Kategorija Savjeti i iskustva
U četvrtak, 16. prosinca 2010. godine u sklopu tribine HRD-a dipl. ing. molekularne biologije Marin Ježić održao je predavanje pod naslovom “Biologija plave krvi – manje poznata strana povijesti”. Za naše je sjedište napisao tekst o svom predavanju.
U četvrtak, 18. studenog 2010. godine u 17 sati u Maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje je održao naš član g. Želimir Mateljan, dipl ing elektrotehnike. Zamolili smo ga da svoje predavanje prilagodi za ove stranice…
U trećem, posljednjem nastavku teksta u kojem Mario Bjedov piše o svom istraživanju prezimena Brlek, pročitajte kako premostiti situaciju u kojoj matične knjige više ne daju novih informacija…
U drugom nastavku priče Marija Bjedova, otkrivamo kako je uz pomoć matica pohranjenih u Kaptolskom arhivu Mario došao do predaka s kraja 18. stoljeća.
Nakon ljetne stanke opet objavljujemo priče naših čitatelja: u sljedeća tri nastavka pročitajte kako je Mario Bjedov nakon pronalaska djedove kutije s obiteljskim dokumentima iz 17. stoljeća otkrio zanimljiv svijet rodoslovlja…
Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U osmom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Dubovac.
Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?
Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.
Nakon kraćeg ljetnog odmora, iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo drugi dio zanimljivog priloga o prezimenu Rajčić. Gdje su današnji Rajčići i kakva je njihova veza s Pavićima, Ugrinima i Ugrinovićima?
Iz pera našeg člana dr. sc. Nediljka Budiše objavljujemo još jedan izuzetno zanimljiv prilog o prezimenu Rajčić: u prvom dijelu teksta autor piše o prezimenu u usmenoj predaji Nevesta i u mletačkom katastru iz 1709. Jesu li katolički dalmatinski Rajčići potomci hrvatskog plemića Jurja Rajčića?