Genetičko-selekcijske spoznaje i darvinizam
Objavljujemo osvrt Božidara Ručevića na predavanje sveučilišnog profesora dr. sc. Ivana Jurića održano 1. listopada 2014. u HDA na Klubu rodoslovaca.
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Objavljujemo osvrt Božidara Ručevića na predavanje sveučilišnog profesora dr. sc. Ivana Jurića održano 1. listopada 2014. u HDA na Klubu rodoslovaca.
U drugom broju časopisa “Hrvatski jezik’’ (lipanj, 2014.) objavljen je članak dr. sc. Domagoja Vidovića koji je zanimljiv i nama rodoslovcima. Članak prenosimo u cijelosti.
Objavljujemo komentar prof. dr. sc. Ivana Jurića na tekst g. Petra Hawline “Rodoslovlje i genetika” koji smo objavili u lipnju u sklopu izvještaja s Druge hrvatske rodoslovne konferencije.
U dodiru antroponomastike i toponomastike umijećem predavača dr. sc. D. Vidovića proletjelo je u komornoj atmosferi prostorije HDA više od devedeset minuta… Osvrt Božidara Ručevića.
Božidar Ručević u svom tekstu pokupava vrednovati mnoge dosadašnje genealoške, onomastičke i ostale pretrage članova Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Ritter Vitezović”…
Autor Božidar Ručević pokušava povezati davna vrela o Indijancima Croatan sa spoznajama našeg doba te predočiti naznake i putove za imenoslovne, rodoslovne i biološke potvrde o njihovoj djelomičnoj vezi sa stanovništvom s hrvatske obale.
“Usporednost među narodima moguća je samo tada, ako postoji dovoljno istovrijednih genealoških podataka skupljenih iz približno sličnih vrela, kao što slika dvaju stabala, metaforički, prikazuje sumjerljive grane dviju srčika iz naizgled istog korijena” – piše Božidar Ručević u članku o hrvatskoj nacionalnoj genealogiji…
Uz danas sasvim dokazive genetičke postavke i asocijativno promišljanje moguće je objasniti genealošku povezanost sadašnjih ljudi sa samim iskonom čovjeka. Pisac ove crtice, g. Božidar Ručević, na temelju genetičkog puta svojih predaka pretpostavlja mogući iskonski rodoslov većeg dijela hrvatskog naroda.
Autor piše o genealoškom istraživanju obitelji Ručević. Ona potječe iz Slavonije u istočnom dijelu Hrvatske s područja između gradova Đakovo i Vinkovci. Prezime je prvi put uporabljeno kao RUCH 1310., kao Ručevački (RUCHevachki) 1525. i kao Ručević (RUCHevich) 1670.
“Granice i rodoslovlje/grboslovlje” naslovna je tema tridesetog međunarodnog kongresa o rodoslovnim i grboslovnim znanostima, koji će se održati od 24. do 28. rujna 2012. u Maastrichtu. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
Više