Iz zbirke popratnog filmskog gradiva Hrvatskog filmskog arhiva

Hrvatski državni arhiv ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe "Iz zbirke popratnog filmskog gradiva Hrvatskog filmskog arhiva" u ponedjeljak, 19. svibnja u 12,00 sati.

​U sklopu obilježavanja 35. obljetnice osnutka Hrvatskog filmskog arhiva koji je u međuvremenu promijenio nekoliko naziva, od Kinoteke Hrvatske do Hrvatske kinoteke i današnjeg imena, odlučili smo predstaviti javnosti Zbirku popratnog filmskog gradiva koje je često ostajalo zapostavljeno u odnosu na samo filmsko djelo.

Popratno filmsko gradivo jednako je širok pojam kao i pojam filma. I dok svi znamo što je to filmsko djelo, prvi nam pojam vjerojatno nije tako poznat te se pred nas neumitno postavlja pitanje: što bi to bilo i čemu ga čuvati?

Prikupljanje popratnog filmskog gradiva koje čine svi materijali nastali u proizvodnji filmskog djela, a koje nisu sama filmska vrpca, prirodna je zadaća filmskih arhiva od samih njihovih osnutaka. Važnost scenarija, raznih skica, knjiga snimanja ili zapisnika sa snimanja očita je od samog početka filmskog stvaranja, a pojavom i razvojem organiziranih kinematografija umnožavali su se vrste, oblici i količine popratnog filmskog gradiva.

Sukladno tome, i Hrvatski filmski arhiv je od svog osnutka počeo s prikupljanjem popratnog filmskog gradiva te je vremenom stvorena bogata zbirka čija je glavna zadaća istraživačima i zaljubljenicima u filmsko stvaralaštvo otkriti više o povijesti hrvatskog filma, okolnostima u kojima su nastajala neka antologijska filmska djela te poteškoćama s kojima su se autori često susretali.

Izložba odabranih dokumenata i predmeta iz Zbirke popratnog filmskog gradiva Hrvatskog filmskog arhiva prilika je da se na poseban način upoznamo sa svijetom ispred i iza kamere, kao i s često skrivenim i izazovnim radom koji je potreban da bi oživjela magija pokretnih slika koja je obilježila prošlo stoljeće.

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *