Genealoška literatura: bibliografija knjiga dostupnih u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljenih od 1846. do 2020.

U prosincu 2021. godine student Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Luka Slišković obranio je diplomski rad “Genealoška literatura: bibliografija knjiga dostupnih u katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljenih od 1846. do 2020.” pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Barbarić.

Luka Slišković završio je kroatistiku i bibliotekarstvo u Zagrebu. Trenutačno je zaposlen u Knjižnicama grada Zagreba. Već nekoliko godina istražuje svoje obiteljsko stablo, odnosno obiteljsku povijest.

Uz dopuštenje autora, objavljujemo i PDF datoteku:

Sažetak

Ideja ovoga rada bila je prikupiti građu i sastaviti bibliografiju publikacija o rodoslovlju, s naglaskom na publikacije vezane za Republiku Hrvatsku. Zato je kao izvor za tu bibliografiju odabran katalog upravo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je bibliografsko središte Republike Hrvatske. Na osnovi zakona o obveznom primjerku, logičan je zaključak da upravo Nacionalna i sveučilišna knjižnica posjeduje primjerke svih publikacija objavljenih u Hrvatskoj i da je to vidljivo u njezinu katalogu. No, u bibliografiju su uključene i publikacije koje su vidljive u katalogu Knjižnice, a nisu nužno objavljene u Hrvatskoj, jer Knjižnica posjeduje i takva izdanja. Radi opsega ovoga rada, u bibliografiju su uključene samo knjige, a ne i ostale vrste građe, npr. članci i serijske publikacije. Na početku je opisana metodologija izrade bibliografije: kriteriji za izbor građe koje smo upravo naveli. Nakon toga dana je definicija rodoslovlja i kratka povijest bavljenja rodoslovljem u svijetu i Hrvatskoj. Nakon toga definiran je pojam bibliografije i navedene vrste bibliografija prema slovenskom bibliografu Janezu Logaru. Zatim je opisana kratka povijest bibliografije u Hrvatskoj prema mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije. Nakon toga dolazi središnji dio, sama bibliografija knjiga o rodoslovlju, podijeljena u pet dijelova: rodoslovlja plemićkih i velikaških obitelji, rodoslovlja plemića Zrinskih i Frankopana, župne matične knjige i druge publikacije vezane za njih ili za popise pučanstva pojedinih župa, rodoslovlja pojedinih prezimena i rodoslovlja pojedinih mjesta. Takva podjela učinjena je radi sistematičnosti i radi lakšega snalaženja u samoj bibliografiji. Nakon toga dana je interpretacija bibliografije, navedena su i digitalizirana izdanja i prijevodi te prijedlozi što bi bilo korisno digitalizirati. Motivacija za sastavljanje bibliografije bila je autorovo zanimanje za vlastito rodoslovlje, a nadamo se da će ova bibliografija potaknuti one koji posegnu za njom na dalje istraživanje rodoslovlja i možda na neke veće i sveobuhvatnije rodoslovne projekte.

Naslovna fotografija: pexels.com

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.