Kategorija Savjeti i iskustva

2

Prezimena u karlovačkim župama: Dubovac

Iz karlovačke okolice mnoštvo je stanovnika iselilo u devetnaestom stoljeću, a većina ih je dolaskom na odredište kao mjesto rođenja navelo Karlovac ili neko selo iz okolice Karlovca, koje je useljenički činovnik upisao onako kako ga je on čuo. U osmom nastavku popisa prezimena iz karlovačkih župa, autora g. Miroslava Čaića, objavljujemo popis prezimena župe Dubovac.

1

Znate li za svoje pretke iz 1598. godine?

Naši povjesničari Josip Adamček i Ivan Kampuš otvorili su istraživačima obiteljskih rodoslova s područja Banske Hrvatske vrata do najbogatijih fondova naših starih prezimena knjigom “Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću”, koja sadrži popise kraljevskog poreza od 1470. do 1600. godine. Jesu li i vaši preci spomenuti u tom popisu?

0

Na bjelobrdskoj vjetrometini

Pojam “bjelobrdske kulture” veže se za selo Bijelo Brdo, koje je nastalo na desetak kilometara od Osijeka na istok, prema utoku Drave u Dunav. Selo se nekad zvalo Trnovac, susjedni Mađari su ga zvali Dorno, a naseljeno je 1540. godine Srbima iz Gornjeg Podrinja i Polimlja. O prezimenima tog kraja piše Mladen Paver.

7

Od Tochmana do Tuđmana

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio je vrlo znatiželjan po pitanju porijekla svog prezimena. “Na čuvenom Harvardu”, naveo je jednom, “rekao mi je neki Židov … kako je prezime Tuđman iranskog podrijetla jer taj -man u mom prezimenu nije ni njemačkog ni židovskog podrijetla.” Prezimenom Tuđman pozabavio se i naš Mladen Paver…

0

Priče iz loborske Purge

U Zagrebu je 1939. i 1940.g. izlazio list “Nezavisnost”, izrazito frankovačke orijentacije (prenosio je govore Hitlera i Mussolinija, napadao Mačeka, Židove i Rome, a o Srbima da se i ne govori). U njemu je dr. Arsen Pozaić objavio feljton u nastavcima “Crtice iz Hrv. zagorja” – s vrlo zanimljivim povijesnim podacima o Loboru i Zlataru.