“Croatan Indijanci” – osvrt na knjigu B. Ručevića

Ovog je proljeća u Splitu objavljena knjiga-studija Božidara Ručevića „Croatan Indijanci – od legende do istine“. Naši rodoslovci pamte autora po njegovoj prvoj knjizi, kronici „Znameni i podrijetlo roda Ručevića iz Starih Mikanovaca“. Novi, zanimljiv književno-znanstveni uradak, obrađuje indijansko pleme Croatan s Istočne obale SAD (Sjeverna Karolina), kojega mnoge značajke upućuju na stoljećima stare veze s Hrvatima – preciznije s dubrovačkim svjetskim moreplovcima. Autor istražuje i nalazi začuđujuću nizanku srodnosti i povezanosti plemena Croatan s Hrvatima.


Škola Croatan Indijanaca. Izvor: The Croatan Indians of Sampson County, North Carolina. Their Origin and Racial Status. A Plea for Separate Schools  

On predočava potvrde o njihovim povijesnim, lingvističkim i biološkim vezama te potiče na zajedničke znanstvene radove između Sveučilišta u Pembrokeu (Sjeverna Karolina) i Sveučilišta u Dubrovniku, te na gospodarsku i turističku suradnju između Vijeća Indijanaca Lumbee i Županije dubrovačko-neretvanske.

Jedna ili dvije dubrovačke karake pod zastavom Libertasa i svetoga Vlahe, poznate kao najveći i najsigurniji jedrenjaci XVI stoljeća, doživjele su brodolom oko 1541.godine kod rta Hatteras u Sjevernoj Karolini (danas SAD) , Njihove posade, našijenci s Jadrana, pomiješale su se s indijanskim stanovništvom. Engleska pomorska ekspedicija 1584.g. tu zatječe bjeloputu indijansku djecu i mladiće. Od tih Indijanaca koji su se nazvali Croatan (kasnije, po rijeci Lumber – Lumbee) doznaje za tragičan pokušaj prvih Europljana koji su ovamo stigli da se splavima otisnu na ocean .Osim fizičkih tragova bijelaca , u tom je plemenu ostalo i dosta riječi koje podsjećaju na hrvatski korijen, među kojima izdvajamo: cante-cante = zaigrati i zaplesati, chovan = čoban, dare = poklon, lane = mlado od srne, naise = naše, pokochen = pokošen, riba = riba, sat = vrijeme, suton = predvečerje, wissakae = visok, yonoke = junak, itd.

Božidar Ručević, po struci diplomirani inženjer, izvanredni je član Znanstvenog savjeta za naftu pri HAZU. Spominjući u navedenoj knjizi metodu „reprezentativna kap“ u znanosti, on se njome poslužio da bi nekoliko povijesnih primjera stavio u širi kontekst i tako oblikovao svoju temu o kroatskim Indijancima. O akribiji autora govori i završno poglavlje ove knjige – „Literatura“, koje sadrži 90 naslova.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.