Prezime Todorić

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u 54 naselja Republike Hrvatske živi 209 Todorića obitelji s 538 duša.

Najviše ih je u Zmijavcima pokraj Imotskog (50 obitelji, 155 duša), Zagrebu (37, 108), Splitu (15, 34), Grabovcu Vojnićkom (10, 32), Imotskom (9, 31), Otoku pokraj Vinkovaca (7, 17), Kaštel Lukšiću (4, 14) itd.

Pretežito je to dalmatinsko prezime: u 10 naselja tog kraja živi 71 obitelj i 259 duša, što je gotovo polovica svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

S jezičnog motrišta prezime je nastalo od Todor, što je naša prilagođenica grčkog imena Theodoros (grčki theos = bog, doron = dar), sa značenjem Božji dar ili hrvatsko ime Božidar.

Isto su jezičnog postanja i prezimena: Todoran (Koprivnica), Todorčić (Vukovar, Osijek), Todorov (Varaždin, Zagreb, Čazma), Todorovac (Zagreb, Baranja), Todorović (2.160, Zagreb, Baranja, Sisak, Rijeka, Podravska Slatina), Tudor (510, Split, Hvar, Primorje, Zagreb), Tudorović (Biograd, Zadar).

Todorići su starosjedilački rod Imotske krajine sa starinom u Zmijavcima.

Najstariji spomen Todorića nalazi se u matici krštenih Split, u kojoj je 4. lipnja 1690. godine upisano krštenje Anastazije, kćeri Grge Todorića da Imosco i njegove supruge Jelene.

Taj bračni par iz Imotskog krstio je u Splitu kćer Jelenu 18. svibnja 1693. godine

U splitskoj pak matici vjenčanih zabilježena je 29. lipnja 1693. godine udaja Andrijane Todorić kćeri pokojnog Martina iz Imotskog. [1]

Dakle, posve je razvidno da dvije obitelji Todorića (Grgina i Martinova) prebivaju u Splitu, ali da im se pri tome navodi i mjesto podrijetla (da Imosco)..

Inače Grgo Todorić rođen je 1639. godine, a umro je 1709. godine. Prigodom krštenja njegove kćeri Marije, a majka joj se zvala Jelena, 1690. godine upisano je prezime Todorić i Imotski kao mjesto podrijetla. Kasnije se prezime preoblikuje u Tudorić, što je u 19. stoljeću potpuno prevladalo. [2]

Grgo je u živio na Dobrom, dijelu Splita u središtu grada, gdje se njegova obitelj bavila trgovinom, što je nastavio i njegov sin Mate, koji se 1699. godine oženio Ivanom Jerković iz Žrnovnice.

U splitskim maticama zabilježeno su 53 Todorića krštenja, 27 vjenčanja i 45 smrti. [3]

Vratimo se na Todorića starinu u Zmijavcima. U venecijanskom zemljišniku iz 1725. godine upisana je devetočlana obitelj Jakova Todorića, rođenog 1685. godine. [4]

U Stanju duša župe Podbablje iz 1739 godine upisana je deseteročlana obitelj Pavla Todorića sa stalnim prebivalištem u Zmijavcima. [5]

Mirko Todorić tvrdi da je rodonačelnik zmijavačkih Todorića upravo spominjani Jakov, koji je imao dva sina: Jakova i Lovru. Od Jakovljeva sina Vida nastali su Todorići zvani Vidovići, dok su od Lovre nastali Todorići Čulići. Od spominjanih Todorića iz Podbablja Marko je imao sin unuka Tomu zvanog Čovo, od kojeg su nastali Todorići Čovići. Od ove grane kasnije su nastali Todorići Mašklinići, Todorići Madunovići, Todorići Cimalovići. [6]

Najvažnija literatura:

  1. A. Ujević, Imotska krajina, Imotski 1991., str. 144.
  2. M. N. Kuzmanić, Splićani: obitelji i prezimena, Split MMVIII., str. 346.
  3. M. Todorić, Pleme Todorić, str. 110; Zmijavci: zbornik radova u prigodi 100. obljetnice crkve Svih Svetih, Zmijavci 1995.
  4. Državni arhiv u Zadru, Venecijanski zemljišnik iz 1725. godine za naselje Zmijavci
  5. V. Vrčić, op. cit., str. 339.
  6. M. Todorić, op. cit., str. 110.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.