furundžija (Sred. Bosna); Hajdarović (Čakovec); Han (okolica Virovitice); Hasanagić (Cazin); Hasanović (Samobor); Huseinović (Bjelovar); Hečimović (Virovitica); Hećimović (Gospić); Ibrahimpašić (Bihać); Islamović (Cazin); Kadija (Koprivnica); Karabatić (Trogir); Karaga (Knin); Kuraja (Rama); Kuran (Vrgorac); Kurbaša (Livno); Matahlija (Rab); Mustapić (Hrvatska, BiH).
  • Nakon abecednog slova M ne nalazi se tako visoki skoro stopostotni udjel Hrvata u ovoj vrsti prezimena?!
  • U skupini za koju se može reći da je udio Hrvata oko ili veći od 50% nalazi se također čitav niz zanimljivih prezimena, i to: Abdić, Amidžić, Avdagić, Arnautović, Hadžić, Hamzić i mnoga druga.
  • Prezime Amidžić (pretežito Hrvati – Našice, manje Srbi – Daruvar i tek malo Bošnjaci) uz svoje varijacije Amiđić i Amižić akademik Petar Šimunović, jezikoslovac, povjesnik i genealog, u svojoj knjizi – Hrvatska prezimena 2006: 157. – prikazuje na posebno zanimljiv način te se taj tekst ovdje prenosi kao citat: ''Amidžić je prezime iz turske srodstvene terminologije i znači – stric (poput Stričević, Čikić, Barbić, Dundić). Rašireno je po Slavoniji i Hercegovini, zajedno s manje čestom varijantom Amiđić ili na primjer u splitskoj varijanti Amižić (proizlazi iz u govoru ne postojanja /dž/ i /đ/: žep, svidožba, sržba'').

Istražujući građu za ovu rodoslovnu crticu autor je svoje prezime pronašao u sve tri u članku spomenute konfesije, međutim, malo opsežnija pretraga rezultirala je s još jednim prevažnim dokazom o točnosti vrela roda Ručevića u i oko područja Đakova i Vinkovaca. O tome više, drugom prilikom?

U ovoj pretrazi autoru je veliku poteškoću uzrokovala neujednačenost podataka u istraživanim vrelima te je prihvatio i uskladio one zabilježbe, koje poput zajedničkog nazivnika pokrivaju najveći broj istovjetnosti.

Dakle, sve u svemu, nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko i iz Bosne (Eugen Savojski, 1697.) te šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji podsjećaju na muslimanski iskon. Ta činjenica u nekim rodoslovnim istraživanjima otkriva puno zanimljivih onomastičkih spoznaja na koja treba ponuditi objašnjenje i/ili o tome otvoriti raspravu, kao što je u dobroj namjeri u ovom štivu pokušano.

Šturi pregled literature:

  • Wikipedija: Eugen Savojski (8.5.2011.)
  • August Kovačec, (ur.) Od indoeuropeistike do kroatistike: Zbornik u čast Daliboru Brozoviću. Zagreb: HAZU. U njemu je i članak dr. sc. Dunje Brozović Rončević, Hrvatska prezimena orijentalnog podrijetla. 2005: 81. – 90.
  • Jovan Erdeljanović. Stara Crna Gora: Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena. Beograd: Slovo Ljubve (1978.)
  • Petar Šimunović, Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Posebno za temu zanimljiva crtica: Bošnjačkomuslimanska osobna imena i prezimena. 2006: 398. – 405.
  • Mnogovrsna arhivska građa.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

54 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    KURBANOVIĆI

    Većini obitelji, rodova i naroda, i to kroz povijest i od mnogih svetih knjiga višestruko potvrđena je, velika čast i vrijednost bavljenja rodoslovnim istraživanjima. Svijetli primjer tome danas je u Mormona kod kojih takove istrage potiču i veliki vjerski i veliki znanstveni razlozi, a o čemu postoje brojna štiva, dogme i knjige.

    Veliki je problem, poštovani gospodine Matija Kurbanović, pokrenuti daljnju debatu temeljem izvrsnih podataka koje ste mailom dostavili, a da ih se ne objelodani u širi rodoslovni krug i čitatelje ovih osvrta i vijesti. Obzirom da iz Vašeg zapisa proizlazi da Vi osobno nemate ništa protiv rasprave na ovu temu te, i to da nijedno drugo ime Vašeg prezimena u nju ne uključujemo – biti ću slobodan predložiti Vašu zanimljivu crticu kao poticaj daljnje dobronamjerne razmjene mišljenja oko iskona Vašeg prezimena.

    ”Poštovani,
    Drago mi je što Vas je i moje pismo potaklo na istraživanje, te pisanje ovog članka.
    Mislim da bih jedino dodao to da sam i sam kontaktirao ISLAMSKU ZAJEDNICU, kako kod nas tako i u svijetu (Turska, Saudijska arabija), te sam iz tog razloga malo i iznenađen izjavom gospodina Omerbašića da je “Kurban” neprimjereno prezime kod muslimana.
    Ako pogledamo u Turskoj postoje osobe koje se prezivaju Kurban, a prefiks Kurban možemo naći i u mnogim drugim muslimanskim zemljama, npr (Kurbanov, Kurbanoff, Kurbanbajev it…)
    Dodao bih i to da u Drenovcima postoji legenda kako su Kurbanovi (kako nas nazivaju) došli iz Turske, tj da su to bili dva imućna brata; Tambur i Kurban, te su Kurbanovići potekli od njih.
    Ovo je samo legenda u koju moja obitelj sumnja…..
    Moguće je da je gospodin Omerbašić upravu, te u tome slučaju moji predci su morali biti mesari ili tako nešto.
    Ako nije problem volio bih da ovo dopisivanje ostane među nama (dakako nemam apsolutno ništa protiv što ste me spomenuli u članku, dapače drago mi je), no neću komentirati javno Vaš članak.
    Moja šira obitelj je dosta osjetljiva što se tiče ovog pitanja (iako osobno ne vidim niti jedan realan razlog).
    S obzirom da ste ovo pokrenuli, te došli čak do gdina. Omerbašića (pokušavao sam i sam, no nisam uspio) volio bih da ga pitate kako to da u ostalom Islamskom svijetu prezime KURBAN… postoji i očito je itekako primjereno (kontakt iz Saudijske arabije mi je rekao kako i kod njih postoji ovo prezime; el- udhijji; te ono predstavlja posebnu čast za onoga tko ga nosi) a kod nas nije primjereno?!
    Nadam se Vašem skorom odgovoru, Lp Matija Kurbanović.”

    Uvjeren sam da će ovaj zapis pozvati na debatu mnoge rodoslovne znalce, neke ću potaknuti i sam, na otvaranje novih zanimljivih priča i istina o iskonu Vašeg i sličnih prezimena.

    Unaprijed se ispričavam – svima onima koji misle da ove podatke o prezimenu Kurbanović nije trebalo objaviti?!

  2. Crigel Stéphan says:

    Izvinite za moj los Hrvatski. Postivanje. Prezime KRZELJ od moj otac je mjenan zbog francuse ne znaju ga citati a mene zanima svoja significacija. Petar Simunovic kaze da je Krz i suffixe elj. Sta znaci Krz i od kuda dodje. Hvala Puno.

  3. Božidar Ručević says:

    Poštovani gospodin Stephan Crigel,  prezime Krželj (najsličnije Vašem upitu) nose Hrvati iz okolice Omiša, najvjerojatnijeg podrijetla iz Zadvarja. Danas u Hrvatskoj živi oko oko 310 Krželja u preko 80 domova. Za više podataka pokušajte s upitom na link Forum na ovom portalu. Pozdrav, B.R.

  4. Lepi says:

    Postovanje,
    meni nije jasno zasto trazite misljenje od gosp. Omerbasica o stvarima za koje on nije kompetentan. On je vjerski lider. Vecina ljudi koji nose gore navedena prezimena jesu muslimanskog porijekla, odnosno, imali su pretka muslimana, dok se bliskoistocno porijeklo moze precizirati samo kod onih cija prezimena nose i neku geografsko-nacionalnu odrednicu, poput "Arapovic", "Misirlic", "Konjevic", "Samovic", "Kurdic", "Stambolic" ili "Turkovic". Arnaut(ovic)i su porijeklom Albanci. Dobar dio tih obitelji je prisilno pokrsten za vrijeme "rekonkviste" hrvatskih krajeva (Slavonija, Lika, Zagora), a i velik se dio asimilirao u zadnjih 100 godina.

  5. arapović says:

    poštovani, moje prezime je Arapović a pradjed je došao iz Slipčića kod Mostara u Split. Zvao se Petar i bio je katolik. Zato mi nije jasno ovo muslimansko porijeklo, kako smo dobili muslimansko prezime ako smo katolici? Ili smo bili muslimani pa nas je pokrstilo? ništa mi nije jasno…

  6. Božidar Ručević says:

    Poštovani Lepi,
    da nisam kontaktirao gospodina Omerbašića, inače vrsnog intelektualca, možda ne bi stigao Vaš dobar komentar, koji hvalevrijedno proširuje temu Muslimanska prezimena u Hrvata i pravi je doprinos ovom štivu.
    Iz mojeg skromnog istraživačkog iskustva, vezano na našu domovinu, nije točno da je većina nositelja takvih prezimena imala muslimanskog pretka, nego baš suprotno.
    Imenoslovni putovi su raznovrsni te često rodoslovca oduševljavaju i iznenađuju. Uvijek se je dobro vratiti, među inim, na knjigu Hrvatska prezimena akademika Petra Šimunovića, Zagreb, 2006., koja Vam je zasigurno poznata.
    Pročitajte i slijedeći komentar. Hvala!

  7. Božidar Ručević says:

    Poštovani gospodine Arapović,
    u mojem popisu se je Vaše prezime našlo u ovoj skupini samo zato što je odavna arapski svijet, muslimanski svijet. Prezime se svakako može svrstati pod etnonimsko iako je u zbilji zanemarivo bošnjačko, a većinsko hrvatsko!
    Dakle, skoro stopostotni iskon prezimena Arapović (Hrvatska ili Bosna i Hercegovina) nema vjersku potku, nego izvire iz davnih obilježbi nekog rodočelnika u Vašem rodu, kao čovjeka crne puti, crnomaljastog te ga nazvali Arap, Arapović. (P. Šimunović, Hrvatski prezimenik, 2006.: 57.) Osim toga citiram: ''Arapovići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Srednje Bosne, ali i prema nekim izvorima iz Slipčića kraj Mostara, a rijetko su i Bošnjaci iz Bosanske Posavine.'' ( S. Grčić, ur., Enciklopedija hrvatskih prezimena, 2008.: 42.) Stoga, je Vaša pripadnost hrvatskom narodu i katoličanstvu, najvjerojatnije, neupitna, a rodoslovna grana Vašeg pradjeda iz Slipčića točna!

  8. Crigel Stéphan says:

    Hvala ljepo za vas odgovor.

  9. arapović says:

    poštovani, hvala na odgovoru!

  10. ćatić elvisa says:

    ljep pozdrav svima na sajtu a posebno gospodinu Bozidaru Rucevicu. mene zanima jedno… odaklen izvire moje prezime Ćatić. muslimanske sam vjere i znam da ima sa tim prezimenom i hrvata ili hajmo reci katolika i pravosalvaca i dosta muslimana po bosni. i od cega se sastoji to prezime. a zanima me i odaklen prezime Kaltak u hrvatskoj jel nasla sam da dosta katolickih hrvata nosi to prezime a mislim da je to pretime izvor od turaka. hvala u napred za vas odgovor i drago mi je da postoji ovakav sajt. Ljep pozdrav i svima sto ovo citaju. ćatić elvisa

  11. Domagoj Vidović says:

    Poštovana gđo Ćatić, igrom slučaja recenzirao sam članak o prezimenima turskoga postanja u kojemu je stajalo da prezime Kaltak dolazi od turske riječi kaltak 'kuja'. Malo grubo zvuči, ali "pasjih" prezimena ima dosta u našim krajevima. Ćatić vjerojatno dolazi od ćato 'pisar'. Također je riječ o turcizmu. Turska su prezimena sasvim obična i u Hrvata i u Srba (ne samo Bošnjaka) jer su Turci vladali ovim prostorima mnoga stoljeća, a ne čudite se prezimenima kršćanskoga postanja u Bošnjaka jer je islam počeo prodirati na ova područja tek koncem 14. st., a prije toga je većina muslimana bila u Bosni uglavnom katolička, a rjeđe krstjanska i pravoslavna, a u Srbiji pravoslavna. Zgodan  je primjer Ivo Mujo u Konavlima, a od poznatijih ljudi Mirko Alilović (Hrvat) i Tarik Filipović (Bošnjak).

  12. I.Tabakovic says:

    Stovani gospodine Vidovicu,
    Iako veoma cijenim i rado citam Vase znanstvene radove iz onomastike,imam primjedbe na Vase dvije tvrdnje u prilogu Vaseg obracanja gdji Catic:
    1.Na Balkanu su vladali jedino Turci Osmanlije, a termin Turci je opci termin,tj naziv za sve turske narode(tj.oznaka i za Osmanlije,Seldzuke,Turke- Tatare  idr tur.narode).
    2.U 14.st.u Bosni su zivjeli vecinom DOBRI BOSNJANI,tj.pripadnici Crkve bosanske(dualisticki heretici)…
    uz pozdrav
    I.Tabakovic,prof.historije

  13. Domagoj Vidović says:

    Poštovani gospodine Tabakoviću, u potpunosti ste u pravu u pogledu prve točke (na forumu smu, pa sam malo opušteniji, ali ste u pravu), a u pogledu druge nisam baš sasvim siguran. Postoje podatci o tome da je pred pad Bosne ondje živjelo oko 85 % katolika (podatak je objavljen u zborniku Vrhbosanske nadbiskupije, ne precrtajte ljude), no nemam namjeru polemizirati o tome, tu su veliki prijepori i o tome se može raspravljati u nedogled, a obično pobuđuje niske strasti. Velika je većina Bošnjaka, naravno, starosjedilačka, Hrvati i Bošnjaci jedini još govore ikavicom u Bosni kojom se uglavnom govorilo u toj zemlji u predosmanlijskome razdoblju (to znam iz proučavanja jezične problematike), tako da je jasno tko je u Bosnu došao, a tko se doselio. Vjerski je pak ključ poslije odredio tko će kojemu narodu pripasti. Pratim i ja Vas na forumima i neobično mi Vas je drago čitati.

  14. I.Tabakovic says:

    Stovana gospodjo Catic,
    Posto sam prije 3 godine poceo da istazujem bosnjacka prezimena orijentalnog podrijetla,a i prezime KALTAK–koje nose i Bosnjaci–takodjer orijentalnog podrijetla ,te  Vam navodim ovo o njegovoj etimologiji i znacenju:
    —Ovo prezime je najvjerojatnije PATRONIMIK,jer je izvedeno od NADIMKA(ili je motivirano ZANIMANJEM)prvonositelja(oca-rodocelnika).Po mom osobnom misljenu,prvonositelj je bio najvjerojatnijeOBRTNIK  i pravio je drvena sedla,ili drvene kosture za sedla,ili tvrde jastuke na mindere,pa je dobio ovo prezime,koje su naslijedili njegovi potomci.Potjece od tur.rijeci K A L T A K,sto –prema orijentalisti A.Skaljicu,turkologu prof.I.Smailovicu i jezikoslovcu dru B.Klaicu–znaci:1.tatarsko drveno sedlo;drveni kostur sedla;2.figurativno:pokvarena zena.Knjizevnik A.Isakovic je naveo da je to u Sarajevu  naziv" za tvrdi jastuk na minderu."–IZVOR:H.Kresevljakovic,Esnafi i obrti u BiH-u(1453-1878),,Zbornik za narodni zivot i obicaje juz.Slavena,knj.XXX,1,Zagreb,1935,str.176;Dr I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,Tuzla,2009,str.207;A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sarajevo ,1985,str.389;Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci,Zagtreb,1962,str.692;P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez,knj.2.,Zagreb 1972,str.23;A.Isakovic,Rj.bosanskoga jez,Sarajevo,1995,str.133;ARJ(dio IV),Zagreb,1892-1897,str.776,(urednik P.Budmani).
    –A prezime CATIC(na C je meki znak)je tocno objasnio gospodin D.Vidovic.Ono je PATRONIMIK jer je izved.od NADIMKA(motiviranog ZANIMANJEM)prvonisitelja:CATO(na c meki znak)-prema orijentalisti A.Skaljicu–,hipok.od CATIB,CATIP,KATIB(=KJATIB)<tur.k a t i b,k a t i p(kjatib,kjatip)<ar.k a t i b"PISAR",part.akt.od k a t ab a…"PISATI"…Prema turkologu prof.I.Smailovicu,tur.k a t i p  znaci:1.pisar,2.tajnik,sekretar.Etimolog prof.P.Skok i orijentalist A.Skaljic naveli su pored ovoga prezimena i prezime CATOVIC.Medjutim,imaju i prezimena CATO i CATIPOVIC koja su iz istoga izvora kao i prezimena CATIC i CATOVIC.–IZVOR:Dr.I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,Tuzla,2009,str.215;A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez.,Sarajevo,1985,str.185;Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci,Zagreb,1962,str.272;P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,Zagreb ,1971,str.350;ARJ(dio 2.),Zagreb ,1883-1886,str,127.139.;A.Isakovic,Rj.bosanskoga jez.,Sarajevo,1995,str,46.
    uz pozdrav
    I.Tabakovic
     
     
     
     
     

  15. Petar says:

    Bok, volio bih znati odakle je, i sto znaci prezime TURKALJ? Unaprijed hvala! 

  16. I.Tabakovic says:

    Za gosp.Petra.
    O prezimenu TURKALJ naci cete na:
    imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-turkal
    http://www.likaworld.net/forum/index.php?topic=828.0;wap2
     

  17. Petar says:

    Vrlo zanimljivo, puno ti hvala! 🙂

  18. Meris says:

    Zdravo, volio bi znati porijeklo prezimena Begić, koje se može naći i u Hrvatskoj, ali i u Bosni. 
    Unaprijed Hvala.

  19. I.Tabakovic says:

    –O prezimenu BEGIC mozete naci :1.u prilogu o prezimenu BEGONJA na:
    http://www.rodoslovlje.hr/forum/prezimena/porijeklo-prezimena-begonja
     
    2.i u prilogu o prezimenu BEGIC na:
    http://www.ogorje.net/prezime/begic/1204.html
     
     
    3.te i u prilogu o prezimenu  BEGOVIC na:
    http://www.ogorje.net/prezime/begovic/1622.html
    uz pozdrav
    I.Tabakovic
     

  20. Alagić says:

    Pozdrav!

    Imam nekoliko pitanja u vezi prezimena Alagić. Možda su neka pitanja čudna ali čisto onako me zanima (naravno ako budete znali na moja pitanja).

    Nešto sam čitao ovaj link: http://www.rodoslov.ba/pages/view_zanimljivosti/34

    Zanimam me:
    1. Kakavo prezime je postojalo ili bilo prije Alagića?

    2. Da li je Alaga bio turčin ili arapin?

    3. Da li sam sada 100% bošnjak (bosanac) ili 100% turčin?

  21. mladen paver says:

    Prvi nositelj prezimena morao je biti sin Alage,dakle musliman a po marodnosti mogao je biti svašta (religija nije bila sinonim za etničku pripadnost, kao ni danas). Oblik Alaga potječe od izraza Hala-aga, dakle zmaj-aga. U XIX stoljeću bio je poznat zagrebački biskup Alagić, čiji su preci očito konvertirali na rimokatoličku vjeru.

  22. Tibos says:

    Za gospodina Alagica:

    1. Prije Alagica moglo je biti–pod utjecajem tur. jez. – Alaga-oglu (Alagin sin)ili Alaga-zade (Alagino dijete)mj. prezimena Alagic (na nekim nisanima uglednih Bosnjaka blizu Mostara ima prezimena koja se mj. -ic zavrsavaju na –oglu ili -zade)Naime u tur. prezimenima i danas za deminutiv. nastavak koji znaci potomstvo koristi se cesto rijec OGLU ili OGUL, sto prema turkologu prof. I. Smailovicu (Tursko-bosanski rj, Tuzla, 2009, str. 295.) znaci: “1. SIN. 2. ROJ PCELA.” (vjerojat. metafora mj. rijeci potomstvo, rod–NAPOM. I. Tabakovic). Nedavno sam ovdje u USA sreo jednog sveucilis. prof. (dr. sc. Burhana AltunOGLU-a, dipl. inzenjera elektronike) i pitao sam ga sta znaci njegovo prezime. On mi je odgovorio: “Mi ga koristimo od pra, pra, … ddede i ono znaci ZLATNI SIN (OD TUR. altin=1. ZLATO. 2. ZLATAN I TUR. OGUL (-GLU) = SIN, ROJ PCELA (Dr I. Smailovic, ibidem, str. 14. 295.). U Turskoj ima danas dosta prezimena koja se zavrsavaju na-OGLU (Turci izgov. kao OLU)”. Ovo prezime na nasem jeziku bi bilo kao ZLATAN-IC ili ZLATAN-OV-IC…

    2. Alagic nije bio ni Turcin ni Arapin, vec je bio Bosnjak. U to vrijeme za narod u Bosni bio je opci naziv Bosnjaci. Evo sto je zapisao E. Celebija (u Sarajrvu 1660. god.): “Narod se u ovim krajevima u puckom govoru zove Bosnjaci. Samo, draze im je kad se kaze Bosanci…” (E. Celebi: Putopis, Sa, 1979, str. 121. – preveo dr H. Sabanovic)… -M. ime Alaga (od koga je izvedeno kao PATRONIMIK prezime Alagic) je izved. –prema onomasticaru i turkologu prof. dr I. Smailovicu- od Alijaiaga (V. Alija i Agan) (Dr I. Smailovic, Musliman. imena orijental. porijekla u BiH-u, sa, 1990, str. 132. 138. 140-141.). O etimologiji m. imena Alaga isto stajaliste imaju i: 1. arabista prof. dr S. Agic (Muslimanska l. imena, Chicago, 2003, str. 18.), 2. orijentalist A. Skaljic, Turcizmi u sh. jez., Sa, 1985, str. 88, 3. jezikoslovac Dj. Danicic u ARJ (dio I), Zgb, 1880-1882., i 4. HRVATSKI JEZICNI PORTAL (VIDI: hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search

    3. Da bi utvrdio procenat svog nacionalnog podrijetla, najbolje je da uradis DNA test. Jedan moj kolega (Bosnjak, prof. sociologije) koji zivi ovdje, u USA uradio je taj test (kostao ga oko $200). Test je otkrio da je on samo 7, 8 % slavenskog podrijetla. Njegovi preci – prema testu – razbacani su na tri stara kontinenta. Ovo govori da je poznati klasicni jezikoslovac i onomasticar prof. dr. sc. Milan Budimir 100% imao pravo kada je na pitanje: “Sta mislite o utjecajima drugih jezika na sh. jezik?” – ODGOVORIO: “Ti utjecaji su doveli da je danasnji sh. jez. CORBA CORBINE CORBE!” (na svakom pocetnom C je tvrdi znak).

    (Uredio administrator radi čitljivosti.)

  23. Tibos says:

    DOPUNA:
    –VIDI o prezinu ALAGIC na:

    http://www.ogorje.net/prezime/alagic/1814.html

    I.Tabakovic
    (TIBOS)

  24. Alagić says:

    Ok hvala vam na odgovorima.

  25. Dejan Perhat says:

    G. Lepi
    U svom postu od veljače ove godine govorite o “rekonkvisti” hrvatskih krajeva (Slavonija, Lika, Zagora) te prisilnom pokrštavanju muslimanskih obitelji u tim područjima.

    ”Dobar dio tih obitelji je prisilno pokrsten za vrijeme “rekonkviste” hrvatskih krajeva (Slavonija, Lika, Zagora), a i velik se dio asimilirao u zadnjih 100 godina.”

    S obzirom da sam u svojem rodoslovnom istraživanju naišao na Perhate katolike u Mađarskoj i Hrvatskoj, te Perhate muslimane u Bosni i Turskoj, pretpostavljam da se nešto slično vjerojatno dogodilo i mojim precima te da bi to moglo biti objašnjenje postojanja Perhata i katolika i muslimana u ovim krajevima.
    Čini se da je prezime Perhat turskog podrijetla, pa pretpostavljam da su katolici Perhati ili ”pokršteni” muslimani Perhati ili hrvati koji su izbjegli pred turskom vlašću ali su ”naslijedili” ovo prezime.
    Ne znam koje je objašnjenje vjerojatnije.
    Što vi mislite?
    Bio bih vam zahvalan i ako me možete uputiti na neke dodatne izvore informacija, bilo na Internetu ili u knjigama, gdje bih se mogao više informirati o ovom pitanju.

    Molim i sve ostale kolege rodoslovce, koji su se bavili ovim područjem, za njihovo stručno mišljenje i komentar.
    Unaprijed zahvaljujem
    Dejan Perhat

  26. Alagić says:

    @Tibos kažeš da je Alaga bio bošnjak a šta onda znaci ovo?

    “…da su u vrijeme turske iz Anadolije krenula tri brata…
    …Miralembeg je imao sinove: Alagu, Karabega, Šećerbega i Bećirbega.”

  27. Tibos says:

    Za Alagica,
    Ako ti smatras da je ta etioloska legenda tocna, tj. da je prvi Alaga u Bosni bio 100% Turcin onda nisi trebao nikoga pitata o podrijetlu imena Alaga i prezimena Alagic. Da li ti znas gdje je zapisano, tj. gdje je izvor ili dokumenat gdje je zapisano o turskom podrijetlu Alage?
    GENEALOGIJA BEZ DOKUMENTACIJE JE MITOLOGIJA (g. J. Jekunica: “Rodovi Kastel Sucurca”…)
    NAGADJANJE JE PADAVICA (Heraklit)
    Tibos

    (Uredio administrator radi čitljivosti.)

  28. Alagić says:

    Pitao sam te u pozitivnom smislu, a za dokumenate neznam (nemam ih) jer ne živim u Bosni.

  29. ezi says:

    Molim Vas da objasnite porijeklo prezimena Haračić iz Bosne, kao i Haračić (Ambroz) iz Hrvatske. Takođe i porijeklo imena naselja Dumanac u Bosni i Dalmaciji. Rudarski pozdrav sretno!

  30. Ako mi možete da objasnite porijeklo prezimena Huremović iz Bosne inače žive u okolici Tešnja.Pa me zanima odakle je njihovo porijeklo msn iz Hrvatske ili Bosne…

  31. tibos says:

    O prisutnosti,etimologiji i znacenju prezimena Huremovic naci cete na:

    http://www.ogorje.net/prezime/huremovic/2347.html

  32. TIBOS says:

    Za EZI:
    1.O prisutnosti,etimologiji i znacenju prezimena Haracic naci cete na:

    http://www.ogorje.net/prezime/haracic/7824.html

    2.O etimologiji naziva Dumanac:
    a.ili je od duman=duboka vodom izrovana dolina(dubodolina)-vidi:
    hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search
    (vidi pod Dumanac);
    b.ili od tur.rijeci duman(tuman)=dim,magla,prasina(fig.briga,zamagljenost misli kao polusan(vidi:A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sa,1985.str.227.)
    PS:Naselje Dumanac u BiH-u osnovala je porodica Haracic(?)

  33. Hany Đurić says:

    Moli Vas ak mozete mi objasniti odakle dolazi prezime Arnautovic, znam da moj djed je Osman (Jusufa ) Arnautovic iz Vražića u Bosni i dalje ništa ne znam uopće o mojim potomcima…Pozdrav

  34. Amar says:

    Ovo nema veze s vezom! Moje prezime je Hadziabdic i Islamske sam vjeroispovijesti. Moja familija se prije vise od 300 godina doselila u Mostar i to ni manje ni vise vec iz Svedske. Hajde neka mi to neko pojasni.

  35. Alac says:

    Možete li mi pojasniti porijeklo prezimena Ćurčić, zastupljeno je kod sva tri naroda.

  36. Tibos says:

    Za Alacaa:
    – O prisutnosti, etimologiji i znacenju Vasega prezimena naci cete na:

    http://www.ogorje.net/prezime/curcic/1370.html#komentar

  37. Alac says:

    Tibos, hvala na iformaciji.

  38. Pratim vasu rubriku sa velikim zanimanjem. Dautbegovici iz Bugojna odakle su id.Sve mi je nejasno o mojim precima. Inace Sam rodom iz jednog malog se la kod Bugojna. Selo Servani 8 km od Bugojna, tu je je blizu velko mezaruk tu groblje iz Osmanskog vakta. Takode ima Zijamet, koje je bilo naseljeno pravoslavnim tu srbima.

  39. Zaboravih dadodam da selo Medini koje je u blizini mojih Servana, a koje su bili katolickih zitelja. U njima su bila mnoga prezimena.Izmedu ostalih ,bili su Adzage, Kajge, Topici. Marjanoviciitd

  40. Miljenko says:

    Poštovani,čitao sam par komentara po pitanju prezimena Begić i općenito Muslimanska prezimena u Hrvata pa imam potrebu da kažem da ima slučajeva a i vezano za moje prezime Begić gdje s nadimka prelazilo na prezime poslije turskog pada.Naime radnja se odvija osamdesetak godina prije pada turskog carstva,u to vrijeme moji preci su se prezivali Erceg ali u to vrijeme turske vlasti po njihovom zakonu imali su pravo prvoopćenja s nevjestom.Tom pravu se suprostavio moj predak i smrtno ranio onog koji je to pravo zatražio(beg,aga ili ko već)i bio je primoran biježati prema moru selo Milošići kod Ploča,itamo su se zadržali sve do pada turskog carstva.Nakon pada vraćaju se na rodnu grudu selo Prolog gdje im je oduzeto vraćeno,ali dobijaju nadimak begonja i nakon odrđenog vremena prelaze s nadimka na prezime Begić.Poslije drugog svijetskog rata neki potomci se vraćaju na prezime ali ne Erceg već Herceg.Inače radnja se odvija na granici Hercegovine s Dalmacijom; CRVENI GRM(koji po prenošenju i dobio ime vezano za taj događaj)-MALI PROLOG PROLOG-VELIKI PROLOG.

  41. Fejzić says:

    Poštovani,dali mi neko može objasniti porijeklo mog prezimena Fejzić.Ono šta jedino o njemu znam da je pretežito rasprostranjeno po bosni i da je bošnjačko muslimansko prezime iako ga u malom broju nose i hrvati katolici.Čitao sam negdje i značenje prezimena,tj. da je nastalo od imena fejzullah šta na arapskom znači Alahova milost i darežljivost,pa sam još negdi po nekim forumima našao da mi prezime navodno potječe iz albanije al koliko tu ima istine neznam,nit imam pojma koliko je to prezime uopče staro.Molim odgovorite ko zna nešto više o porijeklu Fejzića prvenstveno dali su starosjedioci iz bosne ili su doselili od nekud.

  42. Tibos says:

    Za Fejzica:
    –O prisutnosti , etimologiji i znacenju Vasega prezimena naci cete na:

    http://www.ogorje.net/prezime/fejzic/1956.html

  43. Ljiljana Rubić says:

    Potovani

    Moje djevojačko prezime je Hasan i rodom sam iz mjesta Žuljana na Pelješcu.Sve što sam uspjela saznati o svom prezimenu jest da je to ime uzeto za prezime prilikom bjega iz Hercegovine ali mi niko nije znao reći kako i koja obitelj

  44. tibos says:

    Stovana gospodjo Ljijana,
    Navodim Vam izvore gdje mozete naci dosta o prezimenu Hasan:

    http://www.index.hr/forum/21/odlagaliste/tema/115251/zapis-o-pokatolicavanju-turaka.aspx

    http://www.unizd.hr/Portals/43/broj_1_2007/Barbara_Vodanovic_Prezimena_na_otoku_Pasmanu_danas.pdf

    http://www.forum.hr/showthread.php?t=202533&page=26

    imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-hasan

    http://www.prezime.net/Hasan

    uz pozdrav
    Tibos(Ibrahim Tabakovic,prof.historije)

  45. Filip says:

    Pozdrav svim forumašima. Forum je interesantan. Do sada ga nisam koristio, ali od sada…

    Gledajući naslov Uratka nije mi jasno sa kojom tvrdnjom prezime Bosančić se povezuje pod naslov. Naime, govori se o 100%tnom hrvatskom prezimenu. Poznato je da je to prezime prisutno i kod pravoslavnog življa, tako da je tvrdnja o 100% malo preambiciozna. No meni bi bilo značajno ako bi netko mogao pomoći u spoznaji o osnovnom ishodištu, prapostojbini, ovog prezimena. U svom istraživanju prve spomene Bosančića nalazim u popisu ratnika koji su sudjelovali u borbi sa turcima na obrani tvrđave Duare (Zadvarje) u omiškoj Zagori, Hrvatska. Tada braća Mihovil i Marko Bosančić za sudjelovanje dobivaju “biscot”. Za zaključiti je da su sigurno podrijetlom iz okolnih krajeva, možda Hercegovine ili Bosne. Isto tako, u popisu desetina za župu Arzeno (današnji Krušvar u općini Dicmo, Hrvatska) spominje se Petar Bosančić pok. Juriše. U napomeni stoji da je odselio u Tursku, što je u to vrijeme bio običaj vraćanja doseljenika natrag, poglavito ako su bili nezadovoljni dobivenom zemljom i velikom nametima.

  46. U početku jednog odlomka piše – devedeset do stopostotna prezimena – što nikako ne može značiti samo stopostotno kako Vi g. Filipe ”ambiciozno” izvodite, a tim više jer taj dio članka navodi na puno prezimena koja u tom statističkom omjeru nije bitno označivati etnički!

    Na ovom portalu je Forum postavljen na drugom mjestu, ali mnogi štioci ga staviše ispod puno članaka te ću se na taj način i ja pridružiti Vašim zanimljivim podatcima o prezimenu Bosančić, iako time ”nepravedno” povećavam broj komentara svoga članka!

    Prema akademiku Petru Šimunoviću (Hrvatska prezimena, Zagreb 2006., 446 i 447) piše da se među dugopoljskim prezimenima kroz razne doseobe i raseobe spominje i prezime Bosančić, vjerojatno nastalo u doseljenika iz jugozapadne Bosne u osmanlijskom dobu, a pravi trag mu se bilježi od 1725. da bi ga na popisu stanovništva 1948. u nas bilo, i to 149 osoba u 29 domova, dok na popisu 2001. pak preko 520 osoba u oko 140 domova (Dugopolje, Solin, Split, Zagreb, Vinkovci i drugdje). Prema Enciklopediji hrvatskih prezimena na strani 126. piše da su Bosančići u pravilu Hrvati, a Srbi tek jedan manji broj u Bosanskoj Posavini, iako taj podatak za ovaj članak nije niti bitan, niti potreban!

    U Vašim bilješkama iz Zadvarja ne spominjete godine te su vjerojatno Vaši podatci raniji od 1725., bilo bi ih zanimljivo zapisati!

    Očito da za pretrage o Bosančićima ima još puno posla!

  47. Filip says:

    Podaci koje iznosite za neke godine meni nisu dostupne te bih Vas molio ako mi možete navesti izvore.
    Bosančići oko Zadvarja se javljaju u papirima iz godine 1686. godine, popis ratnika i davanja od strane države.
    U popisu desetina 1703 javlja se u Dugopolju Petruša Bosanka, koja daje za porez dva “varićaka” orza. Znači da se radi o siromašnoj ženi. Nju je interesantno pratiti kroz slijedeće godine – popise. U popisu biskupa Laghija iz 1725. godine spominje se Petruša udovica Bosanka i sin, (doslovno prevedeno sa popisa napisanog bosančicom):
    Petruša udovica Bosanka ima godišć 7(0)
    Matij sin nje ima go(di)šća 25.
    Još uvijek se ne javlja prezime Bosančić. Vi navodite da se prezime javlja 1725.
    U popisu kuća za rat iz godine 1732 javlja se prezime Bosančić, (doslovno prevedeno sa popisa napisanog bosančicom):
    Kuća Matija Bosančića
    Matij za Oružje
    mater Petruša stara
    sesana jedna.

    Toliko o Bosančićima u i oko Dugopolja u ranim vremenima. Iz traga prezimena u Krušvaru i kod Zadvarja, te slijedom napomene da se je Petar iz Krušvara vratio u Tursku, što hoće reći Bosnu (ili Hercegovinu) ipak bi se moglo i trebalo iste pronaći u Bosni. Na tom tragu kanim i dalje istraživati.
    Još jednom, zahvaljujem na komentaru.

  48. Hana says:

    Mene zanima porijeklo prezimena :Husaković i Sinanović 🙂

  49. Željko says:

    Moraćete malo bolje da istražite o poreklu prezimena Bosančić…niste u pravu što se tiče brojnosti katolika i pravoslavaca koji nose to prezime..

  50. Tibos says:

    Za gospodju Hanu:
    –O etimologiji, prisutnosti i znacenju prezimena Huskanovic i Sinanovic mozete naci na :

    http://www.ogorje.net/prezime/huskanovic/873.html

    http://www.ogorje.net/prezime/sinanovic/3117.html

    http://www.ogorje.net/prezime/sinanagic/2503.html

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *