Prezime Dalić

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u 36 naselja Republike Hrvatske žive 93 obitelji i 283 duše s prezimenom Dalić.

Najviše ih je: u Zagrebu (13 obitelji, 48 duša), Velikoj (9, 30), Vukovaru (9, 26), Velikoj Gorici (6, 23), Vinkovcima (5, 18), Zaprešiću (5. 18), Sesvetama (3, 15), Slakovcima pokraj Starih Jankovaca (4, 12), Osijeku (4, 10), itd.

U devet dalmatinskih naselja živi 13 Dalića obitelji s 28 duša, kojima pripada i jedna osoba s tim prezimenom, nastanjena u Dugopolju.

Dalići su stari rod livanjskog područja, čiji su pripadnici sve do 1815. godine upisivani u maticama i ostalim ispravama s modificiranim prezimenom Dolić sa starinom u Priluci pokraj Livna, gdje je popis biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine zabilježio 34-članu obiteljsku zadrugu Nikole Dolića (u izvorniku Nicolaus Dolich) te u Kablićima pokraj Livna 12-članu obitelj Filipa Dolića (Philippus Dolich) i u Bešlji (Besgla), tada župa Komušina, četveročlanu obitelj Petra Dolića (Petrus Dolich). [1]

U popisu iz 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović zatekao je Doliće: u Priluci 20-članu obitelj Grge Dolića (Gregorius Dolich), u Odžaku pokraj Livna 13-članu obitelj Luke Dolića (Lucas Dolich), u Lostie (?) 19-člana obitelj Filipa Dolića (Philippus Dolich), u Čelebićima sedmočlanu obitelj Martina Dolića, u Bešlji sedmoćlanu obitelj Stjepana Dolića (Stephanus Dolich). [2]

Novi oblik prezimena Dalić prvi je u maticama upisao tadašnji livanjski kapelan fra Ilija Pavličević u Zabrišću 6,. veljače 1815. godine pri vjenčanju Tome Janjića, sina Martinova i Marije Vukovo iz Strupnića pokraj Livna Ivana Vrdoljak iz Gubera, kći Nikole i Ruže Kovačević iz Lipe pokraj Livna. Kumovi su bili: Petar DALIĆ i Andrija Janjić (upis br. 73. u matici vjenčanih kapelanije Gornje Livanjsko polje). [3]

Na livanjskom području Dalići žive u: Priluci, Gornjim Držanlijama, Potočanima, Suhači, Velikim i Malim Kablićima, Prispu i Kovačićima. [4]

U Suhači i Malim Kablićima uz Dalići žive i oni koji nisu posezali za drugim prezimenom: Dolići.

Što se tiče etimologije prezimena Dolić, ono je izvedenica od imenice dol, kojom se označava manja dolina, udolina.

M. Nosić smatra da je prezime Dolić nastalo od rumunjskog imena Dolog odnosno Dologa, pa čak ili od naših imena Dobroslav odnosno Radoslav. [5]

Kad je riječ o prezimenu Dalić, ono je izvedenica od imenice dalj, daljina, kojom se označuje neodređeno daleko, neodređeno dalek prostor, velika udaljenost, daljina.

M. Šimundić uz češka imena Dalibor i Daliborka sa značenjem „koji se (na)daleko bori“ navodi i njihove hipokoristike; Dale, Dala, Dalo, od kojih nije teško izvesti prezime Dalić. [6]

Literatura

  1. D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovine in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaeatis, Chicago-roma1962., str. 20., 20. i 60.
  2. Isto, str. 142., 144., 141., 143. i 187.
  3. T. Perković, Stanovništvo Livanjskog polja u 18. i 19. stoljeću, Livno 2003., str. 460.
  4. M. Petrić, Porijeklo stanovništva Livanjskog polja, str. 55., 59., 64., 65., 65., 66., 67. i 69., Sarajevo 1961. godine
  5. M. Nosić, Prezimena zapadne Hercegovine, Rijeka 1998., str. 188.
  6. M. Šimundić, Rječnik osobnih imena , Zagreb MMVI., str. 64.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *