Alaupovići plemićkog roda
Alaupovići su jedna od najpoznatijih srednjovjekovnih obitelji u Bosni, čiji potomci danas žive ne samo u srednjoj Bosni nego i u Hrvatskoj. Korijeni Alaupovića sežu do 1333. godine kada se prvi put spominju u pisanim dokumentima, a njihovo porijeklo veže se uz rudare Sase u Fojnici. Legenda o ovom rodu govori da je neki njihov predak po imenu Šćito Hlapović, kao njihov mogući praotac iz spomenute povelje Stjepana II Dabiše a i u „Istoriji narodnog predanja" Vlajka Palavestre, bio rudar i da je bio zadužen da svako jutro budi rudare u Fojnici uzvikom "alle auf", što na njemačkom jeziku znači "svi ustajte". Tako on u narodu dobi nadimak Alaup, a od tog nadimka s vremenom posta prezime Alaupović koje se prenosilo s koljena na koljeno sve do danas. Prvi s tim nadimkom spominje se izvjesni Stjepan. Alaupovići su već u 14. i 15. stoljeću bili plemići a njihov obiteljski grb može se naći u nekoliko različitih grbovnika.
Ovaj i niz drugih detalja o ovom fojničkom rodu u knjizi "Šest stoljeća Alaupovića" navodi Vladimir Alaupović (rođen 1945. godine u Sarajevu), po zanimanju zubni tehničar. Dugotrajnim istraživanjem autor je tako otkrio korijene, porijeklo i povijest i sadašnjost ove plemićke obitelji. Knjiga, međutim, ne oslikava samo povijest Alaupovića nego i vrlo važne događaje fojničkog kraja, gdje je njihova prapostojbina i jezgra, a prikazuje i prilike u srednjoj Bosni i dugu povijest Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Koliki su utjecaj i ugled imali članovi ove obitelji svjedoči i podatak da su i neki toponimi u Fojnici dobili naziv po ovoj obitelji: most na ulasku u grad (Alupovka), ulica u gradu i sl. Nikola Lašvanin u Ljetopisu tvrdi: "Nije bilo toliko poznate obitelji u srednjovjekovnoj državi, kao što je bila plemićka obitelj Alaupović. Oni su svojim ugledom sačuvali glavu dolaskom Osmanlija." I Andrija Kačić Miošić u djelu "Razgovor ugodni naroda slavinskog" iz 1759. godine u popisu slavenskih knezova i vlastele također spominje Alaupoviće, a u nekim turskim dokumentima iz 1663. godine navode se dva fojnička Alaupovića: Jakov i Franjo, braća trgovci, dok se u dokumentima iz 1768. godine spominju tri kuće ove obitelji. Članovi ovog roda spominju se i u važnim događajima iz 15. i 17. stoljeća.
Članovi ove obitelji bavili su se raznim poslovima, ali najjača njihova strana od 1885. do 1912. godina bila je trgovina, a njihov najpoznatiji predstavnik u ovom cehu bio je Franjo, trgovac željezom i željeznom robom. Bili su članovi ovog roda uspješni i u podizanju i poslovanju pilana. U knjizi grupe autora "Fojnica kroz vijekove" spominje se Apanova pilana, vlasništvo Tome i Franje Alaupovića.
Rodoslov Alaupovića
Imali su Alaupovići i teških trenutaka kroz povijest, a jedna se dogodila i u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) kada je u tim izbjegličim danima iz stana Vladimira u Varešu misteriozno nestala vreća teška 30 kilograma puna dokumenata, spisa i fotografija, rodoslov, pečat i blago predaka Alaupovića, staro šest stoljeća. Zahvaljujući sretnoj okolnosti što su za neke postojali kopirani primjerci na drugoj adresi, to neprocjenljivo blago donekle je spašeno.
U plejadi poznatih Alaupovića ovaj put vrijedi se sjetiti Tugomira Marka Alaupovića (1870-1958), poznatog pjesnika, pripovjedača, autora "Napretkove" himne i političara i ministra vjera u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zatim Marka, nadbiskupa Vrhbosanskog (1885-1979) te još 13 svećenika iz ovog roda: Antonius, Petar, Marko,Vinko, Pavao, Juro, Vico, Anto, Andrija, Georgijus, Dragutin te Anzel-Franjo.
Iz Fojnice Alaupovići su se širili u susjedna ali i dalja mjesta pa ih danas ima u Docu kod Travnika, Kiseljaku, Sarajevu, Brezi, Varešu, Tuzli, Mostaru ali i u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci kao i Sjedinjenim Američkim Državama.
Još jedan kuriozitet u vezi je sa Alupovićima. Ova fojnička obitelj prva je bosanskohercegovačka obitelj koja je postala član Hrvatskog plemićkog zbora u Zagrebu. Dogodilo se to u siječnju 1997. godine kada je diplomu Zbora primio Vladimir Alaupović. Tako danas mnogobrojna obitelj Alupovića, razasuta širom Europe i Amerike svoje plemstvo "dobiveno davnom zaslugom predaka prenosi rođenjem, ali i učvršćuje i odgojem i potvrđuje životom".
Raif Čehajić
imam jedno pitanje. Moja mama, Roberta kako se prije prezivala Alaupović, sestra Dalibora Alaupovića se udala i njezino se prezime promijenilo i jeli samo zbog tog nema ”Mene i mog brata” unutra ili samo zato što smo drugog prezimena? a naši korjeni sa mamine strane su korjeni Alaupovića jeli se to uzima u obzir? Ili tu samo moraju bit čistokrvni Alaupovići?
Iskreno imam 16 godina i prošle godine sam počela istraživat o svojim korjenima sa mamine strane, o Alaupovićima i rekla mi je o njezinom dundu (ujku il striku) nije važno ali me samo zanima to. I da zaboravila sam moja se mama preselila iz Sarajeva u Hrvatsku zbog toga što se udala u Hrvatskoj i već odavno ima hrv državljanstvo! jeli to znaći da ja nisam član obiteljskog stabla (samo zbog promijene prezimena ili?) stvarno želim znati i bilo bi mi stvarno drago da mi rečete.
unaprijed hvala
Draga Martina,
u svakoj obitelji, pa to vrijedi i za Alaupoviće, obiteljskim stablom obuhvaćeni su samo oni koji su pod tim prezimenom rođeni. U ovom slučaju, samo oni koji su rođeni Alaupovići. To je razlog što je tvoja mama Roberta u stablu Alaupovića, a što nema tebe i tvog brata. No, vas dvoje ste, zato, na stablu obitelji vašeg oca.
Jasno, tko to želi, može stablo praviti i po maminoj strani.
Pozdrav od strike tvoje mame Roberte
citiram:
“povijest Alaupovića nego i vrlo važne događaje fojničkog kraja, gdje je njihova prapostojbina i jezgra, a prikazuje i prilike u srednjoj Bosni i dugu povijest Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.”
s postovanjem kao sto ste vec napisali Alaupovići su Sasi, pa bi prema tome trebalo biti napisano:
“povijest Alaupovića nego i vrlo važne događaje fojničkog kraja, gdje je njihova prapostojbina i jezgra, a prikazuje i prilike u srednjoj Bosni i dugu povijest Germana u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.”
(germani koji su se integrirali i asimilirali sa lokalnim bosanskim stanovnistvom)
Iz koje literature je ovo uzeto
Dobar dan svima.
Imam 26 godina i prezivam se Hlapović. Nedavno sam počeo da istražujem svoje poreklo i naišao na ovaj tekst.
Kako su Alaupovići nastali od Hlapovića a ja sam 500+ godina kasnije i dalje Hlapović?
Zanima me gde mogu naći neku literaturu?
Od čelnika Hlapa, Hlapovića, Alaupovića (fali kontinuitet) … Možda smo rod a da nemam pojma.
Pozdrav svima i hvala.