Istražujući prezime Brlek: kad matice presuše
U trećem, posljednjem nastavku teksta u kojem Mario Bjedov piše o svom istraživanju prezimena Brlek, pročitajte kako premostiti situaciju u kojoj matične knjige više ne daju novih informacija…
Kategorija Savjeti i iskustva
Istraživanje prezimena Brlek: Internet kao izvor podataka
U drugom nastavku priče Marija Bjedova, otkrivamo kako je uz pomoć matica pohranjenih u Kaptolskom arhivu Mario došao do predaka s kraja 18. stoljeća.
Na zatrtom tragu prezimena Brlek
Nakon ljetne stanke opet objavljujemo priče naših čitatelja: u sljedeća tri nastavka pročitajte kako je Mario Bjedov nakon pronalaska djedove kutije s obiteljskim dokumentima iz 17. stoljeća otkrio zanimljiv svijet rodoslovlja…
Prezimena u karlovačkim župama: Dubovac
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U osmom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Dubovac.
Znate li za svoje pretke iz 1598. godine?
Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?
Na bjelobrdskoj vjetrometini
Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.
Odakle su dalmatinski Rajčići?
Nakon kraćeg ljetnog odmora, iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo drugi dio zanimljivog priloga o prezimenu Rajčić. Gdje su današnji Rajčići i kakva je njihova veza s Pavićima, Ugrinima i Ugrinovićima?
Crtica o prezimenu Rajčić i općenito o “plemićima” Nevesta i Cere
Iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo još jedan izuzetno zanimljiv prilog o prezimenu Rajčić: u prvom dijelu teksta autor piše o prezimenu u usmenoj predaji Nevesta i u mletačkom katastru iz 1709. Jesu li katolički dalmatinski Rajčići potomci hrvatskog plemića Jurja Rajčića?
Od Tochmana do Tuđmana
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je vrlo znatiželjan po pitanju porijekla svog prezimena. “Na čuvenom Harvardu”, naveo je jednom, “rekao mi je neki Židov … kako je prezime Tuđman iranskog podrijetla jer taj -man u mom prezimenu nije ni njemačkog ni židovskog podrijetla.” Prezimenom Tuđman pozabavio se i naš Mladen Paver…
Priče iz loborske Purge
U Zagrebu je 1939. i 1940.g. izlazio list “Nezavisnost”, izrazito frankovačke orijentacije (prenosio je govore Hitlera i Mussolinija, napadao Mačeka, Židove i Rome, a o Srbima da se i ne govori). U njemu je dr. Arsen Pozaić objavio feljton u nastavcima “Crtice iz Hrv. zagorja” – s vrlo zanimljivim povijesnim podacima o Loboru i Zlataru.
