“Croatan Indijanci” – osvrt na knjigu B. Ručevića

Ovog je proljeća u Splitu objavljena knjiga-studija Božidara Ručevića „Croatan Indijanci – od legende do istine“. Naši rodoslovci pamte autora po njegovoj prvoj knjizi, kronici „Znameni i podrijetlo roda Ručevića iz Starih Mikanovaca“. Novi, zanimljiv književno-znanstveni uradak, obrađuje indijansko pleme Croatan s Istočne obale SAD (Sjeverna Karolina), kojega mnoge značajke upućuju na stoljećima stare veze s Hrvatima – preciznije s dubrovačkim svjetskim moreplovcima. Autor istražuje i nalazi začuđujuću nizanku srodnosti i povezanosti plemena Croatan s Hrvatima.


Škola Croatan Indijanaca. Izvor: The Croatan Indians of Sampson County, North Carolina. Their Origin and Racial Status. A Plea for Separate Schools  

On predočava potvrde o njihovim povijesnim, lingvističkim i biološkim vezama te potiče na zajedničke znanstvene radove između Sveučilišta u Pembrokeu (Sjeverna Karolina) i Sveučilišta u Dubrovniku, te na gospodarsku i turističku suradnju između Vijeća Indijanaca Lumbee i Županije dubrovačko-neretvanske.

Jedna ili dvije dubrovačke karake pod zastavom Libertasa i svetoga Vlahe, poznate kao najveći i najsigurniji jedrenjaci XVI stoljeća, doživjele su brodolom oko 1541.godine kod rta Hatteras u Sjevernoj Karolini (danas SAD) , Njihove posade, našijenci s Jadrana, pomiješale su se s indijanskim stanovništvom. Engleska pomorska ekspedicija 1584.g. tu zatječe bjeloputu indijansku djecu i mladiće. Od tih Indijanaca koji su se nazvali Croatan (kasnije, po rijeci Lumber – Lumbee) doznaje za tragičan pokušaj prvih Europljana koji su ovamo stigli da se splavima otisnu na ocean .Osim fizičkih tragova bijelaca , u tom je plemenu ostalo i dosta riječi koje podsjećaju na hrvatski korijen, među kojima izdvajamo: cante-cante = zaigrati i zaplesati, chovan = čoban, dare = poklon, lane = mlado od srne, naise = naše, pokochen = pokošen, riba = riba, sat = vrijeme, suton = predvečerje, wissakae = visok, yonoke = junak, itd.

Božidar Ručević, po struci diplomirani inženjer, izvanredni je član Znanstvenog savjeta za naftu pri HAZU. Spominjući u navedenoj knjizi metodu „reprezentativna kap“ u znanosti, on se njome poslužio da bi nekoliko povijesnih primjera stavio u širi kontekst i tako oblikovao svoju temu o kroatskim Indijancima. O akribiji autora govori i završno poglavlje ove knjige – „Literatura“, koje sadrži 90 naslova.

Mladen Paver

Rodoslovnim se istraživanjima bavi od 1994. godine. Osim vlastitog obiteljskog rodoslova istraživao je najstarije tragove oko šest stotina naših prezimena i njihove migracije. Izradio je 30 rodoslovnih stabala, "visine" od 200 do 350 godina. Radi na datoteci izvora naših prezimena (dosad prikupio oko 14.000), s težištem na dokumentima s prostora Banske Hrvatske XVI st. Osim domaćih arhiva, oslanja se na zbirke državnih arhiva u Budimpešti i Grazu. Pripremio je za tisak priručnik za rodoslovnog istraživača "Pred zagonetkom obiteljskog stabla" s dodatkom "Vježbe iz antroponimije", uz pozitivne recenzije dvojice naših akademika.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *