Prezime Kolak

kolak
Sara Kolak. Izvor: Screenshot HRT

Prezime Kolak ima 1249 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 413. hrvatsko prezime.

Kolaka je najviše: u Zagrebu (97 obitelji, 257 duša), Osijeku (23, 50), Splitu (15, 47), Perušiću (16, 41), Selniku pokraj Ludbrega (12, 38), Ličkom Lešću (16, 36), Vukovaru (9, 31), Vinkovcima (10, 27), Bapskoj pokraj Iloka (6, 27), Hrastovskom pokraj Ludbrega (9, 27),

Prezime je s jezičnog motrišta istovjetno s kolak, kako se u turskom jeziku naziva osoba sakata u ruku, bez jedne ruke, jednoruka (turski kol = ruka).

Slična su jezičnog postanja i prezimena: Kolakek, Kolaković, Kolakovski, Kolakušić.

Kolak je i zapadnohercegovačko prezime sa starinom u Roškom Polju, općina Tomislavgrad, gdje je i najprije zabilježeno.

Naime 10. srpnja 1735. godine u sklopu pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Stipan Blašković „stiže k ruševinama crkve Svetog Ivana Krstitelja u Roškom Polju, pod ostacima starog grada Rožac. Nakon mise krizmao je znatan broj osoba kojima podijeli zapise. U kući Stipana Kolakovića (duži oblik prezimena) ručao je s fra Ilijom Lašvaninom, župnikom Duvna i Roškog Polja.“ [1]

U popisu iz 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je Kolake: u Roškom Polju tri obitelji: već spomenutog Stipana te Ilijinu s po 13 i Petrovu s 19 duša; u Rastovači pokraj Posušja također tri obitelji: Franinu s devet, Mijinu sa šest i Matinu s pet osoba; u Tihaljini pokraj Gruda dvije obitelji s dužim oblikom prezimena Kolaković: Ivanovu s osam i Andrijinu s tri duše; u Sovićima pokraj Jablanice šestočlanu obitelj Ilije Kolakovića. [2]

Kolaka je osjetno više u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine: u Roškom Polju (sedam obitelji sa 64 duše): Ilijina sa 16, Jakovljeva s 14, Ivanova i Antina s po 10, Jozina i Jurina s po pet i Lovrina s četiri duše; uz imena šestorice domaćina upisano je prezime Kolaković, a uz Jozino kraći oblik Kolak; u Grabovici, općina Tomislavgrad, osmočlana obitelj Mate Kolaka; u Gudeljima (danas Crvenice pokraj Tomislavgrada) osmočlana obitelj Ivana Kolaka; [3] u Rastovači tri obitelji: Franina s devet, Mijina s osam i Matina s pet duša; u Tihaljini također tri obitelji: Gašparova s pet, Grgina sa sedam i Pavina s tri osobe; u Sovićima pokraj Jablanice devetočlanu obitelj imao je Mate Kolak. [4]

Roškopoljski Kolaci u razdoblju od 1760. do 1815. godine nova prebivališta nalaze i u sjevernoj Bosni, na području Dervente, u selima: Modran, Vrhovi, Živinice, Foča i Polje. U maticama župe Plehan sačuvan je zapis da je u Foču pokraj Dervente 1815. godine doselio Petar Kolak iz Roškog Polja. [5]

U Šujici pokraj Tomislavgrada je Kolakovo groblje nazvano po don Tomi Kolaku, čiji su zemni ostaci u njemu i pokopani. „Za nj se zna da je iz Roškog Polja, gdje mu je u kući za krizme stanovao biskup Dragićević (20. i 21. prosinca 1761. godine). Biskup Bogdanović 14. lipnja 1768. godine zapisuje: don Tomo je nekoliko godina zastupao župnika u Rakitnu. Turci su ga globili sa 50 talira, jer je vjenčao djevojku koja kao da se htjela poturčiti, dok je istina da je pobjegla u Dalmaciju da bi izbjegla turske zasjede.“ [6]
Kolaci iz Tihaljine 1692. godine sele u Stilju pokraj Vrgorca: njihovi su potomci i Katurdžije u Mostaru, koji sada žive u Zagrebu. Potomci tihaljinskih Kolaka žive danas u Mostaru, Splitu, Zagrebu, Osijeku, Argentini, Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj i drugdje. [7]

Prema popisu iz 2001. godine Kolaci su na vrgorsko-makarskom području zabilježeni u pet naselja sa sedam obitelji i 17 duša: u Stilji (tri obitelji, sedam duša), Draževitićima (1, 2), Orahu (1, 6), Makarskoj i Promajni po jedna osoba (1, 1).

Na mućkom su području (Splitska zagora) Kolaci zabilježeni 1711. godine u venecijanskom zemljišniku za naselje Bračević, i to tri obitelji: četveročlana obitelj Bože Kolakovića (duži oblik prezimena) pokojnog Ivana, kojoj su mletačke vlasti dodijelile dva kvarta i 147 tavola zemlje, zatim Jure Kolakovića pokojnog Ivana (četiri člana i 18 kanapa zemlje) i još jednog Jure Kolakovića također pokojnog Ivana, koji je imao petočlanu obitelj, a zemlje nije uopće imao. [8]

Zašto ih na mućkom području nema u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, teško je odgovoriti osim da su nekamo odselili, pa se onda vratili, jer popis stanovništva 1948. godine zatekao je i u Bračeviću tri obitelji s prezimenom Kolak. [9]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Bračeviću žive tri Kolakove obitelji s ukupno sedam duša.

Kolaci s mućkog područja nova prebivališta osigurali na splitskom području u devet naselja sa 39 obitelji i 126 duša; a najviše ih je: u Splitu (15 obitelji, 47 duša), Kaštelima (12 obitelji, 41 duša), Solinu (4, 15) itd. Dakako uglavnom je riječ o potomcima duvanjskih ili pak vrgorskih pripadnika tog poda.

U Konjsko pokraj Klisa Kolaci su prebjegli s duvanjskog područja krajem 17. stoljeća, ali su njihovi potomci pedesetih godina 20. stoljeća izumrli. [10]
Među skupinom Hrvata katolika u tadašnjem turskom Popovu polju, koja je pismom od 16. prosinca 1688. godine od cara Leopolda I. zatražila zaštitu, nalazio se i Mihailo Kolak. [11]

Popis iz 2001. godine zatekao je Kolake na dubrovačkom području u četiri naselja s pet obitelji i 15 duša: u Dubrovniku (jedna obitelj, šest duša), Brašini (1, 3), Čibači (1, 2), Mlinima (2, 4).

Statistički zaključak o Kolacima u Dalmaciji u svjetlu popisa iz 2001. godine glasi: u 27 naselja 70 Kolakovih obitelji s ukupno 215 duša.

Dio hercegovačkih Kolaka (Tomislavgrad, Grude) i njihovih ličkih prezimenjaka osigurali su pretežito u drugoj polovici 20. stoljeća nova prebivališta svojim obiteljima na zagrebačkom području: u 13 naselja tog kraja prema popisu iz 2001. stoljeća živi 119 Kolakovih obitelji s 325 duša, a gotovo su svi: u Zagrebu (97 obitelji, 325 duša), Sesvetama (6, 24) i Dugom Selu (5, 19).

U Slavoniji se duži oblik prezimena spominje se 1607. godine, kada je u pobuni protiv uvođenja novog poreza, tzv. džulusa četa buntovnika Franje Kolakovića zauzela Slavonski Kobaš, ali je bila ubrzo poražena od Osmanlija, koji su vođe pobune pogubili u Đakovu. [12]

Prema popisu iz 2001. godine Kolaci su na slavonskim prostorima nastanjeni u 25 naselja sa 108 obitelji i 326 duša.

Ovom prigodom navodimo mjesta s 10 i više Kolaka: u Bapskoj (šest obitelji, 27 duša), Dragotinu (4, 15), Đakovu (7, 22), Iloku (5, 13), Novoj Gradišci (6, 20), Osijeku (23, 50), Piškorevcima (5, 22), Slavonskom Brodu (8, 24), Tovarniku (2, 11) Vinkovcima (10, 27), Vukovaru (9, 31).

Prezime je to i varaždinskog područja, u čijih je 11 naselja popis iz 2001. godine zatekao 37 Kolakovih obitelji sa 116 duša. a najviše ih je: u Hrastovskom (9, 27), Ludbregu (6, 17), Selniku (12, 39) itd.

Kolak je i stareničko ličko prezime, a u toj hrvatskoj pokrajini u devet mjesta popis iz 2001. godine zabilježio je 47 Kolakovih obitelji sa 108 duša, a najviše ih je: u Perušiću (16 obitelji, 41 duša), Ličkom Lešću (16, 36), Otočcu (6, 11), Gospiću (3, 8) itd.

Spominjemo još i četiri male skupine Kolaka: primorsko-istarsku (osam naselja, 19 obitelji, 53 duše), sisačku (5, 8, 28), bjelovarsku (2, 6, 23) i koprivničko-križevačku (5, 7, 16).

Literatura:

  1. A. Nikić, Hercegovački katolici između 1683. i 1735. godine: Tisuću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo 1988.
  2. D. Mandić, Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743. et 1768. exaratis, Chicago-Roma 1967
  3. A. Zirdum,Prezimena katolika plehanskog kraja od 1760. do 1810. godine; Monografija samostana Plehan, Plehan 1987.
  4. M. Džaja-K. Draganović, S kupreške visoravni, Baško Polje –Zagreb 1994.
  5. A. Mijatović-Z. Kordić, Prezimena u župi Tihaljina, Monografija župe Tihaljina u povodu 100. obljetnice obnove župe (1889-1989), Duvno 1989.
  6. Državni arhiv u Zadru, Venecijanski zemljišnik iz 1711. godine, list Bračević.
  7. M. Matas, Mućkolećevaćki prostor, Zagreb 1994.
  8. Arhiv župe Konjsko, općina Klis, Stanje duša iz 1850. godine
  9. M . Sivrić, Migracije iz Hercegovine na dubrovačko područje (1667-1808), Dubrovnik-Mostar 2003.

 

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *