Prezime Hrgović

hrgovic
Filip Hrgović. Izvor: Flickr

Prezime Hrgović ima 826 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 748. hrvatsko prezime.

Najviše ih je: u Zagrebu (72 obitelji, 170 duša), Splitu (35, 110), Satriću pokraj Sinja (30, 92), Vukovaru (18, 45), Sesvetama (12, 40), Osijeku (12, 38), Solinu (10, 35), Sinju (9, 27), Novakima pokraj Sopja (Virovitica) (7, 22), Slavonskom Brodu (5, 15).

U osnovi je prezimena imenica hrg koja, ovisno o području gdje je zabilježena, ima i različita značenja: hrg je posuda u kojoj opančari namakaju kožu; hrga je kameni sud (pri dnu tijesan, a k rubu izveden), a služi za ljuštenje (stupanje) ječma (Dalmacija); hrg je drveno korito za pojenje svinja (Smokvica na Korčuli), a u Slavoniji se za isti predmet kaže rg; rganj je i uzduž prepolovljena tikva koja poput kutlače služi za zahvatanje vode; rganj u Srbiji su posljednja tri mjeseca u godini, u kojima je obilje hrane, što se rgom uzima. [1]

Prezimena, koja u osnovi imaju hrg, na dalmatinskom se području javljaju u više oblika: Hrga, Hrgić, Hrgović, Argić (Aržić) i Hržić.

U starijim se maticama ova prezimena pišu bez glasa “h” i s vokalnim “r”, koje se pisalo kao “ar” i “er”, pa se primjerice to prezime na livanjskom području pisalo kao: Argich, Argovich i Arxich, što se čitalo kao Hrgić, Hrgović i Hržić odnosno Rgić, Rgović i Ržić. I danas nositelji ovog prezimena u Ćaiću pokraj Livna izgovaraju ga kao Rga, u Splitu Aržić, a u Sumartinu na Braču Hazić.

Hrge su pak sačuvale predaju da njihovo prezime dolazi od rga, a to se, dodaju oni, u novije vrijeme kaže mrga, dakle osoba visoka rasta i velike snage.

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Hrg, Hrga, Hrgan Hrgar, Hrgić, Hrgarek, Hrgetić, Hrgota, Hrgovan, Hrgovčić; Herg, Herga, Hergešić, Hergić, Hergotić, Hergović; Erg, Erga,, Ergarac, Ergić, Ergo, Ergović; Krga, Krgal, Krgić, Krgotić, Krgović; Rgić, Rgović; Vrga, Vrgek, Vrgoč, Vrgoć, Vrgotić, Vrgov, Vrgović.

Hrgović je pretežio dalmatinsko prezime: u 17 naselja tog kraja popis iz 2001. godine zatekao je 101 njihovu obitelj s 319 duša, što je podosta više od trećine svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj.

Dalmatinski su Hrgovići starinom iz stare župe Brotnjo (danas prostor hercegovačke općine Čitluk).

O tome nedvojbeno svjedoči potvrda koju je opći providur A. Mocenigo 24. listopada 1697. godine dao serdaru Antunu Prološčiću, harambašama Antunu Knezoviću i Šimunu Hrgoviću, a u kojoj je napisano da su oni iz turske Hercegovine doveli 100 obitelji s 500 osoba, koje su se uglavnom smjestile u Potravlju i Satriću, selima zapadnog dijela Cetinske krajine. [2]

U popisu iz 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio u Brotnju, u Blizancima, obitelj Joze Hrgića (u izvorniku Joseph Arghich), koja se sastojala od tri starije osobe. Dvadesetak godina kasnije u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine Hrgića uopće nema u Brotnju, jer su vjerojatno one tri starije osobe iz obitelji Joze Hrgića u međuvremenu umrle ili nekamo, što je manje vjerojatno, odselile. [3]

U venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine Hrgovići su u dva susjedna sela Cetinske krajine upisani s dva oblika prezimena: u Satriću Hrgović, u Potravlju Hrga, a petnaestak godina kasnije u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u Satriću su sve tri obitelji upisane s oblikom Hrgović: Jozina, Jurina i Šimunova. [4]

U drugoj polovici 18. stoljeća Hrgovići prelaze rijeku Cetinu i naseljavaju se u Bitelić. U Stanju duša župe Bitelić s kraja 18. stoljeća upisano je sedam obitelji tog roda s oblikom prezimena Argović, što se izgovaralo kao Rgović:

Na vrličko područje Hrge doseljavaju iza 1725. godine, jer ih tada nema u popisu vjernika Splitske biskupije nadbiskupa Ivana Krstitelja Laghija, ali su u austrijskom zemljišniku iz 1830. godine upisani u Maovicama pokraj Vrlike (obitelj Bože Hrge Martinova). [5]

Prema popisu iz 2001. godine Hrgovići u Cetinskoj krajini žive u četiri naselja tog kraja sa 44 obitelji i 134 duše: u Satriću (30 obitelji, 92 duše), Sinju (9, 27), Brnazama (2, 7), Donjem Biteliću (3, 8).

Istih su korijena i ostali današnji dalmatinski Hrgovići, zabilježeni u popisu iz 2001. godine u 12 mjesta s 57 obitelji i 185 duša, a najviše ih je: u Splitu (33 obitelji, 110 duša), Solinu (10, 35), Podstrani (3, 10), Kaštelima (2, 8) itd.

U ispravama o preseljenju katoličkog življa iz Goranaca poviše Mostara u zapadni dio Cetinske krajine 1693/1694. godine je navedeno je da je jedan od organizatora tog preseljenja Hercegovaca harambaša Šimun Hrga bio do tada stanovnik Goranaca. Malo kasnije 1741/1742. godine u popisu Hrvata katolika na livanjskom području biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je u Lusniću Hrgiće, u Rujanima Hržiće; godine 1768. u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića u Lusniću i Rujanima upisani su Hrgići, a u Čaprazlijama Hrgovići, a svi su doselili iz Cetinske krajine (Bitelić, Maovice, Satrić, Potravlje).

Inače Hrgovići iz Cetinske krajine i livanjskog područja održavali su međusobne veze, jer su u vrijeme ljeta kao stočari imali pašnje na istoj, na planini Dinari. Postoji mogućnost da su u Čaprazlije „donijeli“ iz Bitelića i „svoj dio Dinare“.

Danas pak pripadnici tog roda na livanjskom području žive: s prezimenom Hrga u Gornjoj Sturbi i Ćaiću; s prezimenom Hrgić u Lusniću i Žiroviću; s prezimenom Hrgović u Čaprazlijama.

Hrgovići s obje strane Dinare raselili su se, osobito u drugoj polovici 20. stoljeća: na zagrebačko područje (13 naselja, 96 obitelji, 221 duša) i u Slavoniju (24, 76, 211).

Od livanjskih Hrgovića i hrvatski brončani Filip.

Najbrojniji su: u Zagrebu (72 obitelji, 170 duša), Sesvetama (12, 40); Vukovaru (18, 45), Osijeku (12, 38), Novakima pokraj Sopja (7, 28), Slavonskom Brodu (5, 15), Vinkovcima (4, 13), Vaški pokraj Sopja (3, 10) itd.

Literatura

  1. P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, knjiga I., Zagreb 1971.
  2. J. A. Soldo, Sinjska krajina u 17. i18. stoiljeću., knjiga I.,
  3. D. Mandić, Croati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Roma-Chicago 1962.,
  4. Državni arhiv u Zadru, Venecijanski zemljišnik iz 1709. godine i Alberghettijev zemljišnik za banderiju serdara Antona Prološčića iz Potravlja
  5. Ante Ivanković, Podrijetlo hrvatskih rodova vrličkog područja, Vrlika 2003.

Možda vam se svidi

2 komentara

  1. Tibos says:

    O prisutnosti prezimena izved.od h r g-naci cete i na:
    https://hjp.znanje.hr/
    (vidi pod h r g)
    http://www.forum.hr/showthread.php?t=438481

  2. Tibos says:

    Zasto ste izbrisali moj komentar o prezimenu Hrgovic

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *