Granice i rodoslovlje/grboslovlje – Maastricht 2012.

"Granice i rodoslovlje/grboslovlje" naslovna je tema tridesetog međunarodnog kongresa o rodoslovnim i grboslovnim znanostima, koji će se održati od 24. do 28. rujna 2012. u Maastrichtu. Grad Maastricht i pokrajina Limburg u Nizozemskoj zbog svojih krajobraza, bogatstva kulturne i povijesne baštine te poznate gastronomske ponude predstavljaju privlačno područje za održavanje međunarodnih susreta i skupova.

Naslovna tema ovog kongresa posebno se dobro uklapa uz zamršenu povijest ove nizozemske pokrajine zemljopisno uklinjene na tromeđi uzduž granice s još dvije države, Njemačke i Belgije. Sam Maastricht još je u nedavnim stoljećima zbog različitosti vjera i svjetonazora bio grad dvaju naslovnih gospodara: biskupa od Liegea i brabantskih vojvoda – da bi kasnije, kada se Belgija 1835. izdvojila iz Ujedinjenog kraljevstva Nizozemske, pokrajina Limburg Londonskim ugovorom 1839. bila podijeljena na zapadni belgijski dio te istočni dio koji je ostao stopljen s Kraljevinom Nizozemskom.

Preko mailing-liste Slovenskog rodoslovnog društva često nam stižu vrijedne i pravovremene vijesti pa tako i o ovom rodoslovnom kongresu 2012. u Maastrichtu. Službeni jezici na kongresu su engleski, francuski i njemački, a više informacija o svemu može se od kolovoza 2011. naći na web-sjedištu kongresa !

Naši zapadni susjedi Slovenci i rodoslovni prijatelji kao pripadnici domoljubljem i državotvorjem nadahnutog naroda uvijek pronađu način kako sebe kao društvo tako i svoju domovinu predstaviti na međunarodnim skupovima te su već godinu dana unaprijed iznjedrili i opće zanimljivu temu, sigurno i zato što se mora ranije prijaviti, a sažetak objavili i članove pozvali na suradnju ističući da je to područje posebno važno i za njihove istrage objašnjavajući:

''Maastricht je za nas također zanimljivo mjesto. Prisutnost Slovenaca u tom kraju seže do u Srednji vijek. Taj romarski (hodočasnički/iseljenički) put u potrazi za poslom dovodi mnoštvo puka u Vestfaliju te i kroz Maastricht. Tako u prvoj polovici 20. stoljeća nalazimo na tisuće Slovenaca u Valoniji (Liege) te Nizozemskoj (Heerlen) i u obližnjoj Njemačkoj (Achen).''

Sličnih tema bi se vjerojatno moglo iznjedriti i u Hrvatskom rodoslovnom društvu ''Pavao Ritter Vitezović'', a pogotovo u suradnji s prijateljima iz Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva čija se prisutnost bilježi na sličnim skupovima u svijetu.

Na pravovremeno znanje i ravnanje!

Božidar Ručević

Diplomirani inženjer u miru od 2002. Član je Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" od utemeljenja 2005., a rodoslovnim istraživanjem bavi se više od 20 godina. Posebno područje interesa je podrijetlo Hrvata do stoljeća VII. i znameni očevog roda Ručevića i majčinog roda Vidakovića te nekih usporednih ili slučajnih rodova kao što je temeljna crtica o rodu Bertića iz Orehovice u Hrvatskom zagorju.

1 komentar

  1. U štivu na ovom sjedištu ''Komparativno rodoslovlje: Francuska'' od Mladena Pavera u crtici mr.sc. Janeza Toplišeka iz Slovenskog rodoslovnog društva iznjedrena je zanimljiva sintagma nacionalna genealogija, a što bi bila dobra naslovna tema za  kongres nakon ovoga, i to, na primjer, Nacionalna genealogija i grboslovlje.
    Poštujući izvornost (J. Toplišek) iznošenja ove dvojne riječi o istom – trebali bi ponukati naše slovenske rodoslovne prijatelje da taj prijedlog na kongresu podnesu.
    Radi procjene ispravnosti ovakvog prijedloga bilo bi dobro otvoriti malu debatu kroz komentare ispod ovog članka?! Za uvod u diskusiju predlažem da se uključe i razmišljanja koja su na tu temu uz ovdje spomenuti članak (M. Paver) kao komentare napisali gđa Marija Plečko i moja malenkost.

Komentirajte!

Your email address will not be published.

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.