Mali Babilon u Varaždinskim Toplicama

Popisi kraljevskog poreza 1598., danas pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, otkrivaju nam i 75 prezimena iz ondašnjih Varaždinskih Toplica. Taj posjed zagrebačkog Kaptola dijelio je u 16. stoljeću sudbinu cijelog varaždinskog kraja, izloženog razornim pohodima turskih vojski. Još 1532. Turci su u povratku iz Ugarske prešli Dravu nedaleko od Vinice, odveli u ropstvo mnogo duša iz okolice Varaždinskih Toplica i razorili tvrđavu Rasinju blizu Koprivnice. Kaptol je poduzeo niz mjera da učvrsti svoju utvrdu u Toplicama i da njenu posadu osposobi za uspješnu obranu.

Varaždinske Toplice, izvor. Wikipedia uz obradu

I kad je izravna turska opasnost po Varaždin i okolicu već minula, tragovi teških ratnih vremena mogli su se čitati iz prezimena Topličanaca 1598. godine. Tu, na primjer, nalazite prezime Vojvoda, zatim Haramija (naziv za lako naoružanog pješaka), pa Desetnik (dva doma), Vratar i Virostov. Vratar je bio zapovjednik straže na vratima utvrde, a riječ "virostov" preuzeta je iz mađarskog jezika – označava onog koji bdije, dakle stražara, čuvara. Iz istog jezika potječu Sabo (szabo je krojač) i Sokač (szokacz je kuhar), dok je Šterc (Sterz je rep, ali i žganci) stigao s njemačkog govornog područja. S druge strane, Topličanci su bili i Turković , Poturica, kao i Čeviz, Šebrek, pa Haramaza i (V)Lahović. Svi su oni morali doći s područja pod turskom vlašću ili utjecajem. O Turkoviću, Vlahoviću ili Poturici ne treba objašnjavati mnogo, dok je Šebrek izraz koji mnogo nalikuje – poslužimo se Klaićevim "Velikim rječnikom stranih riječi" – na tursku riječ "šebek" za vrst majmuna. Prezime Čeviz zvuči kao skraćeni "čereviz" (na turskom – peršin), a Haramaza kao "haramzada" (tur. kopile, panjkrt, fačuk).

Utjecaj ratnih zbivanja na prezimena Topličanaca iz 1598. godine tu ne prestaje. Cijeli niz njihovih prezimena tu pokazuje odakle su došli u Varaždinske Toplice. Tu je Bisaški, doseljenik iz Bisaga kraj Zeline, pa Siščan i Kupčić s Kupe, zatim Zkriževec tj. iz Križevaca. dok prezimena Bosna, Horvat i Hervatić skoro i ne traže objašnjenja. Ondašnje topličko prezime Longin može imati korijen u talijanskoj riječi "longo" (dugi) , ali i u imenu sveca Longina. Od Jadrana na Dravu dovodila je sinove sunčane Italije trgovina, ali i drugi razlozi. Talijanski graditelji dali su znatan doprinos podizanju utvrda na granici Slavonije, vrlo suvremenih u ono doba.

Kojim su jezicima govorili svi ti Novaki i Novoseli, pridošlice u varaždinski kraj? Po tome njihove Toplice mogu podsjećati na biblijski Babilon, čije je prkosne graditelje – koji su htjeli podignuti toranj do neba – božanstvo kaznilo time da su odjednom progovorili različitim jezicima. Više se nisu mogli među sobom sporazumijevati! Usprkos svim svojim jezicima i navadama sa Zapada i Istoka, sa Sjevera i Juga, naši Topličanci razumijevali su se sve bolje i tako se pretočili u – današnje Hrvate.