Prilozi čitatelja: u potrazi za Perhatima

Na našem webu povremeno objavljujemo tekstove koje nam šalju naši čitatelji. Objavili smo tako priču o Gvozdenovićima – Gužvicama, Brlekima, Škaricama, Bastašićima, Provićima, Budišama, Sunarama, Rajčićima .. Nedavno smo dobili tekst g. Dejana Perhata u kojem opisuje svoja istraživanja…

Već godinu dana intenzivno istražujem rodoslovlje svoje obitelji – Perhat. Za sada su rezultati vrlo zanimljivi. Zahvaljujući velikodušnoj pomoći g. Pavera (na kojoj mu zaista zahvaljujem) poznato mi je da se prvi Perhati u Hrvatskoj spominju u popisu kraljevskog poreza za 1598. godinu i to:

  • Fabijan Perhat, kmet u selu Kraljevec (kraj Huma Zabočkog),
  • Juraj Perhat, kmet u selu Drnek (na vlastelinstvu Želin u Posavini),
  • Stjepan Perhatić – dakle sin Perhatov, plemić (vlastelin) u Zajezdi (Hrvatsko Zagorje).

Bilo bi zanimljivo saznati i porijeklo prezimena Perhat, jer se ne čini da ima hrvatske jezične korijene u sebi. Jedan mogući trag (o kojem ću govoriti više kasnije) upućuje da je porijeklo prezimena Perhat mađarsko, što bi bilo u skladu sa poviješću tog kraja, koje je bilo povezano s mađarskom državom odnosno kraljevinom Austro-Ugarskom.


Obiteljsko stablo Perhatovih, www.myherigate.com

No, čini se da, barem po mojim saznanjima, danas više nema Perhata koji bi živjeli u tim mjestima. Gdje su nestali Perhati koji su prije živjeli na području sjeverne Hrvatske (Zabok, Zagorje, Posavina)?

Popis stanovništva 1948.g. zabilježio je najviše Perhata na području od Crikvenice do Pule. Čini se vrlo mogućim da se veliki broj Perhata trajno odselio iz tih krajeva (moguće bježeći pred turskim napadima) i doselio u područje Istre i hrv. Primorja. U Istri postoji i mjesto Prhati( kod Poreča) u kojem se većina stanovnika preziva Perhat. Po narodnoj predaji stanovnika tog kraja, prvi Perhati su navodno došli u te krajeve zajedno sa vojskom Napoleona Bonapartea. Za sada nema dovoljno podataka koji bi potvrdili to narodno vjerovanje.

No, istražujući moguće lokacije gdje su se Perhati iz sj. Hrvatske odselili, došao sam do jednog neočekivanog traga. Slovačko mjesto Priechod (blizu Banske Bistrice) u mađarskoj verziji se zove Perhat, kao što se može vidjeti ovdje: http://hu.wikipedia.org/wiki/Perh%C3%A1t. Je li to mogući trag da se jedan dio Hrvata iz sj. Hrvatske (uključujući i dio Perhata) bježeći pred Turcima odselio i u daleku Slovačku te su Mađari cijelo mjesto nazvali po njima – Perhat?

Pokušao sam doći do više podataka o tome ali za sada bez uspjeha. No, otkrio sam da je zaista veliki broj Hrvata otišao iz Hrvatske, za vrijeme ratova s Turcima te su se trajno naselili u Slovačkoj. Postoji mnogo hrvatskih sela u Slovačkoj, posebno u blizini Bratislave.

Za sada nisam uspio ustanoviti točno razdoblje kada su prvi Perhati došli na područje Istre i hrv. Primorja. Prateći svoje izravne pretke u matičnim knjigama, uspio sam doći do 1827. godine i svog praprapradjeda Ivana Perhata (otac mu je bio Antun), rođenog 1827. god. u Smokovu, župa Jadranovo.

Utvrdio sam da su u tom mjestu živjeli sve do 1947. god kada se jedan dio Perhata naselio u Vukovaru a drugi dio ostao živjeti u Smokovu i Jadranovu. Na žalost, čini se da starije matične knjige za to područje ne postoje (navodno su uništene ili izgubljene) tako da nisam mogao nastaviti istraživanje mojih izravnih predaka.

No, otkrio sam još nekoliko zanimljivih detalja.

Početkom 20. st. jedan dio Perhata (uključujući i brata mog pradjeda) odselio je u Ameriku, u mjesto St. Louis. I dan danas tamo živi veliki broj Perhata, a također i u drugim mjestima diljem Amerike i Kanade. Tijekom svog rodoslovnog istraživanja došao sam i u kontakt s g. Robinsonom iz Južne Afrike, također istraživačem rodoslovlja. Njegova baka se također prezivala Perhat, a udata Brnić. Ispričao mi je zanimljivu priču o dolasku svoga djeda i bake iz Hrvatske u Rodeziju (današnji Zimbabve). Čini se da se radilo o prvim ljudima s područja bivše Jugoslavije koji su doselili u Rodeziju, početkom 20. st.

Bio bih zaista vrlo zahvalan za svaku pomoć i savjet u svezi nastavka mog rodoslovnog istraživanja.

Posebno me zanima je li netko istraživao područja sjeverne Hrvatske (posebno mjesta Kraljevec, Drnek i Zajezda) te mi može dati više podataka iz matičnih knjiga o kretanju stanovništva, imenima ljudi…

Isto tako, ako je netko istraživao odlazak Hrvata u Slovačku, dobro bi mi došla svaka informacija o tome.

I na kraju, ako je netko rodoslovno istraživao hrvatko Primorje (posebno mjesta Smokovo i Jadranovo) te Istru, bio bih također zahvalan za svaku informaciju koja bi mi pomogla u mom istraživanju (uključujući informacije o starim matičnim knjigama i župama za to područje).

Autor: Dejan Perhat

(za kontakt s autorom ostavite komentar ispod teksta ili se javite na www @ rodoslovlje.hr sa zahtjevom za adresu)

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

25 komentara

  1. Božidar Ručević says:

    Obiteljske rodoslovne priče i istraživanja predstavljaju najveće blago na našem portalu. Uvijek budu poticaj zanimljivim i poučnim imenoslovnim komentarima. Osim toga uvijek otkrivaju korisne novice, kao što je meni saznanje o prezimenu Perhat za koje do sada nisam nikada čuo. Vrijedno je zapamtiti i objašnjenje o načinu kako je nastala grafija od Perhat u Perhatić. Stoga takva štiva najradije čitam te u tom smislu puna podrška autoru g. Dejanu Perhatu!

  2. Kazimira Jovović says:

    Uživam čitajući iskustva istraživača obiteljskih korijena, kao što je to slučaj i sa g.Dejanom Perhatom. A znam oliko truda i vremena treba za ta saznanja utrošiti. Čestitam mu. Dodala bi još neka moja iskustva i slučajnosti koje mogu u istraživanju pomoći.Slučajno sam na internetu pročitala intervju G. Josipa Vanište, u kojem uz ostalo spominje, da je njegova majka sestrična majke moga oca Vrbanić Viktora. Osim šturih podataka, o obitelji mog oca neznam ništa, i pomisao da netko možda iz usmene predaje  svoje majke ,zna nešto više od mene, oduševila me. Pismeno sam kontaktirala sa g. Vaništom, i nadam se da će se odazvati mojoj molbi i kontaktirati me.

    Nikad istraživač ne zna kada će  se kakva informacija pokazati i pronaći.

  3. Dejan Perhat says:

    Zahvaljujem na riječima podrške i ohrabrenja. U međuvremenu sam došao do još nekih zanimljivih informacija o Perhatima, pa ću ih objaviti ovdje u nastavku. Molim i druge rodoslovce da mi se jave sa korisnim informacijama i savjetima. Ovo su vrlo vrijedne informacije o mogućem značenju prezimena Perhat, te o njihovoj migraciji koje sam upravo dobio.

    Mislim da bi bilo ispravnije tražiti etimologiju značenja prezimena
    Perhat. Dakle pod pitanjima čiji si? kakav si? Ima li možda Perhat ikakvu
    povezanost s biserima. Slučajno sam pretraživajući internet da Vam
    pomognem naišao na podatak da se vrsta golubica zove Perhat (Kineska
    bisernovrata golubica). Samo nagađam, ali vjerujem da odgovor treba
    tražiti u etimologiji. Možda tražiti odgovor u značenju riječi “prhat”,
    “prhati”, jedan citat iz književnog djela “Ti, bagreme, zato si mudar i
    sretan, jer ne znaš ni prhat ni puzat ni bježat… “, “prhat, pršem, v. Je
    = puhati (za konja)”, “Sneg je već počel prhat čez noč”, Provjerite razne
    rječnike, napose one starije s arhaičnim izrazima, osim hrvatskih i
    slovenske jer se i u slovenskom jeziku javlja izraz prhat. Npr. “Voznik se
    za vozom togoti in ropota, z bičem šviga in vpije; konjiča kraspata,
    perhata in kincata”
    Također, pokušajte utvrditi kad se najranije javljaju Perhati u drugim
    krajevima. Mislim da se Perhatovići i Perhati javljaju sigurno 1611 u
    Istri, ako ne i puno ranije

    Pogledajte knjigu Josip Bratulić, Petar Šimunović, Prezimena i naselja
    u Istri, Rijeka, 1985., str. 143, 149, 155, 207, 289. Spominju se Perhati
    (i Prhat) i u tal. obliku Percati. Postojao je i slavonski plemić oko
    1500-ih Baltazar Perhat.

  4. rodoslovac says:

    O seobi Hrvata u Sovačku vidi članak: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=86794
    O Moravskim Hrvatima, koji su doseljavali još od 16. stoljeća u Slovačku pisao je dosta prof.dr.sc. Dragutin Pavličević u istoimenom naslovu objavljenom 1994.

  5. Dejan Perhat says:

    Zahvaljujući informacijama koje sam dobio od kolega rodoslovaca, mogu zaključiti sljedeće:

    1. U mjesto Priechod (mađarski Perhat) u Slovačkoj nije nikada bilo naseljavanja Hrvata, a tako ni Perhata. (Izvor: Naseljavanje Hrvata u Slovačkoj, autor: Kučerova.) Jasno, ostaje neriješeno pitanje na koji je onda način to mjesto dobilo ime Perhat, no sa stanovišta rodoslovnog istraživanja ta informacija više nije relevantna, kao ni podatak (na koji sam slučajno naišao) da je ime Perhat (kao ime, a ne prezime) vrlo često među manjinskim narodom Ujgurima u Kini.
    2. Čini se vrlo vjerojatnim da porijeklo prezimena Perhat ne treba tražiti u stranoj već domaćoj etimologiji (pogledaj moj gornji komentar).
    3. Čini se da postoji dovoljno dokaza da su se prvi Perhati u Istri pojavili već 1611. (izvor: http://books.google.hr/books?ei=OR-NT62NIsXbsgaKofSvCQ&hl=hr&id=IQ0HAQAAIAAJ&dq=Perhat+1611&q=Perhat#search_anchor ) što pobija “narodnu predaju” da su Perhati došli s vojskom Napoleona Bonapartea.

    O daljnjim saznanjima do kojih dođem tijekom svojeg rodoslovnog istraživanja izvijestit ću vas u svojim narednim komentarima.
    Ako imate bilo kakvu informaciju koja bi mi mogla pomoći u mom rodoslovnom istraživanju, molim vas da me kontaktirate.

  6. Odlično istraživanje o porijeklu prezimena. Moje stablo nije veliko, ali je temeljito napravljeno. O porjeklu prezimena Horvat postoji zaista puno podataka i činjenica. Puno uspjeha svima koji su u potrazi za svojim korijenima. 😀

  7. merlin says:

    Pozzz za sve vas
    zelio bih ness pitati Dejana Perhata
    Posto se ja prezivam Pehrat,zanima me da li to ima neke veze  s prezimenom Perhat,posto nas ima jako malo,mozda je vremenom doslo do te promjene il se radi o necemu drugom
    uglavnom zelio bih malo da istrazim to,pa se nadam da ces mi pomoc
    Hvalaa !

  8. mladen.paver says:

    Najvjerojatnije je do promjene Pehrata  iz Perhata došlo kako sami pretpostavljate  a pregledom matičnih knjiga za vaše obiteljsko stablo moglo bi se otkriti i kada je do promjene došlo,

  9. Vesna Pehrat says:

    Ja se prezivam Pehrat i mislim da je Perhat i Pehrat isto prezime samo je doslo negde do promene slova. Čak je i meni i nekim članovima moje porodice pisalo u izvodu iz matične knjige rodjenih Perhat. Poreklom sam iz Bosne. Tata mi je musliman i u mestu gde smo ziveli ima sada 5 kuća ove familije. I još nesto. Boravila sam u Turskoj i uvidela da tamo postoji prezime Perhat.

  10. Dejan Perhat says:

    Zahvaljujem Merlinu, g. Paveru i Vesni na vrlo zanimljvim novim informacijama o Perhatima i Pehratima.
    Vjerujem da su naša prezimena povezana i želio bih doći s vama u kontakt da bi mogli razmijeniti obiteljske informacije koje imamo.
    Ovaj mi se trag- o zamjeni prezimena Perhat u Pehrat, čini vrlo zanimljiv i želio bih doznati sve informacije o tome za svoje buduće rodoslovno istraživanje.
    S obzirom da se osobni kontakt podaci ne mogu ostavljati direktno, molim vas da kontaktirate administratora stranice (adresa dostupna unutar izbornika O društvu > Kontakt), radi mojih kontakt podataka i da mi se javite na email radi razmjene rodoslovnih informacija koje imamo.
    Unaprijed puno zahvaljujem
    Dejan Perhat

  11. Dejan Perhat says:

    Istražujući porijeklo Perhata otkrio sam još jednog ''poznatog'' Perhata iz hrvatske povijesti, u dijelu: PROTESTANTIZAM I PROTUREFORMACIJA
    U PODRAVSKIM HRVATSKIM SELIMA U MAĐARSKOJ
    U 16. I 17. STOLJEĆU
    Autor: Đuro FRANKOVIĆ
    UDK / UDC 911.37 (497.5-3-Protestantizam)
    11.str, pod naslovom: Naredba Derviš bega o sazivanju vjerskog sabora.
    Izvaci: Jedna epizoda reformatskog pokreta bila je sinoda u Vaskaszentmártonu, tj. vjerska rasprava o
    čistom Evanđelju.
    Mi, beg Derviš, namjesnik turskog sultana u Pečuhu i okolici….
    Dajemo vam na znanje da su se u nedavno prošlim danima građani iz Vaskaszentmártona sa svojim
    svećenikom pojavili pred nama i dali su na znanje kako Božji nauk njihovi duhovnici, opovrgajući
    jedan drugoga, uče, te su se zbog toga razdvojili na dva dijela, jer jedan ovo a drugi ono propovijeda.
    I zatražili su od nas dozvolu da uz naše suglasje nekolicina učenih ljudi, koji se sporazumiju u Božjoj
    riječi, mogu sazvati sabor, te bi mogli spriječiti raskol vjernika na dvije strane.
    Prema tome naša je volja i zapovijed da svi vi, koji budete primili ovo pismo, obustavite sve
    poslove i jednog određenog dana, pod gubljenjem našeg milosrđa, pojaviti se trebate u Vaskaszentmártonu
    te tamo sve stvari, kao i Lutherova učenja o Božjem nauku, trebamo savjesno razmisliti i
    ispitati te dobro sprovoditi. Želimo isključiti svu bludnju, a umjesto nje želimo uvoditi pravo bogoslužje,
    stoga da ovo stado koje vi trebate napasati i starati se o njemu, da bude isključivo poslušno Božjem
    učenju, na što se najstrože obvezujete. Ako pak netko od vas protiv toga djeluje, taj će primjerno biti
    kažnjen, tako zastrašujući i druge. Da vas Bog blagoslovi.
    U Pečuhu, Đurđev-dan 1550. godine.«
    U pismu Derviš bega, tadašnjeg zapovjednika Pečuha, sina Bali bega (strateg, izrađivač plana
    Mohačke bitke),59 naređuje se da se rascijep, odnosno nesporazum, okonča u Vaskaszentmártonu, tj.
    u Martincima, te da se sve oko raskola ispita i donese valjana odluka. Iz pisma Derviš bega razaznajemo,
    kao prvo, da će ili katolička ili pak reformirana crkva biti priznata, a kao drugo, valjalo je unutar
    reformatorske crkve raščistiti koji pravac reformacije treba slijediti: Lutherov ili Kalvinov.60 Na ovim
    donjougarskim prostorima postupno pobjeđuje helvecijski smjer, tj. Kalvinov.
    Šeljinski vojvoda Perhat trebao je sprovesti begovu naredbu, koji je za 20. travnja 1550., druge
    nedjelje po Uskrsu, sazvao crkveni sabor, sastanak svećenika u Vaskaszentmártonu.61
    Naredba turskog visokodostojnika Perhata glasi:
    »[…] Svima slugama Božje riječi gospodi duhovnicima, učiteljima, kapelanima i zamjenicima te
    svima onima koji pripadaju pod našu skrb a ovdje stanuju, šaljemo pozdrav i milost! Iz zapovijesti
    našeg velikog gospodina Derviš bega, pečuškog glavnog službenika, u ovom našem spisu donosimo
    na znanje u predmetu građana u podravskom Vaskaszenmártonu, koji su skupa sa svojim
    duhovnicima u bližnjim danima podnijeli zahtjev, te svima vama, koga se to tiče, da se prilagodite
    naredbi našeg veličanstvenog gospodina, uz gubljenje milosti, strogo naređujem, da se iz obiju
    redova vjernika, iz svakog sela, dva-tri građana osobno pojavi u gorenavedenom naselju Vaskaszentmártonu,
    u nedjelju približavajuće misericordije (milosrdnost, milost – autorova opaska), i
    tamo iznijete stvari potpomognete međusobnim sporazumom srediti. Želimo još da ovaj naš spisak
    odmah poslije čitanja, bez svakog odugovlačenja, dostavite i drugima. Ako bi od vas netko
    ovaj spisak zadržao kod sebe, bit će primjereno kažnjen.
    U Sellye, u subotu poslije Uskrsa (12. travnja) 1550. godine.«
     
     
     

  12. Dejan Perhat says:

    Zahvaljujući g. Frankoviću, kojemu zaista zahvaljujem na velikoj pomoći u mojem rodoslovnom istraživanju, došao sam do još jednog mogućeg objašnjenja porijekla prezimena Perhat:
    Per+hat
    vjerojatno je dvosložna riječ.
    Drugi dio na mađarskom znači leđa, grb.
    Hrvati u zapadnoj Ugarskoj (Gradišćanci) nazivaju se i Hrvati na
    Hatima (to je sjeverni dio, i u Slovačkoj, Austriji i Mađarskoj).

  13. Dejan Perhat says:

    U međuvremenu sam naišao na povijesne podatke o još jednom Perhatu u turskoj službi, koji bi mogao biti direktni predak Perhata kojeg sam već spomenuo u gornjem komentaru.
    Ovaj povijesni zapis je iz 1482. godine i za sada je najstariji povijesni zapis o Perhatima na koji sam naišao.
    U Povijesti Hrvata Vjekoslava Klaića, svezak 2, dio 3, na stranici 133 i 134, (http://www.scribd.com/doc/26389495/Vjekoslav-Klai%C4%87-POVIJEST-HRVATA-4-svezak-drugi-dio-tre%C4%87i-1458-1526 ) spominje se turski vojvoda Perhat koji je 26. siječnja 1482 boravio u Dubrovniku i donio pismo od Ajas bega, u kojem javlja da su mu kraljevske čete ( hrvatsko ugarskog kralja Matijaša Korvina) predale grad Novi, te moli dubrovčane da mu pošalju 3 barke, na kojima će vratiti kraljevske čete ( kralja Korvina) u Dubrovnik, da bi se tako ispoštovao sporazum o njihovoj predaji turcima tj. dogovor da će im biti omogućen slobodan povratak u domovinu.
    Tako je hrvatsko ugarski kralj Korvin izgubio cijelu Hercegovinu u ratu sa turcima.
     

  14. Dejan Perhat says:

    Još 1 stari povijesni zapis o Perhatima, ovaj put iz 1584. godine:
    U Senju, 4. veljače 1584.

    Bašan de Saki i Juraj Mikulanič javljaju po cijelom Vinodolu i dalje, da kreće turska vojska na Koče uje i Pivku.

    Plemeniti i zibrani i va vsem visoko poč(tovani) kapitani po Vinodolu !

    Neka da znate, kako ovo ovi čas priđe iz puta vojvoda Juraj Daničić i sa svojom družinom, ki skrativši put svoj moral se je ovamo doma nadzada vernuti. Uzrok jest, da rečeni vojvoda stajal se je i s dvojimi vernimi i pravimi prijatelji, ki mu jesu povidali, da istinim načinom mnoga zastupna vojska turska piša i konjička očito van gre. Konjici gredu na Hočevje, a pisci na Pivku, tere ti jedni i drugi imaju se na Pivki stati i spraviti. Pred tom vojskom jesu ovi: Ali beg, brat Perhat pašin, a drugo hlivanjski beg, a treto Koraćević, lički beg, a četerto Cehaja hercegovskoga baše. Ti vsi sa svojimi silami sada van gredu, kako se zgora uderži, i jur vsi v Liku prišli jesu spravni putovati.

    Ote takove glase jesmo vam otili dati na znanje, da se budete znali guvernati i čuvati, a to z dobrimi stražami i v gorah i u gradih, i susedom svojim to dati na znanje, da vam se ka škoda i sramota ne učini, od ke nas sada i vazda vsemogući g(ospo)d(i)n bog očuvaj, amen.

    Pisan(o) u Senju miseca febrara dan 4. 1584.
    Mjesto suhih pečata (2.) Bašan de Saki.
    Juraj Mikulanič.
    Izvana: Ovi turski glasi da se nesu od grada do grada po vsem Vinodolu do Grobnika, Tersata, Rike, Kastva, Klane, Gotnika, Krasa, Pivke i dalje dan ter noć. – Berzo, – berzo, – berzo, – berzo, – berzo, – berzo i kam berže.

    Glagolski original na cijelom tabaku papira čuva se u zemaljskom kranjskom muzeju Rudolphinumu u Ljubljani.
    http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1070.0

  15. Dejan Perhat says:

    Molim kolege rodoslovce da mi pomognu u jednoj nedoumici oko porijekla mojeg prezimena- Perhat.
    Za sada sam došao do nekoliko teorija, od toga da je prezime Perhat hrvatskog podrijetla, mađarskog pa do toga da je možda čak i turskog.
    Jasno, teško je precizno reći nakon toliko vremena no nakon što sam u povijesnim zapisima otkrio ( za sada najstarijeg Perhata) jednog vojvodu Perhata u turskoj službi još od ( najmanje)1482. g. počinjem se pitati da li je to možda dokaz da porijeklo prezimena Perhat nije ni hrvatsko ni mađarsko već upravo tursko?
    Ako je taj turski visokodostojnik već 1482. g. imao titulu vojvode, sigurno je nije mogao dobiti preko noći?
    Dakle, čak i u slućaju da se radi o nekom poturčenom hrvatu, da bi došao do tako visokog položaja u turskoj vlasti sigurno je moralo proći 20- 30 godina dakle sigurno prije 1463. godine kada je Bosna pala pod tursku vlast.
    Krbavska bitka je bila tek 1493 a Mohačka 1526. godine.
    Dakle, turaka u našim krajevima nije ni bilo prije tih godina pa teorija da su Perhati mađari, hrvati ili bosanci koji su poturčeni nakon pada Ugarske, većeg dijela Hrvatske ili Bosne, čini se ''ne drže vodu?
    Osim toga, čini mi se da sam naišao na podatak da je katolička crkva u Hrvatskoj prezimena počela upisivati/ dodjeljivati u svojim matičnim knjigama tek negdje od 1540 g. nakon sabora, čini mi se, u Tritonu?
    Da li bi se na temelju toga moglo zaključiti da su prvobitni Perhati ipak bili turci, koji su, kao visoki predstavnici u turskoj vlasti, došli zajedno sa turskom vojskom u naše krajeve?
    To bi objasnilo i Perhate ( ili Pehrate) muslimane u Bosni pa i u samoj Turskoj, kao što sam kasnije saznao iz nekih postova/komentara pod ovim člankom.
     
    Na koji su način kmetovi/raja pod turskom vlašću dobivali prezimena?
    Ako su dobivali prezimena po svojim turskim gospodarima, to bi onda objasnilo i Perhate katolike u Sj. Hrvatskoj (koji su možda izbjegli pod turskom vlašću i sklonili se u slobodne krajeve Hrvatske) u kraljevskom popisu stanovništva iz 1598, koji su se poslje vjerojatno raširili i dalje, do Istre i hrv. primorja.
    Da li se slažete sa mojim razmišljanjima ili imate neka druga saznanja ili mišljenja koja bi mi pomoglo da dublje razumijem ovu problematiku nastanka prezimena Perhat.
    Unaprijed puno zahvaljujem svim rodoslovcima na pomoći
     
    p.s. na Googlu prevoditelju kad se ukuca Per dobije se kao prijevod turska riječ po a za hat turska riječ linija, dakle doslovni prijevod bi bio po liniji. Ne znam da li to nešto govori ili dokazuje.

  16. Dejan Perhat says:

    Upravo sam, pretražujući dostupne informacije na Internetu, naišao na 1 referencu koja snažno povezuje ime Perhat s Turskom, i tako daje dodatni argument tvrdnji da je porijeklo imena Perhat ipak tursko, a da je tijekom turskih osvajanja to ime prošireno na novoosvojena područja i ljude koji su se tamo zatekli pod turskom vlašću, u Hrvatskoj, Bosni i Mađarskoj, tadašnjoj Ugarskoj.
    U Turskoj postoji ( kod grada Mardina u JI Turskoj) geografski lokalitet ''Perhat Deresi'' odnosno u prijevodu s turskog potok Perhat.
    Više o Perhat Deresi na ovim linkovima: http://travelingluck.com/Asia/Turkey/Mardin/_441961_Perhat+Deresi.html
    http://www.satelliteview.co/?lid=441961_TR_HSTMI_72&place=Perhat-Deresi-Turkey
    http://www.backpackmojo.com/destination/asia/turkey/perhat-deresi-441961
    Zanimljivo je da se pojam Perhat kao geografski lokalitet spominje već na 3 mjesta, u 3 različite države:
    Mađari mjesto Priechod u Slovačkoj zovu Perhat
    Postoji i mjesto Perhat ( Prhati) u Istri, gdje se većina stanovništva zove Perhat
    a sad otkrivamo i da u Turskoj postoji rijeka ili potok Perhat.
    Vrlo zanimljivo.
     
     

  17. Dejan Perhat says:

    U dogovoru sa administratorom stranice ''zatvaram'' ovaj izvještaj o svojem rodoslovnom istraživanju i počinjem raditi na novom rodoslovnom izvještaju, koji će obuhvatiti sva ova ''novija'' otkrića do kojih sam došao tijekom svojeg rodoslovnog istraživanja.
    Iako to nije bila moja prvobitna namjera, na kraju sam morao dodati puno komentara ispod svojeg početnog rada, jer sam u međuvremenu došao do puno novih i zanimljivih činjenica povezanih s mojim rodoslovnim istraživanjem.
    Nadam se da mi to kolege rodoslovci neće zamjeriti.
    U međuvremenu, dok moj novi rodoslovni izvještaj ne bude gotov i spreman za objavu, samo 2 napomene.
    Prvo bih razjasnio 1 stvar. U ovom slućaju, porijeklu Perhata, ne govorim o turskom podrijetlu Perhata, već o turskom podrijetlu prezimena Perhat.
    Naime, na osnovu dostupnih činjenica i spoznaja, mislim da se može govoriti o turskim osvajačima koji su prenijeli prezime Perhat na područje današnje Mađarske i Hrvatske, na lokalno katoličko stanovništvo pod svojom vlašću.
    U vrlo ranoj fazi, već tijekom 16. stoljeća, jedan dio tih mađarskih ili hrvatskih katolika je izbjeglo ili bilo oslobođeno od turske vlasti te nastavilo živjeti u slobodnim krajevima Hrvatske i Ugarske, ali je pri tome, čini se vrlo vjerojatnim, zadržalo prezime Perhat.
    Naravno, moguća su i druga tumačenja, no činjenica je da na temelju povijesnih podataka možemo govoriti o Perhatima turcima i muslimanima već od 1482 godine ( najstariji poznati turski Perhat) a o Perhatima katolicima i hrvatima od 1598. godine ( najstariji poznati Perhati katolici).
    Očigledno je da su se obje strane i muslimanski i katolički Perhati odvojeno razvijale i živjele, bez međusobnog doticaja i kontakta.
    Tako da danas, po dostupnim podacima, imamo Perhate katolike u Hrvatskoj, a po nekim indicijama i u Mađarskoj i Slovačkoj, te Perhate muslimane u Bosni i Turskoj, a moguće i u drugim zemljama pod turskom vlašću.
    Čini se da je ovo područje vrlo slabo rodoslovno istraženo i pokriveno.
    Bit će mi drago podijeliti sa kolegama rodoslovcima svoja rodoslovna otkrića na ovu temu, bilo preko ove webstranice ili putem javnih izlaganja i predavanja ( ukoliko bude interesa za ovu temu).
    Na kraju još 1 kratka napomena od g. Frankovića ( kojemu zaista zahvaljujem na velikoj pomoći u mojem rodoslovnom istraživanju) o novim indicijama koje možda upućuju i na Perhate u Mađarskoj.
    U Mađarskoj ono "per" znači "kroz",( hat znači leđa, grb) rabljeno je u matematici.
    Ispod Budimpešte postoji naselje Perkata, stanovnici su asimilirani
    tzv. "rački" Hrvati (znači štokavci). 

  18. Tibos says:

    Stovani gospodine Dejane,
    Prije sat vremena bio sam Vam poslao tekst o etimologiji prezimena PERHAT na http://www.rodoslovlje.hr/topic/perhat, ali nije objavljen-kao sto se i prije desavalo sa prilozima o jos nekim prezimenima.Molim vas da mi posaljete e-mail adresu da Vam svoje istrazivanje posaljem (imam odgovore 3 istaknute osobe,a njihovo misljenje potvrdjuje “tur.teoriju”akademika N.Maocanina,a ja smatram takodjer da je ona NAJVJEROJATNIJE tocna..).
    uz pozdrav
    I.Tabakovic
    (TIBOS)

  19. Gosp. Tabakoviću, iako sam vam puno puta objasnio razloge zbog kojih se komentari i napisi u forumu ponekad ne objave odmah, vi opet po starom. Vaš komentar na forumu je dugačak, prepun je razmaka gdje ih ne bi trebalo biti i sustav ga je označio kao reklamu tj. spam. Da bi se takav tekst pustio, treba ga odobriti administrator. Usput vas molim da tekstove pišete pravopisno korektno, dakle da u riječi ne ubacujete razmake jer time indeksiranje i pretraživanje činite nemogućim, da iza zareza i točki stavljate razmake jer su tako tekstovi čitljivi i da ne koristite velika slova za naglašavanje, jer to u internetskom žargonu znači VIKANJE i smatra se nepristojnim. Hvala.

  20. Dejan Perhat says:

    Primio sam vaš email g. Tabakoviću i hvala vam zaista na svim, vrlo važnim i vrijednim informacijama koje ste podijelili sa mnom.
    Vjerujem da ću uskoro rezultate svojeg rodoslovnog istraživanja moći podijeliti i sa ostalim kolegama rodoslovcima.
    LIjepi pozdrav
    Dejan Perhat

  21. Tibos says:

    Stovani gospodine Gledec,
    Ispricava se ako sam Vam ponovo poslao tekst koji ne odgovara Vasim normama.Vjerujte,ja ga ne bih ni slao da nije bilo u pitanju vrlo interesantno prezime Perhat i moja zelja da posaljem sto sam nasao u vezi etimologije ovoga prezimena,sto je bilo potrebno stovanom gospodinu Dejanu.
    Necu Vam vise praviti probleme,jer Vam ne mislim vise slati priloge o podrijetlu prezimena.Mozda da posaljem nesto kratko–jer Vi svakao ne volite duge tektove–,i to kada nekome treba neka informacija ili objasnjenje…
    uz pozdrav
    I.tabakovic

  22. ne radi se o dužini tekstova, nego o načinu pisanja. evo, nastavljate po svom i nakon što vam kažem da se iza zareza i točaka pišu razmaci, ne zato što je to moja norma, nego je to uobičajeno i normalno posvuda – otvorite bilo koje novine, knjigu, web pa ćete vidjeti o čemu pišem – uvijek iza znaka interpunkcije dolazi razmak! isto tako, nema smisla stavljati razmake između slova jer je razlika između “P e r h a t” i “Perhat” ogromna – ono prvo je 6 slova, ovo drugo je prezime. kako će netko na googleu pronaći Perhata o kome pišete, kad ste ga razdvojili razmacima?!

    vaši prilozi na ovom webu uvijek su se cijenili i cijenit će se, nijedan vaš tekst nije izbrisan, mada ste često tvrdili suprotno, na svaki vaš mail uvijek se odgovori, svaki problem se uvijek riješi (usprkos načinu na koji se u toj komunikaciji postavite) i ne vidim potrebu za ovakvim tonom vašeg komentara.

  23. Razmišljam i o mogućnodti ds bi se ime Perhat moglo povezati s orijentalnim imenom FERHAT (čuveni Ferhat-paša) – kao što je i korijen bosanskog prezimena PRANJIĆ u imenu Franjo/Franjić.

  24. Dejan Perhat says:

    Zahvaljujem na ovom komentaru gosp. Paver.
    Već mi je nekoliko rodoslovnih istraživaća, tijekom mojeg rodoslovnog istraživanja, spomenulo ovu mogućnost.
    Isto tako, vjerujem da postoji sasvim konkretna mogućnost da je podrijetlo muslimanskog prezimena Perhat potpuno drugačije od podrijetla hrvatskog prezimena Perhat, što ne bi bio prvi takav slućaj.
    Više o ovim dvojbama imate u mojem rodoslovno- istraživaćkom radu, kojeg sam predstavio u hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, u veljači prošle godine, a objavljen je ovdje: http://www.slideboom.com/presentations/723894/U-potrazi-za-Perhatima6
    Zahvaljujem svim kolegama rodoslovcima na velikoj pomoći i podršci tijekom mojeg rodoslovnog istraživanja o podrijetlu Perhata.

  25. Leon says:

    Poštovani gospodine Perhat,

    Sa velikim sam zanimanjem čitao Vaš članak i doista cijenim trud koji ste uložili u istraživanje svojeg porijekla.

    Molim Vas da mi javite ako ste u svom istraživanju naišli na ime Ivana Perhata, kamenoklesca iz Drivenika kod Crikvenice.Živio je negdje na prijelazu iz 19. u 20.st.Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima krajem 1940-ih ili početkom 1950-ih u Kanadi.
    Imao je suprugu Katu(sestra mog pradjeda) koja je poginula u partizanima. S njom je imao kćer Darinku(udana Antić) koja je umrla 1988. bez djece.

    Ako ove osobe imate na svom obiteljskom stablu, molim Vas da mi javite.

    Unaprijed hvala,
    Leon

Komentirajte!

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.