Riječ čitatelja: Matej Škarica

Krajem kolovoza javio nam se gosp. Matej Škarica, s molbom da objavimo njegov tekst. Tekst je ranije objavljen na dva portala. Zahvaljujemo autoru uz isprike na dugom čekanju.

Istraživanjem svojih korijena istražujemo i vlastiti zavičaj

Pripremio: Matej Škarica, na osnovu istraživanja ing. Borisa Alabande i dr. sc. Rajka Glibe

Juraj Škarica izbjegao je pred Turcima iz Rame, mjesto Ljubunci, iz takozvanih Donjih krajeva Bosne. Pripadnik nižeg plemstva. Nisu poznati muški potomci. Uz sam grafički prikaz najzanimljivije je kako se u prezimenu Škarica nalazi i dodatak koji točno određuje – navodi na selo Ljubunce u Rami.

Grb potječe iz prve polovice XVI. stoljeća, sjeverna Hrvatska, točnije postoji drvena kurija (dvor) kod Krapinskih toplica, u mjestu Škarićevo.


Grb Juraja Škarice Ljubunčića iz Rame, BiH. Juraj, lat. Gregorius,
mletački Giorgio, Skaricza – Ljubunčić (Liubuncich?).

Svi plemići velikog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1350.-1416.) imali su na svojim grbovima prikaz poluispružene ruke koja drži sablju odnosno mač. Općenito i u jezgri, ovaj stari srednjovjekovni grb u varijanti bez polumjeseca danas je općepriznati simbol narodne, povijesne i kulturne regije Rama. Na vrhu ovog grba „Skaricza“ nalazi se dub (panj) s četiri pčele iznad koje mogućno simboliziraju četiri evanđelja. Prikazani grb prisvaja više obitelji Škarica iz Dalmacije i isti u većini slučajeva ne mora biti povezan s ijednom današnjom obitelji.

Daljnjim istraživanjem i s pomoću profesora Rajka Glibe iz Zadra navodi se kako je rod Škarica bio ponosan rod te je za vojne zasluge dobio grb vojničkog plemstva. Čast i ponos nisu im dopustili masovniju islamizaciju. Oni su se radije odlučili na seobe čiji današnji rezultat stoji kako je izneseno. Toponim Škarićevo u okolici Krapinskih toplica dobio je ime upravo po prezimenu roda Škarica. Profesor Glibo tako navodi kako je pronašao i jednu lozu koja je prešla na islam i to 1790. godine, da ne pomru od gladi – dakle, može se zaključiti, poprilično kasno. Potomak te loze Škarica je musliman-Bošnjak i njegov prijatelj konobar Dervo Ljubunčić koji živi u Uskoplju, a oženjen je kćerkom rahmetli piljara Rasima Plecića.

Gledajući širu sliku, Rama je danas neistražen i neiskorišten kraj u kulturološkom, povijesnom, arheološkom i svakom drugom pogledu. Uz sve napomenuto, dodatna zanimljivost je kako u Ljubuncima postoji danas gotovo potpuno neistraženo arheološko nalazište, a koje je novijeg datuma pronalaska (otkriveno tijekom ratnog sukoba Hrvata i Muslimana) te sa elementima mogućno iz više povijesnih razdoblja.

Koliko tajni iz bliže i daljnje prošlosti krije naša zemlja – možemo se samo pitati sve dok ne prionemo ozbiljnijem poslu?!

Gordan Gledec

Istraživanjem rodoslovlja bavi se od 1999. godine. Uglavnom istražuje prezimena svojih predaka: Gledec (Poljanica Bistrička, Zagreb) i Hitrec (Martinci, Zlatar, Zlatar-Bistrica). U svom obiteljskom grmu ima preko 2400 pojedinaca. Zaposlen je kao profesor na Zavodu za primijenjeno računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Možda vam se svidi

1 komentar

  1. posjetiteljX says:

    Ovaj članak je sinoć bio prikazan u sklopu emisije Dossier.hr, a u kojoj je bilo riječi o prezimenima!
    Zanimljivo   🙂

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.