Prezime Kramarić
Prezime Kramarić ima 1491 stanovnik Hrvatske i po učestalosti je 314. hrvatsko prezime.
Kramarića je najviše: u Zagrebu (112 obitelji, 285 duša), Sisku (25, 55), Ruči pokraj Velike Gorice (12, 33), Osijeku (17, 31), Bednji (8, 26), Velikoj Horvatskoj pokraj Pregrade (7, 25), Rijeci (11, 25), Viškovcima pokraj Đakova (5, 23), Lepoglavi (10, 23), Habjanovcima pokraj Osijeka (8, 22).
Prezime je izvedenica od imenice kramar, naziva trgovca koji prodaje kramu (stare, iznošene, rabljene stvari) na sajmu, staretinar; u pejorativnom smislu onaj koji može misliti samo na svoje sitne probitke; malograđanin, filistar, ćifta.
Dakako, Kramar je posuđenica iz njemačkog jezika der Kramer = prodavatelj namalo; sitničar.
U Bosni postoje pak tri naselja s nazivima: Kramari pokraj Trnova, Kram pokraj Han Pijeska, Kramer Selo pokraj Rogatice. Čini se da ova naselja, koja se nalaze na visokim planinama, ne duguju svoje nazive njemačkom već vlaškom jeziku, jer u njemu je kramar starješina vlaškog karavana.
Slična su jezičnog postanja i prezimena: Kramar, Kramer, Kramaro; Kramaršić.
Za Kramariće iz Turopolja E. Laszowski (Povijest plemenite općine Turopolje, Zagreb 1911. godine) je utvrdio da su stara plemićka obitelj podrijetlom je iz Like. Živjeli su u selu Marinci, danas prostor Lipova Polja u općini Perušić. Ondje se prvi put spominju 1598. u knjizi ‘ Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću ‘ To je potvrđeno i činjenicom da je 24. kolovoza 1614. godine kralj Matija II. dodijelio plemstvo, i to Ivanu Kramariću iz Šćitarjeva, njegovim sinovima Ambrozu, Pavlu, Ivanu i Nikoli te Ivanovu bratu Stjepanu i njegovim sinovima Đuri i Matiji. Od tada ih se počinje oslovljavati sa ‘Kramarich de Schitario.’
Plemstvo im je drugi put dodijelio car Josip I. u Beču 17. veljače 1707. godine zbog velikog zalaganja u borbama s Turcima, i to Mihaelu Kramaticzu. Tada su dobili su i obiteljski grb.
Kramarić se spominju 20. svibnja 1840. godine, kada je svjedok na vjenčanju u maticama župe Zlatar upisan Martin pl. Kramarić..
U razdoblju od 1842. do 1848. godine Kramarići su naselili Galdovo (Kaptolsko), današnje predgrađe Siska, čime se objašnjava njihova nazočnost u još južnijim naseljima: Velikoj Vranovini, Topuskom, Hrvatskom Selu…Primjerice u Hrvatskom Selu govori nekakva pomalo neobična kajkavština, koju su možda u Turopolje donijeli Kramarići.
Prema popisu iz 2001. godine Kramarići u Lici žive: u Gračacu (jedna obitelj, dvije duše), u Jezercu, općina Plitvička Jezera (2, 5).
U knjizi “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. stoljeću” Josipa Adamčeka i Ivana Kampuša Zagreb 1976. godine, Kramarići se spominju 1598. godine u tadašnjim županijama Zagrebačkoj i Varaždinskoj.
U 32 naselja današnjeg zagrebačkog područja popis iz 2001. godine zatekao je 192 Kramarića obitelji s 504 duše, što je više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.
Ovom prigodom navodimo samo mjesta s 10 i više Kramarića: u Novakima Bistranskim (tri obitelji, 11 duša), Polonju pokraj Svetog Ivana Zeline (4, 16), Ruči (12, 33), Samoboru (3, 15), Sesvetama (3, 10), Velikoj Gorici (7, 17), Velikoj Jamničkoj (4, 14), Velikoj Mlaki (4, 10), Vrbovcu (3, 10), Zagrebu (122, 285).
Što se tiče već varaždinskog područja, tu je popis iz 2001. godine zatekao u 11 naselja tog kraja 38 Kramarića obitelji s 98 duša, a najviše ih je: u Bednji (osam obitelji, 26 duša), Lepoglavi (10, 23), Varaždinu (9, 21) itd.
U Hrvatskom Zagorju popis iz 2001. godine zatekao je u 23 naselja tog kraja 43 Kramarića obitelji sa 136 duša, a najviše ih je: u Velikoj Horvatskoj (sedam obitelji, 25 duša), Jurjevecu (4, 14), Tuheljskim Toplicama (4, 13), Viča Selu (3, 12) itd.
Kramarići iz Turopolja su nakon protjerivanja Osmanlija iz Hrvatske sudjelovali i u naseljavanju sisačkog područja.
U 28 naselja tog dijela Hrvatske popis iz 2001. godine zabilježio je 95 Kramarića obitelj s 239 duša.
Ovom prigodom navodimo samo naselja s 10 i više Kramarića: u Sisku (25 obitelji, 55 duša), Starom Selu Topuskom (7, 21), Mošćenici pokraj Petrinje (7, 21), Desnom Trebarjevu (6, 19), Prelošćici (3, 15), Husainu (2, 11), Bročicama (2, 10) itd.
Kramarić je i slavonsko prezime, a njegovi nositelji su zabilježeni: godine 1698. u Starom Petrovu Selu pokraj Nove Gradiške obitelj Stanka Kramarića; godine 1760. od ukupno 60 kuća sa 124 obitelji i 699 stanovnika u Starom Petrovu Selu, Kramarićima je pripadalo sedam kuća sa 16 bračnih parova i 91 dušom; domaćini obitelji bili su: Martin (tri bračna para, 13 duša), Petar (4, 21), Juro (1, 6), Pavo (2, 9), Filip (3, 12), Stjepan (1, 9), Mato Kramarić (2, 21);[1] zanilježeni su i godine 1697. u Petrijevcima pokraj Osijeka: obitelj Lukača Kramarića; godine 1698. u Orljavcu pokraj Požege obitelj Stipe Kramarića; godine 1736. u Habjanovcima pokraj Osijeka obitelji kneza Stipana i Luke Kramarića; u Brekinjskoj pokraj Pakraca obitelj Ivana Kramarića.[2]
Popis iz 2001. godine zatekao je u 33 naselja pet slavonskih županija 83 Kramarića obitelji s 214 duša.
Najviše ih je: u Osijeku (17 obitelji, 31 duša), Viškovcima (5, 23), Habjanovcima (8, 22), Sladojevačkom Lugu (3, 14), Starom Petrovu Selu (3, 10) itd.
U 22 naselja bjelovarskog područja popis iz 2001. godine zabilježio je 34 Kramarićeve obitelji sa 105 duša, a najviše ih je: u Vrbici (šest obitelji, 16 duša), Bjelovaru (4, 15), Velom Grđevcu (2, 10) itd.
Spominjemo još i Kramariće primorsko-istarskog kraja: u 15 naselja 33 obitelji s 84 duše, a najviše ih je: u Rijeci (11 obitelji, 25 duša), Osojniku pokraj Vrbovskog (7, 18) itd.
Literatura:
- E. Laszowski, Povijest plemenite općine Turopolje, Zagreb 1011.
- J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obrauni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. stolječu, Zahreb 1976.
- A. Zirdum, Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja (1698-1991), Slavonski Brod 2001.
- M. Marković. Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva, Zagreb 2002.
Gospodine Ivanković molio bih vas Vaš email da vas kontaktiram