Rodoslovna priča o Meštrovićima iz srca Hrvatskoga zagorja

Povrh župne crkve Svetoga Leopolda Mandića u Orehovici u srcu Hrvatskoga zagorja smjestio se zaselak Meštrovići nazvan po većinskom prezimenu u njemu, koji se ponekad naziva i Perići. (1) U ovom štivu pišem o prezimenu i rodoslovu Meštrovića kroz današnje obitelji braće i sestara toga zagorskoga zaseoka, koji je zapravo u sklopu mjesta Orehovice, i to: Jagode (rođ. 1965.), Tome (rođ. 1966.), Dragutina (rođ. 1967.), Josipa (rođ. 1970.) i Sonje (rođ. 1975.) (2)

12Na slici meštri otac Josip i sin Dragutin prezimena Meštrović iz Meštrovića, koji 1991. u svome zaseoku grade kapelicu. (3)

I ova kapelica je uključena u svečani crkveni obilazak desetak sličnih svetih mjesta za vrijeme uskršnjih blagdana u Župi svetoga Leopolda Mandića u Orehovici. Koreografija toga obilaska poput kazališne predstave u prirodi uprizoruje ”Muku Kristovu” do ”Uskrsnuća”!

Nedoumice o grbu Meštrovića

3Odmah u početku ovoga rodoslovnoga štiva pišem crticu o grbu obitelji Meštrović i svim nedoumicama oko njega, koje temeljem ovdje prikazanih podataka omogućuju potomcima da istraže životni put Pavla Meštrovića iz Županije Krassú-Szoreny (4) koji je dobio plemićku titulu i grb godine 1791. S tim u vezi spominje se i susjedna županija Caras-Severin u kojoj danas živi većina Hrvata iz Transilvanije. (5) Hrvati u Rumunjskoj nazivani Krašovani, Karaševci ili karaševski Hrvati – su oni koji su u tu zemlju pristigli seobama negdje na prijelazu XIV. u XV., kao najstarija hrvatska dijaspora, uz Janjevce s Kosova, te i kroz XVI., pa i do kraja XVII. stoljeća. Najvjerojatnije su djelomice pristizali i iz šireg područja Slunja i Siska odakle su zasigurno oko 1700-te doselili i Meštrovići u Srce Hrvatskoga Zagorja. Podatke o doseobama je teško utvrditi, jer su mnoge Matične knjige iz tadašnje župe Mihovljan oštećene ili teško čitljive, iako je to djelomice popravljeno ispravnim indeksiranjem istih u čistopis.

4
Oplemenjivanje izvršeno je po kralju Leopoldu II. – 11. kolovoza 1791.

Kad bi se moglo usporedno pratiti seobu na primjer neke braće iz roda Meštrovića od Slunja do Orehovice te od Slunja do Karaševa moglo bi se zaključiti o pravu dijela tih prezimenjaka o međusobnom korištenju plemićke časti. Sve to je malo vjerojatno, ali neka ostane zapisano nekom mlađem članu iz roda orehovičkih Meštrovića, i to kao zanimljivost za proširenu rodoslovnu istragu i organiziranje putovanja putovima Meštrovića iz sjeverozapadne Hrvatske, pa bilo ono povijesno ili turističko.

U svakom slučaju dolasku i ovih naših Meštrovića u Hrvatsko zagorje prethodilo je hrabro sudjelovanje njihovih predaka u mnogim bitkama s Osmanlijama, pa je čudo da i netko od njih nije dobio direktno carsko oplemenjivanje!

Etimologija prezimena Meštrović

O povijesti prezimena Meštrović, njegovu podrijetlu i promjenama njegovih oblika te značenja i iskonu – mogli bi zapisati nizanku mogućih pojmova: meštar – majstor, obrtnik, učitelj, znanstvenik, načelnik, vještak, umjetnik (slikar, kipar), kao i stvaranje oblika danas postojećih prezimena u Hrvata: Meštrić (kao mali ili novorođeni potomak od meštra) te slijedom toga Meštrov (sin nekog meštra) i konačno Meštrović kao najraširenije prezime od ta tri u nas. Takvu mijenu grafije prezimena od nekog meštra u ovom mojem istraživanju nisam nigdje pronašao te je i to prostor za istražiti. (6) Najpoznatiji među njima je svakako Ivan Meštrović (1883.-1962.) najveći i najslavniji hrvatski kipar te jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika uopće. (7) Zbog njega je prezime Meštrović poznato u svakom kutku Svijeta, pa tako i prezime Meštrović iz prelijepoga ga kraja, zvanoga Srce Zagorja.

Rasprostranjenost i migracije Meštrovića

Meštrovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Bedekovčine u Orehovici, a prema nekim izvorima manjim dijelom iz okolice Imotskog u Studencima.(8) Razmjerno najviše Meštrovića u proteklih sto godina rođeno je u Orehovici, gdje se svaki peti stanovnik prezivao tim prezimenom. Oko 1948. Meštrovića u Hrvatskoj bilo je oko 1400, a 2001. oko 2100, dok ih je 2011. bilo točno 2055. Meštrovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 124 općine i 191 naselju, znatno više u urbanim sredinama.
Danas ih najviše živi u zaokruženim brojevima oko 450 u Zagrebu, oko 250 u Splitu, oko 120 u Velikoj Gorici i Zadru oko 80 te u Meštrovićima u Orehovici u Srcu Zagorja također oko 80.

Glavni migracijski pravci Meštrovića u prošlom stoljeću zabilježeni su s područja Bedekovčine u Zagreb te s područja Tomislavgrada u Veliku Goricu, a što je uspoređivanjem uočljivo na popisima stanovništva 1948. (9) i 2001. (10)

Puno ranije migracije Meštrovića još iz osmanskog doba su najvjerojatnije bile s bosansko-hercegovačkog područja na jug Hrvatske u šire područje Otavica te na sjeverozapad Hrvatske u šire područje Slunja i Siska. Potonji sudjeluju pod banom Petrom Berislavićem u obrani hrvatskih granica i poznatih pobjeda nad Osmanlijama 1513. kod Dubice i 1518. kod Jajca. Međutim nakon Mohačke bitke 1526. Turci nesmiljeno vladaju i zapadnom Bosnom sve do njihova velikog poraza kod Siska 1593. U to vrijeme bilježimo u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i prvotnu pojavu prezimena Meštrović 1591. i 1592., pa tako u sisačkom selu Strelečkom nalazimo zapise o kmetovima Mihalu, Franji, Jandreju i Martinu te dijaku Mihalu Meštroviću, kao i udovi Nikole Meštrovića u selu Tišini. Zanimljivo je da su Jandrej i Mihal Meštrović bili popisani i kao kopljanici, to jest, pripadnici pomoćnih jedinica sastavljenih od kmetova koje su pružale pomoć profesionalnoj posadi tvrđave Sisak. (11)

5
Stradanje i raseljavanje Hrvata iz Bosne pod pritiskom Osmanlija. (12)

Nadalje u ”Popisu kraljevskog poreza za 1598.” (13) zapisana su tri kmeta Meštrovića, i to Ivan u Gornjem Cerju, Martin u Krašiću i Mihael u Poljancima. Taj kraj su do 1593. Turci toliko poharali da je narod često bježao prema sjeveru u Hrvatsko zagorje. Na tom putu prema nekim istraživanjima (14) (Popis desetina iz desetinskog kotara Glavnica iz 1581. i 1598., pa i ranije te Popis kraljevskog poreza iz 1598.) zapisani su u Bistrici 1581. Imrek Meštrović, te 1546. u Bradaču, kraj Bistrice, Benedikt Meštrović.

A u XVII. stoljeću prvi pretpostavljeni Meštrovići u Orehovici u Srcu Hrvatskoga Zagorja najvjerojatnije su najbliži potomci Ivana, Martina i Mihaela te njihove obitelji, i to kao doseljenici iz okolice Siska i Slunja. Pitanje je je li seoba u prvom koraku bila do Marije Bistrice ili izravno u Srce Zagorja? To još nije točno znano!

Ali je točno znano da je u tadašnjoj župi u Mihovljanu, pod koju je prvotno spadala i Orehovica, u Matičnoj knjizi rođenih (15) prvi zabilježeni Meštrović bio, i to:

6Adam Meštrović kršten 8. prosinca 1733. roditelji Petar Meštrović i Doroteja K(R)ukan;

  • Matija Meštrović kršten 6. siječnja 1734. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan.
  • Meštrović (sin) kršten 24. ožujka 1734. roditelji Stjepan Meštrović i Helena Valjak.
  • Helena Meštrović krštena 6. travnja 1734. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Novosel.
  • Barbara Meštrović krštena 4. ožujka 1736. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan.
  • Helena Meštrović krštena 6. veljače 1738. roditelji Franjo Meštrovića i Margareta Gjurkan;
  • Josip Meštrović kršten 8. studenoga 1739. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Kranjčec;
  • Matija Meštrović kršten 9. veljače 1741. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Petar Meštrović kršten 12. ožujka 1744. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Katarina Meštrović krštena 12. kolovoza 1745. roditelji Petar Meštrović i Magdalena Kranjčec;
  • Meštrović (kći) krštena 10. studenoga 1746. roditelji Franjo Meštrović i Margareta Gjurkan;
  • Barbara i Katarina Meštrović, blizanke, krštene 9. kolovoza 1787. roditelji Andrija Meštrović i Magda Siketić;

Rodoslov obitelji Meštrović rođenih u Meštrovićima u domu Orehovica broj 83 kroz praćenje Matične knjige rođenih u župi Orehovica koja je osnovana 1789.

U župi Orehovica prvi kršteni Meštrovići zabilježeni su 1800-te, a prvi među njima bio je, i to:

7
Andrija Meštrović kršten 3. listopada 1800. roditelji Josip Meštrović i Ana Jakuš;

Slijed Meštrovića iza 1800. godine u župi Orehovici sve do danas živućih na kućnom broj 83, i to:

  • Barbara Meštrović krštena 4. studenoga 1800. roditelji Filip Meštrović i Magdalena Pavlek;
  • Andrija Meštrović kršten 5. listopada 1802. roditelji Filip Meštrović i Magdalena Pavlek.

U nizu označenom u boldu među sedmero djece Ivana Meštrovića i Doroteje Pavlek zabilježen je i Tomaš o čijem postojanju mi je podatak dao i sada živući kazivač g. Dragutin Meštrović.

  • Doroteja Meštrović krštena 6. prosinca 1800. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Juraj Meštrović kršten 19. studenoga 1802. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Katarina Meštrović krštena 14. travnja 1805. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Filip Meštrović kršten 26. ožujka 1806. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Andrija Meštrović kršten 30. listopada 1808. roditelj Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Tomaš Meštrović (16) kršten 23. prosinca 1810. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Elizabeta Meštrović krštena 13. studenog 1813. roditelji Ivan Meštrović i Doroteja Pavlek;
  • Ivan Meštrović kršten 27. prosinca 1821. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Apolonija Meštrović krštena 9. veljače 1822. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Katarina Meštrović krštena 22. prosinca 1823. roditelji Tomo Meštrović i Helena Siketić;
  • Doroteja Meštrović krštena 2. siječnja 1824. roditelji Ivan Meštrović i Barbara Galic;
  • Blaž Meštrović kršten 2. veljače 1824. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Augustin Meštrović kršten 26. srpnja 1824. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Franjo Meštrović kršten 1. listopada 1827. roditelji Stjepan Meštrović i Ana Valjak;
  • Monica Meštrović krštena 19. ožujka 1829. roditelji Tomo Meštrović i Helena Siketić;
  • Antonija Meštrović krštena 30. svibnja 1830. roditelji Josip Meštrović i Helena Mihalić;
  • Benedikt Meštrović kršten 15. ožujka 1831. roditelji Stjepan Meštrović i Helena Jakopec;
  • Franjo Meštrović krštena u listopadu 1834. roditelji Emerik Meštrović i Barbara Vugrek;
  • Terezija Meštrović krštena u listopadu 1834. roditelji Mihael Meštrović i Magdalena (?);
  • Ana Meštrović krštena 23. listopada 1834. roditelji Josip Meštrović i Helena Mihalić;
  • (Dio nečitljivih zapisa!)
  • Stiepan Meštrović kršten 26. srpnja 1878. roditelji Franjo Meštrović i Monika Jakuš;
  • Mijo Meštrović kršten 7. rujna 1886. roditelji Franjo Meštrović i Bara Sviben;
  • Gabriel Meštrović kršten 11. svibnja 1887. roditelji Mato Meštrović i Klara Dominko;
  • Franjo Meštrović kršten 24. rujna 1887. roditelji Stjepan Meštrović i Jana Valjak;
  • Kata Meštrović krštena 23. studeni 1887. roditelji Juraj Meštrović i Magda Jakuš;
  • Imbro Meštrović kršten 9. lipnja 1888. roditelji Josip Meštrović i Cilika Pavlek;
  • Josip Meštrović kršten 25. rujna 1888. roditelji Stjepan Meštrović i Jaga Šenjug;
  • Franjo Meštrović kršten 16. svibnja 1889. roditelji Ignac Meštrović i Amalija Belošević;
  • Josip Meštrović kršten 20. listopada 1889. roditelji Blaž Meštrović i Jaga Sviben;
  • Josip Meštrović kršten 4. veljače 1890. roditelji Marko Meštrović i Roza Perić;
  • Felicija Meštrović krštena 12. svibnja 1890. roditelji Juraj Meštrović i Magda Jakuš;
  • Ana Meštrović krštena 9. studenoga 1890. roditelji Franjo Meštrović i (?);
  • Marko Meštrović kršten 22. travnja 1891. roditelji Stjepan Meštrović i Jaga Šenjug;
  • Ana Meštrović krštena 3. srpnja 1891. roditelji Josip Meštrović i Cilika Pavlek;
  • Jaga Meštrović krštena 22. rujna 1891. roditelji Vid Meštrović i Amalija Habjak;
  • Franjo Meštrović kršten 12. prosinca 1891. roditelji Blaž Meštrović i Jaga Sviben;

Centralni pregled roda:

Za gospodina Dragutina Meštrovića i njegovu braću i sestre točno je kroz matice utvrđeno 6 naraštaja, a ako se kreće od najmlađih Tea i Nikole onda ih je u ovom zanimljivom rodu 8 naraštaja, i to:

(Teo → Nikola → Tomo) Dragutin → otac Josip → djed Tomo → pradjed Vid → prapradjed Tomaš → praprapradjed Ivan

Ivan Meštrović i supruga Doroteja (rođeni oko 1760.) te sin Tomaš uz još šestero djece, dakle

Tomaš kršten 23. prosinca 1810. te sin

Vid Meštrović (rođen oko 1850. umro oko 1910.) i supruga Jela Petanjek te sin

Tomo (1907. – 1961.) i supruga Jela Draganić (1912. – 1984.) te sin

Josip (1940. ) i supruga Gabrijela Perić (1946.) te djeca

kći Jagoda (1965.); sin Tomo (1966.) i supruga Mirjana Bosec te djeca: Marko (1991.), Petra (1992.) i Daniel (1995.); sin Dragutin (1967.); sin Josip (1970.) i supruga Štefica Haramina (1972.) te sin Nikola (1992.) i nevjenčana supruga Klaudija Hršak pa njihov sin Teo (2012.); kći Suzana i kći Sonja (1975.) i suprug Mario Brčić (1978.)

8
Vjenčanje Josipa Meštrovića (tate od Dragutina) s Gabrijelom Perić i ostali svatovi 1964.

Zaključak

Podatke sam pretežito izvlačio iz Matica rođenih (17) i ako su dostupne i Matice vjenčanih i umrlih. Istražiti poveznice Meštrovića iz kuće Orehovica 83. i iz tih Matica ostavio sam nekom budućem mlađem istraživaču iz ove brojne familije u Srcu Zagorja, a neka mu poticaj bude ovo štivo!
Prema predlošku ovoga rodoslova i svi ostali Meštrovići iz Srca Hrvatskoga Zagorja mogu sročiti rodoslovlje svojih obitelji na čast i diku kako rodnom kraju tako i čitavom rodu Meštrovića, koji se je prije više od 300 godina smjestio i dalje njedrio svoje potomke u sjevernom zaseoku Orehovice u općini Bedekovčina, a koji su se i iz toga iskona raširili diljem lijepe naše domovine Hrvatske.

Dok Hrvatsko zagorje i njegovo Srce traje, čuvajmo u njemu svoje rodove i običaje!

Literatura i referencije

  1. Prezime Perić je u tom zaseoku bitno manje zastupljeno nego prezime Meštrović
  2. Današnje obiteljske podatke priložio g. Dragutin Meštrović. Puk u Srcu Zagorja taj rubni dio Orehovice danas naziva Meštrovići. U istragu tko je u pravu: Meštrovići ili Perići – nisam se upuštao!
  3. Donacija Johna Perića, senatora iz Kanade, podrijetlom iz Orehovice.
  4. Der Ungarische Adel von Geza v. Csergheö, Vertag v. Bauer & Raspe, Emil Kuster, Nürnberg (1793.).
  5. Dvije navedene županije su negda bile u Mađarskoj, a danas su u Transilvaniji u Rumunjskoj. Županija Krassú-Szoreny se je smjestila u nizu od sjevera prema jugu ispod Temišvarske i Aradske u prostoru do Dunava. S tim u vezi spominje se i susjedna županija Caraṣ-Severin u kojoj danas i živi većina Hrvata. Hrvati su doselili bijegom pred Turcima te putovali sa svojim svećenstvom s Kosova i iz Kreševa u Bosni, iz Like i Gorskog kotara kao i iz Turopolja. Prve migracije bile su već prije više od 500 godina, a druge početkom XVIII. stoljeća. U jeziku Hrvata u Rumunjskoj – od prvih iz Kreševa i Ličana potječu tragovi ikavice, a od Turopoljaca tragovi kajkavštine. Na popisu stanovništva 2011. svi su se upisali kao Hrvati. (Djelomice prema Wikipediji, pristupljeno 20. listopada 2015.)
  6. Kao primjer navodim da sam u istraživanju majčinih Vidakovića pronašao u istom prostoru življenja, i to u malom vremenskom razmaku, razvoj grafije imena od patronima Vid do Vidak i Vidaković.
  7. Djelomice po g. Ibrahimu Tabakoviću, prema Ogorje.net, pristupljeno 1. rujna 2015.
  8. Siniša Grgić (ur.), Enciklopedija hrvatskih prezimena, Zagreb: Nacionalni rodoslovni centar, 2008: 686. uz ispravak nekoliko netočnosti u toj crtici.
  9. Akademici Valentin Putanec i Petar Šimunović (kasnije također akademik), Leksik prezimena SR Hrvatske, Kapitalno djelo Instituta za hrvatski jezik i filologiju HAZU, u izdanju Matice Hrvatske , a prema popisu stanovništva 1948. Zagreb: 1976.: 419.
  10.  Franjo Maletić i akademik Petar Šimunović, Hrvatski prezimenik 2, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb: 2008.
  11. Dobrotom g. Mladena Pavera iz njegove bogate privatne rodoslovne pismohrane upisano je nekoliko citata u ovo štivo, a djelomice i iz knjige ”Sisak u obrani od Turaka 1544.-1597.” Zagreb (1993.)
  12. Wikipedija, Datoteka: zbjeg, Autor: Mostarac, Pristupljeno 2. studenoga 2015.
  13. Josip Adamček i Ivan Kampuš, ”Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV. i XVI. stoljeću ”, Zagreb, 1976.: 41., 420. i 444., kao i prema istraživanju g. Mladena Pavera.
  14. Darko Lacković, Prvozabilježena prezimena Marije Bistrice, www.rodoslovlje.hr , Zagreb: 4. studenoga 2015.
  15. Hrvatske matične knjige su danas digitalizirane i mogu se pronaći na računalnim preglednicima preko portala Hrvatskog državnog arhiva ili Family Search portala Crkve svetaca posljednjeg dana (Mormoni) iz Zagreba koji su svojevremeno u dogovoru s našim Nadbiskupskim stolom i obavili lavovski posao digitaliziranja matica te su one postale dostupne svim namjernicima u nas bez naplate.
  16. Iz zapisa u boldu vidi se Tomaš Meštrović prapradjed gospodina Dragutina (oko kojeg se vrti ovo rodoslovlje), a potvrđen je i Ivan Meštrović, otac Tomaša i njegova supruga Doroteja Pavlek! Ivan i Doroteja imali su sedmero djece: Doroteja, Juraj, Katarina, Filip, Andrija, Tomaš i Elizabeta.
  17. FamilySearch – Pregled Matica rođenih za župe Mihovljan i Orehovica – Croatia, Church Books, 1516-1994 – Roman Catholic (Rimokatolička crkva) – Iz župe Mihovljan: Births (Rođeni) 1733-1751, 1751-1780, 1781-1802. Iz župe Orehovica: Births (Rođeni) 1800-1833, 1834-1838, 1840-1857, 1858-1877, 1877-1906.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

7 komentara

  1. mladen paver says:

    Evo nam rada akav smo rijetko imali prilike sresti na našim straicama. Autoru srdačne čestitke s nadom da bi jednu tribinu mogli ispuniti samo njegovim iskustvima na prikupljanju i obradi enciklopedije o Meštrovićim kakvu je naš poštovani Božo sagradio. .

  2. Lajo says:

    Poštovani,

    Istražujem digitalizirane matične knjige i ostale dostupne stare popise župe Mihovljan (osobito Gregurovec i Veternica) pa sam i sam nailazio na prezime Meštrović u toj župi. Također znam prezime Rukav i rekao bih da je 1733. godine prvi zabilježeni Meštrović Adam bio od majke koja se prezivala Rukav. To je prezime iz tog kraja (Radoboj i Gornja Šemnica).

    Vidim da i Vi istražujete matice Mihovljana, pa me zanima jeste li ikada naišli na informaciju gdje bi mogle biti matice starije od 1733. godine? Matice se u toj župi vode od 1677. i bilo bi zanimljivo pronaći ih ukoliko nisu uništene.
    Prema meni dostupnim informacijama nema ih u HDA, niti u Nadbiskupskom arhivu, niti u župnom uredu Mihovljan, niti u DAV, niti u Popovcu.
    Možda u Zlataru?

  3. Darko Lacković says:

    Sve čestitke kolegi Ručeviću na opet jednom vrlo vrijednom radu.

    Jedna ispravka u vezi marijabistričkih Meštrovića gdje ih nalazimo već 1544. godine (Benedikt) na posjedu tadašnjih bistričkih vlasnika, braće Bradača od Ladomera (ne postoji mjesto Bradač kod Bistrice) a 1549. se spominje i Juraj Meštrović.

    Zanimljivo je da na području Marije Bistrice postoji nekoliko rodova Meštrovića, mahom s udvojenim prezimenima od kojih su zadržana samo potonja, dok je prezime Meštrović s vremenom nestajalo. Tako su na Humu Bistričkom postojala sljedeća prezimena: Meštrović Beljak; Meštrović Jelačić, Meštrović Košec, Meštrović Micak; Meštrović Novački (izumrli) te Meštrović Veliki koji i danas postoje ali samo kao Meštrovići.
    U Podgorju Bistričkom nalazimo dva roda: Meštrovići i Meštrović Novoselec, koji zadržaše samo drugi dio prezimena a Meštrović je također otpalo.

    Zaključno, danas na području Marije Bistrice, preostala su samo dva roda Meštrovića, jedni na Humu Bistričkom i drugi u Podgorju Bistričkom.
    Vrlo je teško dovoditi zatečene nositelje prezimena iz 16. stoljeća s nositeljima istoga prezimena među pripadnicima migracija koje su tada bile vrlo intenzivne zbog bijega pred Osmanlijama. Moguće je da su istoimena prezimena nastajala nezavisno jedna od drugih u različitim krajevima upravo po kriteriju kako ih autor i navodi u uvodnom dijelu.

  4. Božidar Ručević says:

    Kad komentar proširuje spoznaje o temi, onda je to izvrstan komentar. Hvala!

  5. Josip says:

    Ja sam istraživao prezime Blažek, te sam u matičnoj knjizi u sv. Juraj u Trnju,Međimurje pronašao podatak da je 23.5.1695. kršteno dijete od Martina Blasek Mestrovich. Pa dugo mi nije bilo jasno kako su upisana dva prezimena, ali sada pročitavši komentar od Darka vidim da su i drugdje postojali Meštrovići sa udvojenim prezimenima. A kako su došli u Međimurje, vjerojatno nekim doseljavanjem koje su Zrinski poveli kako bi naselili Međimurje nakon što su Turci prestali biti opasnost.

  6. Božidar Ručević says:

    Riječi barda među rodoslovcima u nas Mladena Pavera, kome sam i ja, ali tek prohujalim godinama blizak – mogu se dvostruko zahvaliti, dakle na njima, kao i na nekim njegovim tekstovima koje sam ugradio u svoje štivo!

  7. Jela Wacker -meštrović says:

    Jela Wacker-rođ Meštrović
    Moj otac Ivan Meštrović rođ31.01.1915-brača Stipe i božo-sestra ljuba –
    roditelji tomo i majka jela glavina-dali netko zna kojoj lozi pripadamo
    i to s klisa – -imam namjeru ići na klis i po knjigama nešto doznati o mojoj obitelji-moja sestra nada umjetnica je iz tog razloga želim doznati da li smo u nekoj rodbinskoj vezi s ivanom meštrović

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *