Pretpostavka najstarijeg rodoslova u Hrvata

Uz danas sasvim dokazive genetičke postavke i asocijativno promišljanje moguće je objasniti genealošku povezanost sadašnjih ljudi sa samim iskonom čovjeka.

Pisac ove crtice, g. Božidar Ručević, na temelju genetičkog puta svojih predaka pretpostavlja mogući iskonski rodoslov većeg dijela hrvatskog naroda.

Je li pretpostavka prihvatljiva?

U najstarijem genealoškom stablu u Hrvata primjerenije je da se haploskupine označe u sustavu Eu, jer ovo štivo nije genetička, nego rodoslovna priča te se za razumijevanje namjere ovog pisanja ne mora poštivati noviji izbor znamena u grafiji abecednih slova. Na uzorcima iz Hrvatske nađeno je sedam haploskupina, koje je sveučilišni profesor Ivan Jurić 2003. nazvao – sedam hrvatskih loza. Od 2008. javlja se u nas i osma populacija, haploskupina K2 te se od tada može govoriti o osam hrvatskih loza.

2011.
2000-
I
Eu7
R1a
Eu19
R1b
Eu18
E
Eu4
J
Eu9
G
Eu11
K
Eu16
K2
Eu15
%Ca 51+ 22 11+ 8,5+ 5+ 1,5 0,5 0,5

Da se izbjegne traženje svekolikih dozvola, autor u ovu crticu stavlja osobnu migracijsku rutu (2), a pogotovo zato što mu je utvrđena haploskupina Eu7, koja je zbog najvećeg postotnog udjela u Hrvata vrlo brzo nazvana hrvatskom (3), što ne znači da ju i današnji Bošnjaci ne bi smjeli nazvati svojom, jer ju kao i Hrvati imaju u najvećem postotku u odnosu na sve ostale narode u svijetu.

Ova karta poput rodoslovnog stabla prikazuje prvotno kretanje pra i nekih predaka Hrvata, i to na putu od iskona do njihove današnje europske domaje.

Je li to putovanje iz zemaljskog raja?!

Rezultati analize autorovog Y-kromosoma identificiraju ga kao člana haploskupine I ili za ovu rodoslovnu pretpostavku pogodnije uporabe starog znamena Eu7, kojeg je u Hrvata nešto više od 50%! Genetski markeri koji definiraju pretke Hrvata sežu u povijest do više od 60.000 godina unatrag, i to do M168, koji je, zapravo, i prvi zajednički znamen svih neafričkih ljudi.

Dakle, prvotno genealoško stablo u više od 50% Hrvata možemo utemeljiti na precima označenim markerima M u haploskupini Eu7, i to:

M168 > P143 > M89 > L15 > P123 > M170 > P215 > P37.2 —> Eu7 ili I

Niz markera, metaforički rečeno predaka, za Eu7 daje različite podatke u odnosu na druge haploskupine, koji mogu poslužiti za usporedbe pra i nekih Hrvata s drugim pra i nekim etnijama?!

M168: zasigurno je najstariji ''predak'' Hrvata; vrijeme: prije više od 60.000 godina prije Krista; iskon: sjeverno-istočno područje Afrike, poznato kao rog Afrike; klima: pokazuje privremeno povlačenje ledenog doba; seoba: bježi se od suše prema toplijim i vlažnijim krajevima; brojnost: čovjek (Homo sapiens) dosiže tek oko 10.000 jedinki; alati i vještine: kameno oruđe, lov i branje plodova, najstariji dokazi umjetnosti – skulpture, crteži.

M89: sljedeći dokazivi prapreci dolaze i prolaze arapskim poluotokom; vrijeme: oko 45.000 godina prije Krista; iskon: sjeverna Afrika i Bliski Istok, priobalje; klima: pogodna za travnjake u ravnicama; seoba: za plodovima, lovištima i ribolovom; brojnost: ljudi ima nekoliko desetaka tisuća jedinki; alati i vještine: osim kamena ljudi uporabljaju bjelokost i drvo.

M170: naši preci preplavljuju Balkan i dotiču Srednju Europu; vrijeme: oko 30.000 godina prije Krista; iskon: Bliski Istok, zapadna Azija; klima: ledeno doba u Europi u punoj snazi; seoba: sve do u Srednju Europu; brojnost: ljudi ima više od stotinu tisuća jedinki; alati i vještine: donositelji su kulture Gravettian u europske prostore, koja od 28. do 21-tisućite godine prije Krista dosiže i Sjevernu Europu, izrada figurica nezgrapnih ''venera'' kao oznaka plodnosti, prve naznake tkanja platna.

P37.2: naš najmlađi predak, u pretpostavljenom genealoškom smislu, je i definirajući marker haploskupine I2, odnosno, kako je već objašnjeno, haploskupine Eu7 i to stanje bez novih mutacija traje i danas te većinski karakterizira i sve sadašnje Hrvate; vrijeme: na današnje domovinske prostore stiže u dobu mijene paleolitika u mezolitik, dakle, od oko 25.000 do oko 15.000 godina prije Krista; iskon: Balkan i Srednja Europa; klima: preživljavanje posljednjeg ledenog doba u najsigurnijim utočištima u Europi, koja su se prostirala na širem području srednjeg i južnog Jadrana; seoba: značajno je zabilježiti rekolonizaciju istočne Europe; brojnost: oko jedan milijun jedinki; alati i vještine: izrađuje se bolje oruđe i odjeća, nazire se suživot čovjeka i životinja (prvotno psa), rezbare se prvi nakiti.

Dakle, M168 dokazivi je najstariji predak Hrvata te, naravno, i svih ljudi euroazijske skupine, ''Euroazijski Adam'', a različitosti se očituju tek u bilježenjima niza sljedećih ''predaka'', to jest, markera. Je li i u tome moguća diferencijacija, ako pretpostavimo mogućnost istovremenog nastanka višestrukih, a istih – M168 predaka?!

Vrijeme dolaska naših predaka na sadašnje domovinske prostore jasno govori o paleolitskom podrijetlu haploskupine Eu7 te time i preživljavanje posljednjeg ledenog doba, to jest, njegovog završnog dijela nazvanog pleistocen (od oko 125. do oko 8-tisućite godine prije Krista) – u jednom od jadranskih utočišta.

Certifikat autorovog testa DNK moguće je, uvjetno rečeno, proglasiti prvotnim krsnim listom u većine naših prapredaka (više od 50%). Uz postojanje ''krsnog lista i genealoškog stabla'' teško se je suprotstaviti pretpostavci o najstarijem rodoslovu u Hrvata?!

Svi podaci koji mogu biti sumjerljivi s vrijednostima drugih skupina stanovništva i/ili etnija su za hrvatski Eu7 izneseni prema aktualizaciji autorovih znamena u projektu Genographic iz prosinca 2011. (4)

Ova karta prikazuje čovjekove putove u razdoblju od prije 30. do prije 15.000 godina prije Krista, koji uz druge haploskupine obuhvaćaju pristizanje i prapretka Eu7 u prostor današnje države Hrvatske, kao i države Bosne i Hercegovine.

Uvjetni izbor: praHrvat, odnosno, većinski pretpostavljeni autohtoni stanovnik u pra-i-nekom dobu na području gdje danas jeste domovina Hrvatska. (5)

Je li nužno u uvodu i svake osobne genealoške istrage zapisati crticu o pretpostavljenom najstarijem rodoslovu svoga roda, svoje obitelji?!

Ispravnost ovog štiva potvrđuje se i u uratku sveučilišnog profesora Dragana Primorca i suradnika iz 2011. (6) iz kojeg djelomice bilježim: ''… ekstremno visoka učestalost Eu7 u sve tri glavne etničke skupine u Bosni i Hercegovini, i to u bosanskih Hrvata 71.1%, Bošnjaka 43.5% i bosanskih Srba 30.9%, kao i Hrvata iz države Hrvatske više od 50% , očito proizlazi iz utjecaja srednje-jadranskih utočišta u posljednjim tisućljećima zadnjeg ledenog doba …'', te ukazuje na zajedničke praočeve, a osobito kod Hrvata i Bošnjaka. Na svršetku treba reći da je nužda ovaj rad proširiti i rodoslovnim stablima od preostalih 7 hrvatskih loza te dosegnuti cjelovitu autohtonu potku stanovništva i citirati: ''… da je ta autohtonost Hrvata na hrvatskom povijesnom području dokazana…'' i na temelju koje je, prema knjizi sveučilišnog profesora Ivana Jurića iz 2011. (7), u danim povijesno-političkim uvjetima i iznjedren hrvatski narod. Ovo štivo može se koristiti kao neka vrsta predloška koji se promjenom imena naroda i nekih genetičkih izričaja može jednakovrijedno uporabiti kao potka za pretpostavku najstarijeg rodoslova bilo koje etnije (9) zapisane u povjesnici čovječanstva.

Prema svemu sudeći, ovdje opisana originalna ''pretpostavka najstarijeg rodoslova u Hrvata'' pokazala se točnom i stvarnom te je prigoda pretpostaviti da bi bilo dobro u svaki obiteljski rodoslov uvodno zabilježiti i iskon najstarijeg vlastitog pretka na isti način, i to bez obzira koliki vremenski skok time u rodoslovnom stablu učinili.

Pojmovnik i literatura

  1. Michelangelo, Detalj, Sikstinska kapela, Vatikan – naslikano od 1510. – 1512.
  2. Migracijski put: Božidar Ručević. Temeljem uzorkovanja DNK: 2006.
  3. Ivan Jurić, Genetičko podrijetlo Hrvata. Zagreb, 2003: 32.
  4. The Waitt Family Foundation, National Geographic: The Genographic project, i to: genealoško stablo, autorov DNK certifikat – kao uvjetni krsni list, te podatci za Eu7, koji su sumjerljivi s drugim haploskupinama, kao i karta čovjekovi putovi od 30 do 15 tisuća godina prije Krista. Aktualizacija autorovih podataka: 2011. uz naznaku – M168: Your Earliest Ancestor.
  5. Josip Horvat Međimurec (1904.-1945.) Crtež uz druge ilustracije u knjizi Dragutina Nemeta, Knez Zoran, Zagreb, 1929.
  6. D. Primorac, D. Marjanović, P. Rudan, R. Villems, P.A. Underhill. Croatian genetic heritage: Y-chromosome story, Croatian Medical Journal: June 2011. (Večernji list, 14.6.2011.)
  7. Ivan Jurić, Podrijetlo Hrvata. Genetički dokazi autohtonosti. Zagreb, 2011: 132.
  8. Etnija je cjelovita ljudska zajednica utemeljena na povijesnom kontinuitetu zajedništva, dakle, to je narod koji dijeli zajednički identitet na temelju iste kulture, tradicije, povijesti, religije (koja jedina nije uvjet), te istog jezika i etničkog podrijetla.
  9. Na vrijednim savjetima se posebno zahvaljujem prof. dr. sc. Ivanu Juriću.

Ovo štivo, djelomice ili cjelovito, može se slobodno preuzeti uz točno navođenje imena autora i izvora.

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

Možda vam se svidi

11 komentara

  1. Zavelim says:

    Pošto marker P37.2 više nije najmlađi marker u najučestalijoj haploskupini na području Dinarida, već su to markeri M423 i L147 situacija postaje malo kompliciranija nego se mislilo. Marker L147 je vjerojatno star kojih 6000 godina. Kako je zastupljen i na području iza Karpata najviše kod slavenskih naroda lako moguće i da je naš dinarski zapravo stigao u 7. stoljeću s Karpata pogotovo što TMRCA za I2a1b1a-Dinaric za sad nije stariji od 3000 godina. Detalji na:
    http://knordtvedt.home.bresnan.net/Tree%20and%20Map%20for%20Hg%20I.pdf

  2. mosugnio says:

    Sretan Uskrs svima koji danas slave.
    Čestitke g. Ručeviću na trudu i želji da se testira i ispita i na ovaj način genealoška linija. Imam poznanika i rođaka koji pripadaju ovoj, ali i drugim grupama.
    Pripadnost određenoj haplogrupi nikako ne bismo trebali vezivati za određenu naciju, narod pa čak ni pleme jer su se haplogrupe znatno ranije pojavile i miješale nego ove određenice. U suprotnom, pripadnici drugih haplogrupa se mogu smatrati manje npr. irskim, hrvatskim, švedskim, poljskim…
    Razlozi za veću zastupljenost i veću prisutnost određenih haplogrupa na određenim područjima mogu biti različiti: pored masovnih migracija i emigracija treba uzeti u obzir i masovne epidemije, istrebljenja i zamjena stanovništva o kojima postoje i ne postoje povijesni zapisi…
    Označavanje haplogrupa Eu oznakama je staro kojiko i hipoteza o "paleolitsko-europskom" porijeku R1b skupine i paleolitsko-balkanskom porijeklu I2a koju , na žalost, podržavaju još neki naši naučnici. Noviji rezultati su doveli do napuštanja ovih hipoteza. Dakle, oznaka Eu7 i pripadajuća objašnjenja pripadaju genetičko-genealoškoj prapovijesti. Bilo bi dobro da se ispita otkuda se jako veliki broj pripadnika I2a skupine nalazi među Poljacima, Ukrajincima, Gagauzima, Rumunjima (a znamo da velikih migracija u tim pravcima nije bilo u povijesnom razdoblju), kao i da su za sada nabliži srodnici I2a skupine, najviše zastupljeni na Britanskom otočju.
    Mislim da bi bilo jako zanimljivo znati koliko su Y haplogrupe povezane kod npr. Hercegovaca i Bunjevaca, Šokaca, ili Banijaca, Zagoraca i Gradišćana, Neretljana i Moližana…, odnosno pretpostavljenih linija iseljavanja.

    Srdačan pozdrav
    Mosugnio

  3. Božidar Ručević says:

    Zavelim i Mosugnio, na zanimljiv način proširujete ove rodoslovne pretpostavke, ali ispuštate iz vida da je ova tema zapravo genealoška, ne genetička. No dobro! Osam hrvatskih loza (haploskupina) čine sumjerljivu različitu potku u odnosu na druge etnije samo svojim postotnim izričajima, a sve skupa tek temeljem za autohtonost puka na nekom području, jer narodi nisu genetičke, nego političke kategorije. Sve više genetičara – sve češće (barem usporedno) ponovno rabi Eu oznake te su one još daleko od prapovijesti. Same seobe naroda su u nekom ograničenom opsegu postojale, ali nisu značajnije utjecale, bar u Hrvata, na bitnu izmjenu u %-tnim odnosima među haploskupinama u nas. One su se konačno pretežito oformile u jadranskim utočištima u posljednjem ledenom dobu.

    Ove natuknice su premale za objasniti sve što ste u svojim komentarima naznačili te vam obvezno preporučujem najnoviju knjigu sveučilišnog profesora Ivana Jurića, Podrijetlo Hrvata – genetički dokazi autohtonosti, Zagreb: Nova stvarnost i Institut Ivo Pilar (2011).

  4. Zavelim says:

    “Same seobe naroda su u nekom ograničenom opsegu postojale, ali nisu značajnije utjecale, bar u Hrvata, na bitnu izmjenu u %-tnim odnosima među haploskupinama u nas. ”
    ———————————————————–
    Pa ako se pokaže da je I2a1b1a-Dinaric (za)karpatski gen onda su sebe u 7.st. i te kako utjecale na izmjenu u %-tnim odnosima među haploskupinama i to pogotovo kod Hrvata jer je kod dinarskih Hrvata (Dalmacija, Lika , BiH) ta skupina daleko najzastupljenija.

  5. Zavelim says:

    “Zavelim i Mosugnio, na zanimljiv način proširujete ove rodoslovne pretpostavke, ali ispuštate iz vida da je ova tema zapravo genealoška, ne genetička.”
    ———————————-
    Istina, ove haploskupine i markere su stari za genealoška istraživanja, ali sama analiza DNA je i te kako moćan alat za određivanje predaka., kako oca i majke tako i daljnjih predaka pogotovo direktno muških ili ženskih. Kako se prezime obično nasljeđuje po ocu pomoću genetike mogli bi vrlo lako napraviti tko je kome i koliko rod recimo po muškoj liniji. Samo treba nešto novaca. Problem je i što bi lako mogli doć i do začkoljica da zapravo nekome otac, djed, pradjed i nije baš otac, djed ili pradjed pa bi moglo bit veselja unutar obitelji.

  6. mosugnio says:

    Ovo je posebno zanimljiv alat da se utvrdi srodnost obitelji koje su iz različitih razloga mijenjale prezimena, a onda se to  tokom vremena zaboravilo.
    Isto tako, može se utvrditi isto ili različito porijeklo za obitelji sa istim prezimenom.
    Jer, genetski markeri se ne mogu mijenjati perom ili, ponekad, činovničkom nepismenošću i pristrašnošću.

  7. Ivan says:

    Napokon se sve zna. Hrvati su slavenski narod koji je vladao Bijelom i Crvenom Hrvatskom. Druga stvar je što ih je radi Turaka mnogo moralo odseliti na sjever.

  8. Petar says:

     
    Poštovanje,
    kako se već dugi niz godina bavim istraživanjem svoga roda, odlučio sam da bih testirao svoj DNK.
    Uglavnom malo sam gledao po netu gdje naručiti paket i naišao sam na ovu stranicu koja bi mi cijenom svoje usluge odgovarala link: http://www.myheritage.com.hr/all-dna-tests
    Primjetio sam kako imaju za testirati po muškoj liniji: Y-Dna12 marker 99$, Y-Dna37 147$ i Y-Dna37 239$.
     
    Možete li mi savjetovati koji paket da odaberem.
    Na jednom piše kako se može točno utvrditi tko je s kime u rodu do 8 generacija unazad, a u drugom najskupljem piše do 6 generacija. Da li bi bilo dobro uzeti test Y-Dna37 od 147$.
    Također me zanima kada opet nešto uštedim novca, te želim testirati isto jednog prezimenjaka. Kojeg ne mogu uvrstiti u stablo zbog nedostatka dokumenata, a potječu iz istog kraja kao i moji preci. I sada recimo da se njegova strana od našg zajedničkog porijekla odvojila prije nekih 300.god., da li test može dati odgovor da li nam je zajednički predak u 12 ili 14 koljenu unazad.

    Zamolio bih vas ako mi možete dati savjete u vezi ovog testiranja.
    Unaprijed se zahvaljujem,
    Petar

  9. mosugnio says:

    Poštovani Petre,

    izbor Y DNK testa ovisi o tome što želite saznati.
    Ukoliko je to samo utvrđivanje haplogrupe, onda je, najčešće, dovoljan test na 12 Y STR markera.
    Iz vaše poruke je vidljivo da želite utvrditi srodstvo s osobom istog prezimena i u takvim slučajevima važi "što više markera to bolje".  Ipak, ne očekujte čuda. DNK testovi ne mogu povezati porodična stabla, odnosno ne mogu sa sigurnošću reći prije koliko generacija je živio zajednički predak. To može samo istraživanje po arhivama.
    Ono što Y DNK testovi mogu utvrditi je srodnost po muškoj liniji pa se testovi od 37 markera kod dvije osobe čiji je zajednički muški predak živio prije 300 godina ne bi trebali razlikovati za više od 3 do 4 markera.
    Cijena Y37 STR testa na MyHeritage je sasvim OK jer isti test na FTDNA košta 169$, a na iGenei 129Eura.

  10. Petar says:

     
    Mnogo vam hvala na brzim odgovorima!
    mosugnio, upravo ste mi dali odgovor koji sam tražio. Kada sam napisao da li DNK testovi mogu odgovoriti u kojem nam je koljenu zajednički predak, mislio sam da barem okvirno mogu odrediti vremensko razdoblje.
    Uglavnom još vam se jednom zahvaljujem, na iscrpnom odgovoru.
    Pozdrav!

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *