Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović"
Nakon istjerivanja Osmana iz Hrvatske, i to cjelovito iz Slavonije i Baranje te zakratko iz Bosne i šire – zaostaju u našoj domovini mnogi tragovi u prezimenima, koji svojom grafijom podsjećaju na muslimanski iskon. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
U Hrvata se vrlo rano javljaju prezimena; stoga je svakom rodoslovcu onomastička i genealoška pojavnost vlaških imenskih osnova u osobnim istragama zanimljiva i važna. Donosimo osvrt Božidara Ručevića.
U prezimenima se često odražava i vjerska i nacionalna pripadnost, ali se te dvije kategorije ne pokrivaju i pogrešno ih je izjednačivati. Znate li kojem narodu u Hrvatskoj većinski pripadaju nositelji prezimena: Jovanović, Milošević, Stanković i Stojanović?
U četvrtak, 15. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 predavanje će održati prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić. Naslov predavanja je “Dr. Blaž Lorković (1839. – 1892.) – rodoslovlje i djelo utemeljitelja hrvatske političke ekonomije”.
U četvrtak, 8. travnja 2010. godine, u 17 sati u maloj čitaonici Hrvatskog državnog arhiva, Marulićev trg 21 u sklopu tribine Hrvatskog rodoslovnog društva predavanje će održati prof. dr. sc. Gjuro Deželić. Tema predavanja je “Dr. Velimir Deželić stariji (1874. – 1941.) – rodoslov predaka i potomaka”.
Hrvatska matica iseljenika poziva na svečano predstavljanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2010., koje će se održati u srijedu, 3. ožujka 2010. u 12 sati u Hrvatskoj matici iseljenika na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Iz sadržaja bi se moglo zaključiti da se među opće zanimljivim temama nađe i poneka primjerena rodoslovcima.
U četvrtak, 26. studenog 2009. godine u 18 sati u maloj dvorani Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21 (u blizini Botaničkog vrta) prof. dr. sc. Ivan Jurić održao je predavanje na temu “Genetičko podrijetlo Hrvata”. Donosimo osvrt iz pera našeg člana g. Božidara Ručevića.
Napisati crticu o knjizi Pred zagonetkom obiteljskog stabla vrlih autora Mladena Pavera i Gordana Gledeca naprosto je nemoguće, a da se u tom osvrtu ne koriste i riječi iz njihova uratka, a to stoga, jer boljih i tečnijih rodoslovnih misli u hrvatskom jeziku jednostavno nema!
Ime Trakošćana spominje se prvi put 1334. u popisu župa (ecclesia de Tracustian), a kao srednjovjekovna utvrda 1339. Car Maksimilijan II. posebnom ispravom 1569. daje u zalog Jurju II. Draškoviću dvorce Klenovik i Trakošćan, a Rudolf II. 1584. obnavlja i proširuje ispravu darovnicom te prvi vlasnik dvorca postaje Jurjev brat Gašpar. Na Trakošćan i Draškoviće podsjeća nas naš član Božidar Ručević.
Nakon dva pokušaja u posljednjih par godina, Nacionalni rodoslovni centar iz Zagreba uspio je iznjedriti dobrodošlu Enciklopediju hrvatskih prezimena te s velikom pompom najavljuje njeno predstavljanje, koje će se održati u subotu, 4. listopada 2008. u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u 10 sati. Osvrt iz pera Božidara Ručevića.
Više
